San Marcos 14
14
Chomnik x'an chrij ukamsxik Jesús
(Mt 26:1-5; Lc 22:1-2; Jn 11:45-53)
1Xa keb' ij kraj che kuriq nim'ij Pascua che kech iyaj Israel, rich'il nim'ij echi' kitjiw kaxlenwa che ot ch'am kjom ruk'. Ni nk'aj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios, rich'il nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios, ke kkitzkuj su kik'an che uchapik Jesús p'el'al rech kikkamsaj. 2Ke xikb'ij chikuch: «Kqachap taj chpam nim'ij, rmal mas mnaq kikmol kib', pent kpi kiwal, kik'an ch'oj», xicha'.
K'ok'laj kumb'al xtix pujlom Jesús rmal jun ixoq
(Mt 26:6-13; Jn 12:1-8)
3Echi' jala kiyitjin che uchomxik, ri Jesús o chpam un kanton Betania chirchoch jun achi Simón ub'i', che leproso kb'ix che. Ku'l Jesús chu mixa ti xo'pan jun ixoq ruk'am jun lmita mas utz ka'yik, o kumb'al chpam che mas kar rjil, perfume kb'ix che. Un kumb'ale' mas k'ok' ruxlab', kotz'i'j kjom che amb'alre, nardo ub'i'. Nixoq xu'ip uqul un lmita che o kumb'al chpam; tik'ri xu'ij un k'ok'laj kumb'al pujlom Jesús, rech amb'alre jun utzil che Jesús.
4Iy'o keb' uxib' chke nk'aj mnaq che iy'o chi' ruk' Jesús xpi kiwal che, che jala xu'on nixoq; ena xikb'ij chikuch:
—¿Suche xaq tne'l xu'on un k'ok'laj kumb'al che mas kar rjil? 5Utz wet xk'ix b'i un kumb'ale' che jala rjil peche pwaq kuch'ak jun mnaq chpam jun jnab' chak; tik'ri kjach pwaq chke nk'aj mnaq che xa ipobre, ot kirjil, —xicha'.
Ke mas xikyaj nixoq.
6Ni Jesús xub'ij chke:
—¡Chiy'a kanoq! ¿Suche ki'atij nixoqe'? Jare jun nimlaj utzil xu'on chwe. 7Ix runjel ij iy'o nk'aj mnaq iwuk' che xa ipobre;#Dt 15:11. kixkunik kito'o echi' kiwaj kito'o; per ni in, runjel ij taj kinkje iwuk'. 8Nixoqi' xu'ono jumpa utzil xikun che u'anik chwe. Re xukoj jun kumb'al che nicuerpo echi' mja kinmuqik.#14:8 K'manaq chke mnaq iyaj Israel kikkoj k'ok'laj kumb'al chkij nk'aj kkamnaq. 9Ruk' saqlaj tzij kimb'ij chiwe, xaq paja wi jachi kb'ix utzlaj utzij Dios chjuch runjel uwuchlew, soq kb'ix na chla' ri jun utzil xu'on nixoq chwe ri', rech jare na'tb'alre, —xche chke.
U Judas xuchomaj su ku'on che ujachik Qajaw Jesús
(Mt 26:14-16; Lc 22:3-6)
10O jun chke nk'aj discípulo, Judas Iscariote ub'i'; re x'e kuk' nk'aj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios, rech jnam kikchomaj kuk' su mow ku'on che ujachik Jesús pik'ab'. 11Echi' xikta ri', mas xiki'ktik; ena xikb'ij che u Judas che kikya na pwaq che. Ni re xuchomaj chinchke jun ij kujach Jesús pik'ab'.
Jnam xiktij kwa Jesús rich'il nk'aj udiscípulo chpam jun uqajb'al ij
(Mt 26:17-25; Lc 22:7-13,21-23; Jn 13:21-30)
12Xuriq nab'e ij rech nim'ij che kitjiw kaxlenwa che ot ch'am kjom ruk'; jare ij echi' kkamsax taq chij rech nim'ij Pascua. Ni nk'aj udiscípulo Jesús xikta che:
—¿Jachi kaj la che kqayijb'a wa rech Pascua, rech ktij la? —xiche che.
