matiyu 5
5
Yesɔ nyawaanɛ a kɔpɔ
1Naa Yesɔ zɛrɛ shɔ tolinyatɛ au ɗɔbii, a gẽ kɔpɔ a ɔ̃rɛ ɗɔn. U jadɔyi i tolinya au ɗɔbii, 2Yesɔ ɓelinyarɛ a gai vi matinɛ:
Tɔ̃vɨng ntanɛ
3Ɗalapa u tasi shɔ gbete i zɛi raatɛ a suru U susãri abiini;
Ɗa laa kpati ɔ̃nɛ i ɓɛɛkɔ.
4Ɗalapa tasi shɔ sɨnnɛyi susãri tɛttɔ biini,
Yɛ sɔ̃riyi miritɔ.
5Ɗalapa tasi shɔ gbete i bassi yuu ɓa u susãri tɛttɔ abiini,
i kɔi yɛ sha kootipi naarɛ.
6Ɗalapa tasi shɔ gbete iɗɔ nwontane a sutuni susãri tɛttɔ abiini;
i yɛ ntawo ɓa.
7Ɗalapa tasi shɔ-shɔ raa ntanɛyi susãri tɛttɔ a biini, shɔ yɛ ntayi raa sɔ̃njo.
8Ɗalapa tasi shɔ gbeteyi i sisɨn puru ɓolo-ɓolo susãri tɛttɔ a biini,
i yɛ zɛ Ɗalapa tɔ.
9Ɗalapa tasi shɔ gbeteyi i roori shɔ sisɨnyɛ susãri tɛttɔ a biini,
shɔ yɛ ɓai ne Ɗa jaayi.
10Ɗalapa tasi shɔ raa ɓoonɛyi aru vi tɔ̃vɨng shonɛ susãri tɛttɔ a biini,
Ɗa laa kpati ɔ̃nɛ i ɓɛɛkɔ.
11Ɗalapa tasɔɔ susãritɛ a biini, shɔkɛ dãwɔnɛ, shɔkɛ tasɔɔ raa nɛ shɔkɛ yerɔɔ nyanɛ ayuu a sha vi kɔ̃line awɔ yuu totto ang ruu bii. 12Ɔ nta tɔ̃vɨng nɛ ɔ tasi yɛti puru, aru gbete Ɗalapa pɔ̃sɔɔ viwɔtɛ a lapa pẽniɓa, shɔ tasi janyagadiyi i raa sijo nankɔ tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃.
Ntayẽ a ɗɔsẽsẽ
13<<Ɔkɔɔ ɔ̃rɛ ntayẽ a kootipi. Ama ntayẽ kɛ vɔsinɛ au nya tɔ̃nɛni, shɔ yɛ soruu nya tɔ̃ne kɛpikoviya? Yɛ ɔ̃ tɔtti vi tɔ̃vɨng ɓa, yɛ shovi shone tɔkn ɓa, shɔ yɛ zɨki kɛ tipi a nakilikɛ a dɔɔ.>>
14Ɔkɔɔ ɔ̃rɛ ɗɔsẽsẽ a kootipi. koomɔ gbete shɔ maa a doddo ɓusi biɓa. 15Shɔ dɔɔ yaa jaapinɔ kati a kukki vi aɗɔn ya. Shɔyɛ pɔ̃u a laa gbete shɔ pɔ̃liyɛ, ã ɗɔsẽsẽ kɛkn a wɛrɛ piti kpang kpang. 16Ji nankɔ, mɔkɔ ma a ɔ̃ jo sẽsẽ a shɔ ɗekn, nɔgbete shɔ yɛ zɛvi tɔ̃vɨng aa bii shɔ bɛli mɛyɛu gbete a kolapayɛ.
Yesɔ Mati shɔvi Aru Nyaãsine Gbete Musa Beeyɛ
17Ɔkɔɔ sɨnnɛ a sisɨn nɛn arɛ n lɛsi nya-ãsinɛ gbete Musa a janyagadiyi i mati shɔ yɛ; n jo aɓa n lɛsitɔ ɓa n arɛ n sɔ̃rinya vigbete i gelɔɔyɛ. 18N gelɔɔpɛ nizɛ, kolapa a kotipini setɛ tɛɛtɛ, vi pẽtẽrẽ a yɛti vigbete musa mati shɔ yɛ tɛɓa weze ni ɓa, setɛ shɔ pɛlivim tɛ kpai. 19Aruumkɔ shɔ gbete kɛ zɔ̃ jaa vi pẽtẽrẽnɛ a yɛti nya ãsinemni, a mati shɔ nɔgbete shɔ wɔɔyɛ zɔ̃ nya ãsinem sɔ̃njo ukɔ yɛ ɔ̃rɛ fẽ a Ɗa laakpati ɔ̃nɛni, ama shɔ gbeteu kɛ gnne nyaãsinemkɔ a mati shɔ nɔgbete shɔ gnyɛ, ukɔ yɛ ɔ̃rɛ pẽnɛɓa aɗa laa kpati ɔ̃nɛni. 20N gelɔɔtɛ setɛ ɔ ɔ̃tɛ shɔ sisɨn ãnɛ, ɔ tɛɛ shɔ Farisawayitɛ a shɔ laaɓalinɛ gbete i mati shɔ ruu nyaãsinɛ gbete Musa bee yeetɛ a tɔ̃vɨng shonɛni, mɓa ɗɔkɔ ɓa ɔ yɛ to ɗɔ Ɗa laakpati ɔ̃nɛ ɓa.
Yesɔ Mati shɔvi Aru Sisɨn Lɛsinɛ
21Ɔ nta sitɛttɔ shɔ gelɔɔ si tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃ nɛ, <<Ɔkɔɔ nyoɔ yuvɔnɛ, shɔ gbete kɛ nyɔ yuvɔnɛ shɔ yɛ hɨu ruutɔ.>> 22N gelɔɔtɛ shɔ gbeteu kɛ tuu sisɨn nɛ a ɓɛzɔ̃uni ko a mɛnauni. Tɔtti shɔ gbeteu kɛ geli ɓɛzɔ̃ nɛ ko ɓɛnanɛ<<Vikɔ̃linɛm, shɔ yɛ n-tiu jaruu hɨnɛ. Ama shɔ gbeteu kɛ shanɛ, rãmǃ >> Shɔ yɛ lokiu a wɛrɛ yaa. 23Aru nankɔ, akɛ yɛ ɗɔ a vinaa ãnɛnɛ a lazãa akɛ kpaa sisɨn nɛ ɔ lɛsi zɔ sisɨntɛ a mɛzɔ̃uni, 24a yaa vigbete anɛn ã Ɗalapa a ɗekn lazãa wakɔ. Ɔ yasi zɔ ruuvini pɛtɔ see a sɔɔrɛ a ã Ɗalapa vinaa kɛkn.
25Shɔwɔ kɛ ɓaanyanɛ a ɗɔruuvɔsinɛ, a yuu gbãagbãa a gakki shɔgbete ɓaanyau a nyaba ɔ ãzɔ naarɛ, nɓaɗɔkɔ ɓa yɛ ãã shɔ ruuyeenɛ a naa, shɔ ruuyeenɛu yɛ tuarɛ u ãã shɔ diimanɛ a naa, shɔ diimanɛ sãarɛ a lokaa a jaahm. 26N gelaatɛ, setɛ a sho vigbete shɔ yeraayɛ tɛ kpai shɔ yaa naa kɛkn.
Yesɔ Mati shɔ Vi Aru Kpãng-tãng Pɛlinɛ
27Ɔ nta ruugbete Ɗalapa gelɔɔ tɛttɔ nɛ,<<Ɔkɔɔ pɛli kpãtang nɛ.> 28Ama n kɔn gelɔɔ jo: shɔ gbeteu kɛ knri su gbete ɓauɓɛ ɓa nɔɔ kpãng-tãng nɛ abii rootɛ gbot awuni au sisɨn. 29A nɔɔ nakn kɛ pɔ̃a vi kɔ̃linɛ pɛlinɛ nɛ, zɔ̃ kati a loki a ɓili. ntotɛ a ɔ̃ a nɔɔ kagbete, a nɔgbete shɔ yɛ lokaa bii a gbugburuni a yaa. 30A nakn kɛ pɔ̃a vikɔ̃linɛ pɛlinɛ nɛ, zẽẽ kati a loki a ɓili. Ntotɛ a ɔ̃ a naa kagbete nɔgbete shɔ yɛ lokaa bii a gbugburu ni a yaa.
Yesɔ Mati Shɔvi Aru So Naa Yaanɛ
31Ruu Ɗalapa gbete Musa bee yɛ shanɛ, <<Shɔ gbeteu kɛ ya ɓeso naanɛ ɔ̃riutɛ kaka jazɨng akɔrɔɔ u ãu labeenɛ naa yaanɛtɔ.>> 32N kɔng gelɔɔrɛ shɔ gbeteu kɛ yaa ɓeso naanɛ, ɓanɛ ruu gbete pɛli kpãng-tãng a shɔwɔni ɓa, pɔ̃u tɛ a nyaɓa kpãng-tãng, shɔgbete kɛ tɛ su gbete shɔ yau naane si ukɔ ma pɛli kpãng-tãngtɛ jo.
Yesɔ Mati Shɔvi Aru Ɗa Nii Teenɛ
33Tɔtti, ɔ nta tɛttɔ shɔ geli mɛuruyi si tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃ nɛ, ɔkɔɔ teenɛ a ruu waati, ama ɔ pɛli vishonɛ vigbete ɔ tee a Ɗalapa ɗekn nɛn pɛlitɔ. 34Dɔddɔrim n gelaatɛ, ɔkɔɔ teenɛ ko fẽː ko a kolapa, aru gbete pɛ Ɗalapa ɗɔɔ ɔ̃nɛ; 35ɔkɔɔ teenɛ a tipini, aru pɛ Ɗalapa ɗɔ dɔɔ pɔ̃nɛ, ko a Urushalima, aru pɛ koomɔ kpati pɛ̃nɛɓa. 36Mɔkɔ teenɛ aa yuuni, aru a yɛ zɛno dɔɔ ɓa a kɔsi suyu gbete u ɔ̃ puru ko hmri ɓa. 37Vigbete ayɛ shayɛ<<U ɔ̃ nn ko ɓa, >>Kɛ tɛɛ shomnɛ ɔ̃ tɛ ruuvini.
Yesɔ Mati Shɔvi Aru Nɔlɔsinɛ
38Ɔ nta tɛttɔ shɔ geli mɛuruyi si tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃ nɛ,<<Vigbete sãã nɔɔ shɔ lɔsɔijo a nɔɔ, vigbete sãã ntari shɔ lɔɔsijo a ntari.>> 39Ama n gelɔɔtɛ, ɔkɔɔ bẽẽ shɔgbete au pɛlɔɔ ruuvini nɛ. Shɔ gbeteu kɛ waanɛ a kashɨn nya nakn, a risiu sɔ̃ng kawɔɔ u waarɛ. 40Shɔgbete kɛ tɔnɛn wulaatɔ nɛn kasaa fãrã ranɛ, a ãu piti aa vibii zunɛni. 41Shɔwɔ kɛ tɔnɛn pɔ̃arɛ a raa mɛli gbete, a raa awuni mɛli ziti. 42Shɔwɔ kɛ gaki vine aa naa a zãariu ɓa, shɔgbeteu kɛ kãa vikɔ̃nɛ nɛ aa naa a ãutɔ.
Ɔraa Shɔnɔpɔ̃yitɔ
43Ɔ nta si tɛttɔ tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ shɔ shanɛ, <<A ɔri shɔ gbeteu ɔraayɛtɔ a bẽẽ a shɔnɔpɔyitɔ.>> 44Ama vigbeten gelɔɔ yɛː Ɔ ɔri ɔ shɔnɔpɔ̃yitɔ ɔ gaki shɔgbeteyi tasɔɔ raayɛ Ɗa tɔ, 45ɔkɛ pɛlinɛ nankɔ ɔ yɛ ɔ̃kɛ Uɓeye gbete a lapa ɓɛɛ jaayi. Shɔgbeteu pɔ̃rɛ ɗaa u too a shɔruuvini yuu a shɔ tɔ̃vɨng yuu zali, shɔu n ti mii a shɔ tɔ̃vɨng jaa a shɔ kɔlineyi jaani piti. 46Ɔkɛ ɔrinɛ shɔgbeteyi ɔrɔɔ yɛkɔ sheeli, ɔ kpaa kɛ ivi a Ɗalapa wɛrɛ ni viya? Shɔ saabɛnɛ tɛnɛ ma i pɛliho nankɔǃ 47Ɔkɛ gee nyanɛ mɛzɔ̃yi kɔ sheeli, ɔ pɛlikɛ ivi gbetevi au tɛɛ shɔwɔɔyi bɛɛrɛ viya? Shɔgbeteyi gn Ɗalapa ɓa ma i pɛli shɔntɔ. 48Aru nankɔ ɔ ɔ̃ jo tɔ̃vɨng, nagbete ɔ Ɓeyelapa u ji tɔ̃vɨngyɛ.
Valið núna:
matiyu 5: Laa
Áherslumerki
Deildu
Afrita

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
The Word for the World International and The Word for the World Nigeria
matiyu 5
5
Yesɔ nyawaanɛ a kɔpɔ
1Naa Yesɔ zɛrɛ shɔ tolinyatɛ au ɗɔbii, a gẽ kɔpɔ a ɔ̃rɛ ