San Lucas 7
7
Ri Jesús xuknaj rajchak jun achi tk'al pkijlom nk'aj soldado
(Mt 8:5-13; Jn 4:43-54)
1Echi' xuk'is ub'ixik nk'aj tziji' chikuch mnaq, xel b'i Jesús chla', x'e chpam un tinmit Capernaúm. 2Chla' k'wi jun kjaw soldado kpi chpam un tinmit Roma. Re o jun rajchak mas k'ax uk'u'x che, per nun rajchak xa yab', ya mer kkamik. 3Echi' xuta rson un kjaw soldado chrij Jesús, xyutaq b'i keb' uxib' chke ri'j achjab' iyaj Israel, rech kikb'och'ij ujlom Jesús, rech kpi che ukanxik un rajchak. 4Ke xib'ek, xiyo'pan ruk' Jesús, mas xikb'och'ij ujlom, xikb'ij che:
—Ri jun kjaw soldado ri' tqal che, che ka'an jun utzil che, 5mal mas k'ax uk'u'x chqe, mas kyul'oj qamnaq. Jare ruk' urjil re xutaq u'anik jun rchoch Dios qech qo'j, —xiche che.
6Xaq jala', x'e Jesús kuk', jnam xib'e chirchoch. Echi' xa nqaj chik ik'wi che rchoch, un kjaw soldado xyutaq b'i keb' uxib' rich'il che ub'ixik che Jesús. Ke xikb'ij su ub'im b'i chke, che xub'ij: «Wjaw, xa michka'p la chwe, mal tqal taj chwe che kok loq la chiwchoch. 7Xa rmal xin'an t kwil ximb'e uk' la. Per xa ruk' we kb'ij la che kik'choj un wajchak, re kik'chojik. 8Wit'am che jala k'antjik, mal in n'o ptaqnik, soq iy'o soldado pin'ab'. We kimb'ij che jun chke nk'aj soldado: “¡Jat!” kinche che, re k'ek. We kimb'ij che jun chik: “¡Tjusaj!” kinche che, re kpitik. Y we o su kintaq un wajchak che u'anik, re ku'ono». Jala xutaq loq ub'ixik un kjaw soldado, y xikb'ij che.
9Echi' xuta Jesús su ub'im un kjaw soldado, mas xumiyma'. Ena xyuka'yej nk'aj mnaq iyitrin chrij, xub'ij chke:
—Kimb'ij chiwe che ot jun mnaq nirqom chikxo'l nk'aj aj Israel che nim ukojb'al chwij peche ukojb'al nachi ri' che aj Israel taj, —xche chke.
10Tik'ri, xiyitzlij loq nk'aj rich'il un kjaw soldado che utqom b'ik. Echi' xiyo'pan chik chirchoch, xkilo che k'chojnaq chik un rajchak.
Ri Jesús xuk'suj ral jun b'yu't ixoq che kamnaq chik
11Echi' x'antaj wari', ri Jesús b'enaq chpam un tinmit, Naín ub'i'. Nk'aj udiscípulo ib'enaq ruk', soq rich'il k'i nk'aj chik mnaq. 12Echi' xiyo'pan chuchi' un tinmit, xkik'laj nk'aj mnaq ktelem b'i jun kamnaq rech kkimqu kanoq. Un kamnaq jare jun ala, ral jun b'yu't ixoq; re xa jun chrij uchuch. Mas ik'i mnaq kipi ptinmit itrin chrij un kamnaq. 13Echi' xuril Jesús un b'yu't ixoq, mas xel uk'u'x che. Ena xub'ij che:
—Xa mato'ik, —xche che.
14Ri Jesús xqib' ruk' un kamnaq, tik'ri xuchap koq un kaxa che o chpam. Ni nk'aj mnaq che kuk'am b'ik, xiyitk'e'ik. Ena xub'ij Jesús che un kamnaq:
—Ala, in kimb'ij chawe, katwa'ljoq, —xche che.