13Ni Re xyutaq b'i keb' udiscípulo, jawa xub'ij chke:
—Jix ptinmit Jerusalén; chla' kik'laj jun achi ruk'am jun eb'al jron; chitrimb'ej b'ik. 14Jachi kok nachi chiwuch, jawa chib'ij che un rjaw ja ri': “Jare nAjtojnel kuta chawe, kub'ij: ¿Jachi k'wi jun upja chi' rech kqatij qawa chla' rech Pascua, jnam kuk' nk'aj ndiscípulo?” kcha'. Jawa kib'ij che. 15Ni re kuk'ut na chiwuch jun upja nim che katiq elnaq b'i chkaj che yijb'am chik. Chla' kiyijb'a qawa rech kqatijo, —xche chke.
16Xiyel b'i nk'aj discípulo, xib'ek. Echi' xiyo'pan ptinmit, chla' xikriqo runjel peche ub'im Jesús chke. Ke xik'an list che wa rech nim'ij Pascua.
17Echi' xoka'ab', xo'pan Jesús chla' kuk' kab'aljuj (12) discípulo. 18Echi' iku'l chu mixa, kiyitjin che utijwik kwa, xub'ij Jesús chke:
—Ruk' saqlaj tzij kimb'ij chiwe, o jun chiwe jnam kujwa' ruk' chanim; jare re knujach na pik'ab' ajch'oj chwe, —xche chke.
19Ke xikmaj jun b'is chikuch, xiyok che utayik chikjunjnal:
—¿Xatb'a jare in? —xiche che.
20Xch'aw chik Jesús, xub'ij chke:
—Jare jun chiwi'x ix kab'aljuj (12) che xa jun laq kwa' wi wuk', —xche chke.
21—In, nAchi nuK'jol Dios, kinkamsax na jala peche tz'ib'tal kan chwij chpam Tyox Wuj. T'ob' uwuch nachi che knujach in, nAchi nuK'jol Dios. Jare utz wet mitji xalax nachi le', —xche chke.
Ri Jesús xuya kaxlenwa rich'il u'al uva chke nk'aj udiscípulo
(Mr 14:22-26; Lc 22:15-20; 1Co 11:23-25)
22Tik'ri', echi' kiyitjin che kwa, ri Jesús xuchap kaxlenwa, xutyoxij che Dios, tik'ri xupiro. Xuya chke nk'aj discípulo, xub'ij chke:
—Chik'ma iwe. Un kaxlenwa ri' jare nicuerpo, —xche chke.
23Tik'ri xuchap un vaso, xutyoxij che Dios, xujach chke. Kunjel jumpa kwuch ke xiktij u'al uva chuchi' un vaso. 24Ena xub'ij chik chke:
—Ri u'al uva ri', jare nijk'el, jare k'utb'alre jun utzlaj k'ak' trato ku'on Dios kuk' mnaq. Ni nijk'el in kitruw na chuchlew, rech ik'ilaj taq mnaq kikriq utzil rmal. 25Ruk' saqlaj tzij kimb'ij chiwe che kintij t chik u'al uva, ast retal echi' ko'pan ij che kinkje chla' jachi ku'on utzlaj atb'altzij Dios; tik'ri kintij chik chla', —xche chke.
26Xkib'xaj jun b'ix, kojb'alre u'ij Dios. Tik'ri xiyel b'ik, xib'e chu un jyub' Olivos ub'i'.
Ri Jesús xub'ij che ri Lu' kub'ij na che rit'am t uwuch Jesús
(Mt 26:31-35; Lc 22:31-34; Jn 13:36-38)
27Ni Jesús xub'ij chke:
—Ix iwunjel kniyan kanoq chpam k'ax, jala peche tz'ib'tal kan chpam Tyox Wuj, kub'ij:
“Kinya na che kkamsax najyu';
ni nk'aj chij kiktukb'lej nub'i kib'”, kcha'. (Zac 13:7)
28Per ni in, echi' k'astajnaqch nwuch chikxo'l nk'aj kamnaq, kinnab'aj chnub'i chiwuch pukwent Galilea, —xche Jesús chke.
