San Lucas 1
1
U Lucas xutz'ib'aj chrij uk'asnmal Jesús
1At, at utzlaj mnaq Teófilo: in kimb'ij chawe che ik'i nk'aj mnaq xkaj xiktz'ib'aj ptaq uchlaj su x'antaj chi' chiqxo'l rmal Qajaw Jesucristo. 2Su x'antjik, jare su k'tum chiquch kmal nk'aj mnaq che xkil runjel ti xtiktaj loq. Jare ke xitob' che ub'ixik utzij Dios. 3In soq mas utz knok'xik ninom che, xinnk'oj runjel jumpa xtiktaj loq echi' mja xalax loq Jesús. Xa rmal xinchomaj che in soq kintz'ib'aj na ptaq uchlaj su x'antjik, rech kintaq b'i chawe, Teófilo. 4Jala kin'an na rech kawit'amaj ri saqlaj tzij chrij su xatitjox che.
Jun ángel xub'ij che kalax na u Wan ajb'nal qasna'
5Echi' ti jare u Herodes tk'al pujlom un tinmit Judea, o jun chke nk'aj rajchak Dios xikje chla', Zacarías ub'i'. Re xa jun kuk' jpuq rajchak Dios che rech u Abías kb'ix chke. Un rixqil u Zacarías, Elisabet ub'i'. Soq jare re ri'y umam u Aarón, che jare nab'e rajchak Dios ujer. 6U Zacarías ruk' il Elisabet, i utzlaj taq mnaq chjuch Dios. Xiyikjon chjuch Dios runjel su xub'ij chke. Soq xiyikjon chjuch lo'laj utzij upxab' Dios. Ot kmak xik'an chrij upxab' Dios. 7Per ot kalk'al xkil uwuch mal kalan taj il Elisabet, re xa mcho'r. Soq mas iri'j taq mnaq chik ke.
8Xuriq jun ij, jare u Zacarías kitjin che u'anik uchak chjuch Dios, mal jare ij che jnam kiyichkun kuk' nk'aj rich'il chpam nimlaj rchoch Dios. Le chak kik'ano, jare su chak kik'an nk'aj rajchak Dios. 9K'manaq chke nk'aj rajchak Dios kik'an sak rech kikkilo chinoq kqaj chrij, rech kok chpam nimlaj rchoch Dios che uti'ik pom chjuch Dios chla'. Ena, jare u Zacarías xqaj chrij. 10Echi' kitjin uti'ik pom, kunjel jumpa mnaq iy'o chuja kiyitjin che ch'ab'al, kich'aw ruk' Dios. 11Xaq t'et, o jun ángel tqom loq rmal Qajaw, xuk'ut rib' chjuch u Zacarías. Un ángel chla' tk'al wi pi'b'im che lo'laj k'olb'al jachi kti' wi pom. 12Echi' xuril u Zacarías un ángel, xok il che, rit'am t chik su ku'ono, mas xux'ej rib'. 13Per nun ángel xub'ij che:
—Zacarías, xa max'ej awib', mal Dios xuta' su atom che. Nawixqil Elisabet kuril na uwuch jun awalk'al. Echi' kakoj ub'i', Wan kab'ij che. 14Mas katki'kat na che nak'jol. Soq mas ik'i mnaq kiki'kat na che, ti kalaxik, 15mal nim u'ij kel chjuch Dios. Re kutij t u'al uva mowni trago, k'utb'alre che puro rech Dios re. Nojsam chuloq ranma' che Tyoxlaj Uxlab'xel echi' mja kalaxik. 16Ik'i nk'aj mnaq che iyaj Israel, kikk'ex na kmow rmal re; jare re ku'on chke che kikjach kib' pu'ab' Qajaw Dios. 17U Wan knab'aj na chjuch Qajaw Jesús che kpitik. Rmal uchu'ab' Tyoxlaj Uxlab'xel che o ruk', ku'on jun kowlaj k'u'x che ub'ixik utzij Dios, jala peche xu'on qari'jal Elías ujer. U Wan ku'on chke achjab' che k'ax kk'u'x chke kalk'al, kikje utzil chikxo'l. Ni nk'aj mnaq che kiyikjon taj chjuch Dios, ku'on chke che kikje kin'oj peche kin'oj mnaq che i'utz chjuch Dios. Kyutjoj mnaq, rech ch'uch'uj kanma' ti kpi ri Qajaw, xchay rmal Dios. —Jala xub'ij un ángel che u Zacarías.
18Nu Zacarías xuta che un ángel:
—¿Su kin'ano rech kinwit'amaj we qtzij kqil nuwuch jun qalk'al jala peche kab'ij chwe? In kinna'o che su lo' taj, mal in mas nri'j chik, soq jala wixqil, —xche che.
19Nun ángel xub'ij che:
—In Gabriel nb'i'. In jare nutaqo'n Dios, ruk' Re npitnaq wi. Ri Dios xnutaq loq rech katinch'ab'ej, rech kinya nk'aj utzlaj taq rson chawe. 20Ni le', xakoj taj su ximb'ij chawe. Xa rmal, katu'on mem. Katikun t chik katch'awik, ast retal echi' kalax nak'jol, tik'ri kel chik ach'ab'al. Jala k'antjik ast retal echi' ko'pan ij che uchomam Dios. —Jala xub'ij un ángel che.
21Ni nk'aj mnaq iy'o kan chuja ki'em u Zacarías, per nu Zacarías mas xb'oytaj chpam nimlaj rchoch Dios. Ena xikmiyma' che mas xb'oytjik. 22Echi' xel loq u Zacarías, kikun t chik kyuch'ab'ej, mal xa xu'on mem. Xaq u'ab' chik kuk'ut chikuch mnaq rech kub'ij chke su x'antaj chpam nimlaj rchoch Dios. Ena xikch'ob'o che xa o su xuk'ut rib' chjuch chpam lo'laj k'olb'al che o chpam nimlaj rchoch Dios.
23Echi' xk'is uchak u Zacarías chpam nimlaj rchoch Dios, xel b'i chla' Jerusalén, x'e chirchoch. 24Tik'ri xyab'an un rixqil ruk' ak'al. J'ob' (5) ik' xuk'u' rib' il Elisabet chuja. Xaq chla' xikje wi, ot jachi x'e wi. Tik'ri xub'ij puk'u'x: 25«Jare Qajaw Dios xu'on jun utzil chwe, che jawa kinriqo, mal kel uk'u'x chwe. Ile', xnuto'o, rech kink'ix t chik chikuch mnaq rmal che ot wal», xcha'.
Jun ángel xub'ij che kalax na ri Jesús
26Och waqib' (6) ik' che, che yab' chik il Elisabet ruk' ak'al. Tik'ri Dios xutaq loq un ángel Gabriel chpam tinmit Nazaret ukwent Galilea, 27rech kik'ol ruk' jun 'poj ali, Mri'y ub'i'. Re uk'mom u'ab' k'ulnem ruk' jun achi Jse ub'i'. U Jse jare ri'y umam un rey David. 28Un ángel xok ruk' i Mri'y, chla' jachi k'wi, ena xub'ij che:
—Kinya rtzil awuch. ¡Utz awe at, nimlaj utzil pajlom! Jare Qajaw Dios o awuk'. Ku'on chawe che nim awilik chikuch kunjel jumpa ixqib', —xche che.
29Per ni Mri'y, echi' xuril un ángel, mas xumiyma', soq xub'soj che jala xub'ij un ángel che. Ena xub'ij puk'u'x: «¿Surche che jala kub'ij chwe?» xcha'. 30Nun ángel xub'ij che:
—Mri'y, xa max'ej awib', mal nim katuril Dios, arqomch nimlaj utzil rmal. 31Katyab'an ruk' ak'al, kawil na uwuch jun awal. Echi' kakoj ub'i', nmister che “Jesús” kab'ij che. 32Re, nim u'ij kelik. Kb'ix na che, che “uK'jol Dios che mas nim u'ij”. Ri Dios kuyan jun nim reqle'n, kuyan chpam uk'olb'al uri'jal, che jare rey David. 33Jala ku'ono, rech jare Re kitk'e' pkijlom nk'aj iyaj Israel jumpa ij saq. Ni u'atb'altzij ot uk'isik, —xche che.
34Ena xuta i Mri'y che un ángel:
—¿Sur mow lo che kinwil nuwuch un wal? In mja kinwar ruk' achi, in n'poj ali, —xche che.
35Nun ángel xub'ij che:
—Ri Tyoxlaj Uxlab'xel kqaj loq pajlom. Jare uchu'ab' Dios che mas nim u'ij kpi awuk', peche umujal jun sutz' kpitik. Tik'ri katyab'an ruk' ak'al. Xa rmal, ri Tyoxlaj noch' che kalaxik, kb'ix na uK'jol Dios che. 36Xaw taj le'. Soq jala nawachlal il Elisabet, kuril nuwuch jun ral, miskini' ri'j chik. Nk'aj mnaq xikb'ij che kalan taj, per ni le' och waqib' (6) ik' che, che yab' ruk' ak'al. 37Kamiyma taj, mal chjuch Dios ot jun cosa che mitji kikun u'anik. —Jala xub'ij un ángel che i Mri'y.
38Ena xub'ij i Mri'y:
—In najchak rech Qajaw Dios. Chu'na k'ut Dios chwe su xab'ij chwe, —xche che.
Echi' xuta un ángel che jala xub'ij che, xel b'i chjuch, x'ek.
I Mri'y xik'ol ruk' il Elisabet
39Echi' xel 'noq keb' uxib' ij, alnaq x'e i Mri'y chpam jun tinmit o chu jun jyub' ukwent Judea. 40Echi' xo'pan chirchoch u Zacarías, xok pja, xuya rtzil uwuch il Elisabet. 41Echi' xuta il Elisabet che xya rtzil uwuch rmal i Mri'y xislib' ch'inlaj ral pupam rmal ki'ktem. Nil Elisabet xnojsax ranma' che Tyoxlaj Uxlab'xel. 42Tik'ri ko xch'awik, xub'ij che i Mri'y:
—Nimlaj utzil uy'om Dios pajlom. Nim na uy'om pajlom at chjuch uy'om pkijlom nk'aj chik ixqib'. Soq nimlaj utzil uy'om pujlom laj awal che kawil nuwuch. 43¿Su weqle'n in che at Mri'y, at uchuch Qajaw, katik'ol wuk'? Tqal t chwe. 44Echi' xinta' che xaya rtzil nwuch, chanim xislib' ch'in wal pinpam rmal ki'ktem. 45Utz awe mal xatikjon chjuch Qajaw Dios, mal qatz qtzij k'antaj na su xub'ij chawe, —xche che.
I Mri'y kuya u'ij Dios
46Tik'ri i Mri'y xub'xaj ub'i' Qajaw, xub'ij:
«Ruk' runjel nk'u'x kinkoj u'ij ri Qajaw Dios.
47Ni wanma' mas kki'ktik, mal Dios jare ajTo'lwe, Re mas knuto'o.
48In xaq najchak rech Dios ot weqle'n, per mas kinki'ktik, mal Dios xel uk'u'x chwe.
Chewa chanim k'ut, kunjel jumpa mnaq runjel jumpa ij saq, kikb'ij na che nim utzil xinriq rmal Dios.
49Jala kikb'ij, rmal che nmaq taq utzil unom Qajaw chwe, che mas nim uchu'ab'.
Nim u'ij Tyoxlaj Qajaw.
50Soq kel uk'u'x chke kunjel mnaq che kikkoj u'ij chu'ij saq.
51Xuk'ut nimlaj uchu'ab' chikuch kunjel jumpa mnaq.
Uqasam k'ij jumpa nk'aj che kikkoj kib' che nim keqle'n, rmal che mas kin'oj kikb'ij.
52Xuresaj keqle'n mnaq che nmaq atb'altzij o pik'ab'.
Jare xu'on nim chke nk'aj che ot keqle'n.
53Jumpa mnaq che xa kinumik, jumpa nk'aj che o nmister chke, k'i utzil uy'om Qajaw chke.
Ni nk'aj b'oymab', ot su xuya b'i chke.
54Xujuto' qo'j ujaj Israel, che ujrajchak Re.
Xel uk'u'x chqe, xuril to'b'al qawuch.
55Jala xu'ono, mal xuya utzij chke qati' qamam.
Jala ub'im kan che u Abraham rich'il ri'y umam jumpa ij saq».
Jala xub'ij i Mri'y che il Elisabet.
56Ni Mri'y, pent uxib' ik' xkanaj kan chirchoch il Elisabet. Tik'ri xitzlij chik chirchoch re.
Xalax u Wan ajb'nal qasna'
57Echi' xuriq ij che kuya ral il Elisabet, xuril uwuch jun ral ala. 58Echi' xikta nk'aj uk'ulja rich'il nk'aj rachlal che ri Qajaw Dios unom jun nimlaj utzil che, xiki'kat ruk'. 59Echi' xitz'qat waxqib' (8) ij, xib'e che ukojik retal un laj noch', circuncisión kb'ix che, k'utb'alre che rech Dios un laj noch'.#1:59 Un retal un laj noch' xikkojo jare xkesaj ch'inlaj utz'umal tza'm ucuerpo rech amb'al uchul, jala peche xub'ij Qajaw Dios che u Abraham chpam Génesis 17:9-14. Tik'ri, et xkaj ke wet kikkoj Zacarías che ub'i', jala peche ub'i' uqaw. 60Per ni uchuch xub'ij chke:
—Jala taj kqab'ij che ub'i'. Wan ub'i' kqakojo, —xche chke.
61Ena xikb'ij che:
—¿Surche che jala ub'i' kakojo? Ot jun chke awachlal che jala ub'i', —xiche che.
62Ena xikta che uqaw nak'al su ub'i' kukojo, per xaq k'ab' xikk'ut chjuch, mal kikchomaj che kuta taj su kikb'ij che. 63Ni nuqaw nak'al xuk'ut chikuch ruk' u'ab' che kraj jun tz'lom, rech kutz'ib'aj ub'i' nak'al chjuch. Jawa xu'on che utz'ib'xik, xub'ij: «Wan ub'i'», xcha'. Ena kunjel jumpa mnaq xikmiyma' che jala xutz'ib'aj. 64Echi' ti xtz'ib'taj ub'i' rmal, chanim xelch uch'ab'al u Zacarías, xch'awik. Ena xumaj u'anik uch'ab'al ruk' Dios, xukoj u'ij. 65Kunjel jumpa uk'ulja xkix'ej kib' che y x'aljan rson chutaq jyub' runjel ukwent Judea. Nk'aj mnaq chla' xich'aw chrij su x'antjik. 66Kunjel jumpa mnaq che xikta le', xikmaj uchomxik chrij, xikta chikuch, xikb'ij: «¿Sur chak ku'on nak'ali' ti kk'iyik?» xicha'. Jala xikb'ij, rmal mel alaj che o Qajaw Dios ruk', o Re pujlom.
U Zacarías xub'xaj ub'i' Qajaw
67U Zacarías, che jare uqaw un noch', xnojsax ranma' che Tyoxlaj Uxlab'xel. Xa rmal, xumaj ub'ixik utzij Dios chikuch mnaq, jawa xub'iji':
68«Chqakjo u'ij Qajaw, che jare qaDios qo'j, ujaj Israel,
mal pitnaq chik quk' qo'j, ujumnaq.
Xk'un quk', rech kujuresaj chpam k'ax.
69Uy'om jun ajTo'lqe che nim uchu'ab'.
Jare Re ri'y umam un rey David.
Nu David jare ajchak rech Dios ujer.
70Jala peche xub'ij Qajaw ujer
chke nk'aj tyoxlaj taq ajb'il utzij Re,
ni ke xik'axij chik utzij Re chikuch qati' qamam.
71Jare xub'ij che kujuresaj pik'ab' nk'aj che xa iyajch'oj quk'.
Soq kujuto' chikuch kunjel jumpa nk'aj che xa k'ax kujkkilo.
72Jala xu'on Qajaw chqe, peche xub'ij chke qati' qamam ti xub'ij chke che ku'on jun utzil chke.
Jare k'utb'alre che xna'taj che Qajaw ku'ono su ub'im kan chke ruk' tyoxlaj taq tzij.
73Jarela jun trato xu'on Qajaw Dios
ruk' qari'jal Abraham, che xub'ij ruk' saqlaj tzij che ku'on na.
74Xub'ij che kujuresaj pik'ab' nk'aj che xa iyajch'oj quk',
rech jala' kqax'ej t qib' che u'anik qachak che rilik Re.
75Ku'on na chqe che kujkunik kqa'an na ch'ajch'oj che qak'asnmal chjuch Dios,
rech kqa'an sk'umlaj chak ruk' saqil chjuch Re, runjel jumpa ij kujk'se' chi' chuchlew».
Jala xub'ij u Zacarías. 76Tik'ri xub'ij chik che un laj uk'jol:
«At atnik'jol, kb'ix na chawe che jare at atajb'il utzij Dios che mas nim u'ij,
mal katnab'aj nub'i chjuch Qajaw rech kayijb'a kk'asnmal nk'aj mnaq che uk'amik Qajaw.
77Jarela, kyatjoj umnaq Dios che, rech kkit'amaj su mow kikriq utob'nik Dios,
che xa rmal kuyb'al kmak.
78Mas kel uk'u'x Qajaw chqe, mas kujul'oj.
Xa rmal, kutaq nuloq jun ajTo'lqe quk' che kpi chla' chkaj ruk' Dios.
Jala unom kpitik, peche saq kuya ij ti kel loq b'ajchi'.
79Jala ku'ono peche mow ku'on jun che kuk'am loq saq kuk' mnaq chin iy'o pqu'm rmal kmak kinom.
Kuya na saq chke nk'aj che kkix'ej kib' che kmik. Kitluw un saq chiquch rmal utzij Dios che kb'ix na chqe.
Tik'ri jare Re kuk'am qab'e chla' jachi k'wi utzil».
Jala xub'ij u Zacarías.
80Nak'al, che Wan ub'i', kitjin uk'iyik, soq xikje jun kowlaj k'u'x che. Echi' xu'on achi, x'e ptaq nk'aj lyar che xa chqi'j ulew. Chla' xikje wi ast retal echi' xumaj uchak chikxo'l nk'aj mnaq che iyaj Israel.
လက္ရွိေရြးခ်ယ္ထားမွု
San Lucas 1: qucSAS
အေရာင္မွတ္ခ်က္
မၽွေဝရန္
ကူးယူ
မိမိစက္ကိရိယာအားလုံးတြင္ မိမိအေရာင္ခ်ယ္ေသာအရာမ်ားကို သိမ္းဆည္းထားလိုပါသလား။ စာရင္းသြင္းပါ (သို႔) အေကာင့္ဝင္လိုက္ပါ
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global