15Nun kamnaq xik'se' chik, xikb'e'ik, xok che tzij; ena xujach Jesús che uchuch. 16Echi' xkil mnaq su x'antjik, kunjel xiyok il che; ena xikmaj unmirsaxik u'ij Dios, xikb'ij:
—Jare jun nimlaj ajb'il utzij Dios tqom loq chiqxo'l, —xicha'.
Soq xikb'ij chik:
—Jare Qajaw Dios pitnaq che kto'ik umnaq, —xiche chik chikuch.
17Xel rson sutaq kitjin Jesús che u'anik; xtix rson chpam runjel un tinmit Judea, rich'il chpam nk'aj chik tinmit o chunqaj.
U Wan ajb'nal qasna' xutaq b'i keb' utaqo'n ruk' Jesús
(Mt 11:2-19)
18U Wan ajb'nal qasna' o na pkarsa, ti xuta rson sutaq kitjin Jesús che u'anik, mal xikb'ij nk'aj udiscípulo che. Ena xyusk'ij keb' chke nk'aj udiscípulo, 19xyutaq b'i ruk' Qajaw Jesús, xub'ij b'i chke: «Jix ruk' Jesús, chita che we jare Re ajTo'lqe che pitnaq ruk' Dios, o we nmister kqi'ej jun chik, kixche che». Jala xub'ij u Wan chke.
20Ena xib'ek, xiyo'pan ruk' Jesús, xikb'ij che:
—U Wan ajb'nal qasna' xujutaq loq rech kqata che la: “¿Le jare la ri ajTo'lqe che pitnaq ruk' Dios? We jare t la, nmister kqi'ej jun chik. ¿Su kb'ij la?” —xiche che.
21Echi' jala kiyitjin che ub'ixik, ri Jesús ik'i mnaq kitjin che kkanxik che xa iyab'. Xyuknaj chin o kyab' chkij, rich'il chin kirqom k'ax, soq rich'il nk'aj iy'o itzel taq espíritu chke. Chin xa ipotz', xuya chke rech kika'y chik. 22Ena ri Jesús xuk'ul uwuch ktzij, xub'ij chke keb' udiscípulo u Wan:
—Jix jib'ij che u Wan su iwlom che kin'ano, soq rich'il su itom chwij. Chib'ij che, che wmal in, kika'y chik nk'aj mnaq chin xa ipotz' nab'e, soq kib'in chik chin xa kib'in taj nab'e. Chin nk'aj che o kan jun yab'il chkij che awas ub'i', jarela xiyik'chojsaxik, xu'on saq kib'qil. Ni nk'aj che xa itak nab'e, jarela kikta chik ti kich'ab'xik. Iy'o nk'aj kamnaq che k'astajnaq chi kwuch. Soq kb'ix utzlaj utzij Dios chke nk'aj pobre. Jarela kintjin che u'anik. 23Utz re chin ku'on t keb' uk'u'x wuk', xani kukub'a uk'u'x chwij. —Jala xub'ij Jesús chke keb' udiscípulo u Wan.
24Echi' ib'enaq chik nk'aj che itqom loq rmal u Wan, ri Jesús xumaj ub'ixik chke mnaq sutaq kitjin u Wan che u'anik, xub'ij: «¿Su xix'e che rilik chpam un lyar che xa chqi'j ulew? ¿Su iwi'em chik? ¿Le jare jun mnaq che peche jun aj kislib'sax rmal tew? ¿Le kiwi'ej jun achi che kukoj pachinchke tzij kub'ij jun chik mnaq? Jare taj. 25We jare t re iwi'em, ¿su k'ut xix'e che rilik? ¿Xatb'a xix'e che rilik jun achi che ukjom atz'yaq mas utz ka'yik? Jare taj. Chintaq kikkoj atz'yaq che mas utz ka'yik y utz kinom ruk' kk'asnmal rmal kb'oymal, jare ke kiriqtaj chpam kchoch nma'q keqle'n. 26¿Su k'ut qatz xix'e che rilik? ¿Le jare jun ajb'il utzij Dios? Jare', jare jun ajb'il utzij Dios xiwla'. Per ni re, mas nim u'ij chikuch nk'aj chik ajb'il utzij Dios. 27Jare chrij u Wan xtz'ib'ax kan nk'aj tziji' chpam Tyox Wuj. Chla' tz'ib'tal wi che Dios kuch'ab'ej jun ajTo'liwe ti kuya rson chrij u Wan, jawa kub'iji':
“¡Chtampe'! Kintaq nub'i jun ntaqo'n, knab'aj chawuch,
rech kuyijb'a ab'e, rech jala' katikk'am nk'aj mnaq”, kcha'. (Mal 3:1)
Jala tz'ib'tal kan chpam Tyox Wuj. 28Kimb'ij chiwe che chikxo'l kunjel jumpa mnaq iyalaxnaq chi' chuchlew, ot jun ajb'il utzij Dios che mas nim u'ij chjuch u Wan ajb'nal qasna'. Per chin jun kok chpam utzlaj atb'altzij rech Dios, miskini' xa ch'in reqle'n, jare re mas nim u'ij chjuch u Wan». Jala xub'ij Jesús chke mnaq.
29Kunjel jumpa mnaq, rich'il nk'aj aj'esal alkawal, echi' xikta utzij Jesús, xikkojo che Dios jare usuk'mal kub'ij chke, mal kikjom su ub'im u Wan nab'e y x'an qasna' chke rmal. 30Per ni nk'aj fariseo rich'il nk'aj ajtojnel rech kipxab' nk'aj aj Israel, xa xkixtuj su kraj Dios ku'on chke. Xa rmal, ot qasna' 'nom chke rmal u Wan.
31Xub'ij, k'ut, ri Jesús: «Nk'aj mnaq iy'o chu'ij saq, ¿su ruk' kyinjnamsaj wi? ¿Chin kyumajo? 32Ke, xa iyjala peche nk'aj ak'lab' iku'l pk'iyb'al, che peche itz'nem tzij kik'ano. Ke kiyisk'in chke nk'aj kich'il, kikb'ij:
“Xqas'uj un su'
per ix xixixjow taj;
xqab'xaj b'ix che xa b'isb'al kub'ij,
per xixo' taj”, kicha'.
33Jala kik'an mnaq ile'. Ot su kkaj. Xk'un ut u Wan ajb'nal qasna', xuch'ij numik, xutij t u'al uva. Ni ix kib'ij: “Xa o itzel che”, kixcha'. 34Tik'ri ximpi chik in, nAchi nuK'jol Dios, kinwa'ik, kintij runjel saqli' rich'il mi'na'. Ni ix kib'ij tzij chwij, kib'ij: “¡Chiwlampe'! Nachi le' mas kwa'ik, mas kutij u'al uva. Soq jare rich'il mnaq che xa iyaj'esal alkawal rich'il nk'aj chik iyajmak”, kixcha'. 35Wet xich'ob'o su ku'on u Wan rich'il su kin'an in, kiwit'amaji' che Dios o mas un'oj. K'aljan un'oj Dios rmal sutaq kik'an kunjel jumpa ralk'al Re che kikkoj utzij». Jala xub'ij Jesús chke.
Ri Jesús o chirchoch un fariseo Simón ub'i'
36O jun chke nk'aj fariseo, Simón ub'i'. Xuriq jun ij, re xusk'ij Jesús rech kutij uwa ruk'. Xa jala', xo'pan Jesús ruk', xikb'e' chu mixa rech xiktij kwa. 37O jun ixoq chpam tinmit chla' che xa ajmak. Ena, echi' xurit'amaj che kitjin Jesús che utijwik uwa chirchoch un fariseo, xo'pan ruk' chla', ruk'am b'i jun lmita china, nojnaq che jun kumb'al che mas k'ok' ruxlab', perfume kb'ix che. 38Nixoq xqib' koq chwi rqan Jesús, xumaj u'ej, rmal kub'soj umak unom. Ena, xurub' rqan Jesús ruk' u'al uwuch, tik'ri xusu' ruk' uwi' soq xutz'b'aj rqan. Tik'ri xutix un k'ok'laj kumb'al chrij rqan Jesús.
39Nun fariseo che usk'im Jesús chirchoch, echi' xurilo che jala xu'on nixoq, xub'ij puk'u'x: «Wet ajb'il utzij Dios nachi ri', rit'ami chin nixoq che kuchap koq, soq rit'ami su umow nixoqi', re xa ajmak», xcha puk'u'x.
40Ri Jesús xub'ij che un fariseo:
—Simón, o jun tzij kwaj kimb'ij chawe, —xche che.
Nun fariseo xub'ij:
—Chb'ij chwe, Ajtojnel, —xche che.
41Ri Jesús xub'ij jun k'amb'al n'oj che, xub'ij che:
—Iy'o keb' achjab' o kk'as ruk' jun achi che kuya pwaq pqajik. Ke kiqjom pwaq che. Jun uqjom j'ob' ciento (500) che, nun chik xa nk'aj ciento uqjom che. 42Per ni keb' achjab' ot kirjil rech kiktoj kk'as. Xa rmal, xiyikun taj xiktojo. Ni nachi xuta t chik uk'xel kk'as chke, xa jala' xukuy kmak chikeb'. Chewa chanim, kinta chawe, ¿chin jun chke keb' achjab' che o kk'as, mas kul'oj nachi che xuya pwaq chke? —Jala xub'ij Jesús che.
43U Simón xub'ij:
—In kimb'ij, jare jun che nim uk'as xkuytjik, —xche che.
Ri Jesús xub'ij che:
—Utz xab'ij, —xche che.
44Tik'ri', ri Jesús xuka'yej nixoq, xub'ij che u Simón:
—Kawilo su xu'on nixoqi'. Echi' xinok loq chawchoch, ot nja' xaya'o rech ch'ajb'alre wqan. Ni nixoqi' xuch'aj wqan ruk' u'al uwuch, tik'ri xusu' ruk' uwi'. 45At xnatz'b'aj taj che uya'ik rtzil nwuch, per ni re, echi' ti xinok loq, xumaj utz'b'axik wqan, y jala na kitjin le' che u'anik. 46At ot aceite xakoj pnijlom, per ni re xutix jun k'ok'laj kumb'al perfume chrij wqan. 47Xa rmal k'ut kimb'ij chawe, che miskini' mas k'i umak nixoq unomi', runjel xkuytjik, mal xuk'utu che kub'soj umak, soq mas xnul'oj. K'ax uk'u'x nixoq chwe, rmal mel nim umak kuytajnaq chik. Chin jun che xa ch'in kuyb'al umak kuta', xa ch'in umak kkuytjik. Soq xa ch'in kul'oj jun che xukuy ch'in umak re, —xub'ij che.
48Tik'ri', ri Jesús xub'ij che nixoq:
—Runjel jumpa amak, kuytajnaq chik, —xche che.
49Ni nk'aj chik mnaq che jnam isk'im che utijwik kwa ruk' Jesús, xikmaj ub'ixik chikuch, xikb'ij:
—¿Chin lo nachi ri' che kuchomaj che kikunik kukuy kmak mnaq? —xicha'.
50Per ni Jesús xub'ij chik che nixoq:
—At xatto'taj chpam amak, mal akub'am ak'u'x chwij. O mow kat'e le', xariq kub'sb'al ak'u'x, —xche che.
လက္ရွိေရြးခ်ယ္ထားမွု
San Lucas 7: qucSAS
အေရာင္မွတ္ခ်က္
မၽွေဝရန္
ကူးယူ
မိမိစက္ကိရိယာအားလုံးတြင္ မိမိအေရာင္ခ်ယ္ေသာအရာမ်ားကို သိမ္းဆည္းထားလိုပါသလား။ စာရင္းသြင္းပါ (သို႔) အေကာင့္ဝင္လိုက္ပါ
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global