29Nu Lu' xub'ij che:
—Miskini' kikya kan la kunjel nk'aj chik, in kinya t kan la, —xche che.
30Ni Jesús xub'ij che:
—Ruk' saqlaj tzij kimb'ij chawe, Lu', chewa kmik koka'ab', echi' mja ko' keb' b'welt un k'jo'l, uxib' b'welt ab'im chik che awit'am t nwuch, —xche che.
31Nu Lu' xukoj uchu'ab' che ub'ixik che Jesús, xub'ij:
—¡Jala taj! Miskini' jnam kujkam uk' la, in ot jun b'welt kimb'ij che wit'am t wuch la, —xche chik che.
Soq jala xikb'ij kunjel nk'aj chik udiscípulo.
Ri Jesús xch'aw ruk' Dios chla' Getsemaní
(Mt 26:36-46; Lc 22:39-46)
32Tik'ri xiyo'pan chik chpam jun lyar, Getsemaní ub'i'. Ni Jesús xub'ij chke nk'aj udiscípulo:
—Kixku'l kan b'i' chi'; in xa kimb'e che u'anik nch'ab'al ruk' Dios, —xche chke.
33Xyuk'am b'i u Lu' rich'il u Santiago rich'il u Wan ruk', y xumaj jun nimlaj b'is, jun nimlaj k'ax chpam ranma'. 34Ena xub'ij chke:
—In mas kib'son wanma'; kinna'o che xa ch'in kraj kinkam rmal b'is. Chixkanaj kan ch'in chi', kixk'ask'atoq, —xche chke.
35Ri Jesús xqib' chupnoq ch'in utkel, xichke'ik, xuchiqb'a uplaj chuchlew, xumaj ub'och'xik Dios; xuta che wet o mow qast mitji kuriq na ri k'ax che pitnaq chrij. 36Jawa xub'ij: «Abba,#14:36 Un tzij abba jare kech tzij aj arameo. Un ak'al arameo kukoj abba echi' kch'aw ruk' uqaw. Jarewa kuk'utu che nak'al kukub'a uk'u'x chrij uqaw. nQaw, lal kikun la che u'anik runjel. Chinwesaj la pu'ab' k'ax pitnaq chwij, per jare taj su kwaj in k'an la, jare k'an la su kaj la», xche che ri Dios.
37Tik'ri xitzlij chik kuk' nk'aj udiscípulo, xyurqa' iwarnaq chik. Ena xub'ij che u Lu':
—Simón, ¿le atwarnaq chik? ¿Le xatikun taj xatk'ask'at jun hora? 38Kixk'ask'atoq, jare china ich'ab'al ruk' Dios, rech kixtzaq taj echi' kixtaqch'ix che mak. Jare kraj iwanma' ku'on utzil, per jare ib'qil kuch'ij taj, —xche chke.
39Ri Jesús x'ech jun b'welt chik, xuna uch'ab'al; jala xub'ij peche xub'ij nab'e b'welt. 40Echi' xitzlij chuloq kuk', xyurqa' che iwarnaq chik, mal mas uwram chke. Ke kikriq t chik su kikb'ij che Jesús rmal kik'ixik.
41Churox mul xitzlij chuloq Jesús kuk' y xub'ij chke:
—¿Le kixwar na? ¿Le ixu'xanaq na? ¡Ku'on ile'! Ya xo'pan hora. ¡Chiwlampe'! In, nAchi nuK'jol Dios, kinjachtaj pik'ab' mnaq che iyajmak. 42¡Kixwa'ljoq! ¡Jo b'a'! Pitnaq chik jun che knujacho, —xche chke.
Nk'aj itzel taq mnaq xikchap b'i Jesús
(Mt 26:47-56; Lc 22:47-53; Jn 18:3-12)
43Ri Jesús kitjin na che tzij ti xo'pan u Judas, che jare jun chke kab'aljuj (12) discípulo. Mas mnaq itrin loq chrij, kuk'am mchit, kuk'am che'. Itqom loq kmal nk'aj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios, kich'il nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios, soq kich'il mnaq o keqle'n. 44Nu Judas, che aj'jchalre ri Jesús, ub'im kan senya chke, k'utb'alre Jesús; re xub'ij: «Jare jun che kintz'b'aj, jare Re; chichpa', chik'ma b'ik; mas chichjij». Jala ub'im kan chke. 45Echi' xo'pnik, chanim xqib' ruk' Jesús rech kuya rtzil uwuch, xub'ij:
—¡Ajtojnel! —xche che.
Tik'ri xutz'b'aj.#14:45 K'manaq chke mnaq iyaj Israel kkitz'b'aj jun chik mnaq ti kikya rtzil uwuch, we jare kachlal, soq we jare kich'il. 46Ena xikchap Jesús, xikyech'o. 47O jun chke nk'aj discípulo che itk'al chla', xuresaj loq numchit, xusok numoso un nimlaj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios, xuram jun uxkin.
48Xub'ij k'ut Jesús chke nk'aj rajch'oj:
—¿Suche che ixpitnaq che nchapik ruk' mchit ruk' che', peche ki'an che jun el'om? 49Runjel ij xinkje chixo'l chjuch nimlaj rchoch Dios echi' kintjin che ktojxik mnaq, y xnichap taj. Per k'antaj na chwe peche tz'ib'tal kan chpam Tyox Wuj, —xche chke.
50Chanim ut, kunjel nk'aj rich'il Jesús xikya kanoq chi'; xiyanmaj b'ik. 51O jun ala trin b'i chrij Jesús, ukjom jun atz'yaq saq. Re xchaptaj kmal mnaq. 52Per ni re xuresaj rib' chpam natz'yaq, xa snalik xanmaj b'ik.
Ri Jesús o chikuch nk'aj mnaq che nim atb'altzij o pik'ab'
(Mt 26:57-68; Lc 22:54-55,63-71; Jn 18:13-14,19-24)
53Tik'ri xikk'am b'i Jesús chjuch un nimlaj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios. Chla' xikmol kib' nk'aj chik ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios, kich'il nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios, soq kich'il nk'aj chik mnaq che o keqle'n. 54Nu Lu' nim trin b'i chrij Jesús chnaj, ast retal xo'pan chuja che rchoch un nimlaj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios. Re ku'l chla' kuk' nk'aj policía; kumi'saj rib' chrij un a'.
55Ni nk'aj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios, kich'il nk'aj chik mnaq che nim atb'altzij o pik'ab', xiyok che utzukxik jun umak Jesús rech kikkamsaj rmal, per ot jun umak xikriqo. 56Ik'i mnaq xikkoj tzijtal chrij Jesús chjuch un atb'altzij, per jnam t uwuch tzij xikb'ij. 57Tik'ri', iy'o keb' uxib' chke xiyitk'e' che ub'ixik tzijtal chrij Jesús, xikb'ij:
58—Qatom qo'j che jawa xub'ij: “Kinwlujsaj nimlaj rchoch Dios che xa mnaq kinom; tik'ri kinyak jun chik in che xa uxib' ij kin'an che u'anik, che jare taj mnaq kinawre”, xcha'. —Jala xikb'ij.
59Miskini' jala xikb'ij, jnam t uwuch ktzij xikb'ij; wa'l xub'ij jun y wa'l xub'ij un chik. 60Tik'ri xwa'laj un nimlaj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios, xitk'e' chikuch, xumaj utayik che Jesús, xub'ij:
—¿Le ot su katzlij ub'ixik chke? ¿Su kilwi nk'aj tzij kikb'ij ke chawij? —xche che.
61Ni Jesús ot jun tzij xuk'ul uwuch chikuch, xch'aw taj. Tik'ri xumajch uk'otik uchi' Jesús jun b'welt chik, xub'ij:
—¿Le jare at ri Cristo,#14:61 Cristo kel kub'ij jun chaytajnaq rmal Dios. Un tzij Mesías xaq jnam kilwi. che uK'jol Lo'laj Dios? —xche che.
62Ni Jesús xub'ij:
—Jare', jare in, —xche che.
—Ix kiwil na nwuch, in nAchi nuK'jol Dios, che nku'l pu'b'im Dios che nim uchu'ab'; y kniwilo ti kimpi chna chpam sutz' o chkaj, —xche chke.
63Nun nimlaj ajk'mal b'e xuchap ritz'yaq, xuxer chrij re mismo, k'utb'alre che xpi riwal rmal su xub'ij Jesús. Ena xub'ij:
—Xa ruk' le'. ¿Su uptan we kipi nk'aj chik rech kich'aw chrij? Nmister t chik. 64Ix itom chik che jare Re xuretz'b'ej uwuch Dios. ¿Su kqa'an che k'ejsb'al uwuch? —xche chke.
Ena, kunjel xik'an atb'altzij pujlom, xikb'ij che nmister kkamsxik. 65Iy'o keb' uxib' chke xikchub'ej kchub' chrij Jesús; soq xikch'uq uplaj ruk' k'ul y xikch'ay ruk' k'ab'. Xikb'ij che:
—¡Chb'ij chqe chin xatuch'ayo! —xiche che.
Ni nk'aj policía xikch'ay chuplaj.
U Lu' xub'ij che rit'am t uwuch Jesús
(Mt 26:69-75; Lc 22:56-62; Jn 18:15-18,25-27)
66Nu Lu' o qaj chuja, ti x'ax jun ali rajik'il un nimlaj ajk'mal b'e chke nk'aj rajchak Dios. 67Echi' xurilo che o u Lu' chla', kitjinik kumi'saj rib' chrij un a', mas xuka'yej, ena xub'ij che:
—Ni at, soq atrich'il Jesús aj Nazaret, —xche che.
68Per nu Lu' xuk'am t u'ab' su kb'ix che, ena xub'ij:
—In wit'am t uwuch, mowni wit'am su katitjin che ub'ixik, —xche che.
Tik'ri xel b'i chla', x'e chuchi' b'e; ena xo' jun k'jo'l. 69Nali xuka'yej jun b'welt chik u Lu', xumaj ub'ixik chke mnaq iy'o chla', xub'ij:
—¡Nachi ri' jare jun chke nk'aj rich'il Jesús! —xche chke.
70Per ni re, xuk'am t u'ab' jun b'welt chik; xa xub'ij che kuch'ob' t uwuch Jesús. Xaq jun rat ri', nk'aj mnaq che itk'al chunqaj, xikb'ij chik che u Lu':
—Saqlaj tzij at atrich'il Jesús, mal atpitnaq pukwent Galilea. Xaq jnam atzij kuk' nk'aj aj Galilea, —xiche che.
71Nu Lu' xumaj ub'ixik k'axlaj taq tzij; xujek' ub'i' Dios ruk' utzij, xub'ij:
—Jare Dios rit'am che in wit'am t uwuch nachi le' che kich'ach'a ix, —xche chke.
72Chanim xo' jun b'welt chik jun k'jo'l. Ena xna'taj che u Lu' che ub'im kan Jesús che: «Echi' mja ko' keb' b'welt un k'jo'l, uxib' b'welt ab'im chik che awit'am t nwuch», xcha'. Ena xi'xow ranma' u Lu', xok u'ej.
လက္ရွိေရြးခ်ယ္ထားမွု
San Marcos 14: qucSAS
အေရာင္မွတ္ခ်က္
မၽွေဝရန္
ကူးယူ
မိမိစက္ကိရိယာအားလုံးတြင္ မိမိအေရာင္ခ်ယ္ေသာအရာမ်ားကို သိမ္းဆည္းထားလိုပါသလား။ စာရင္းသြင္းပါ (သို႔) အေကာင့္ဝင္လိုက္ပါ
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global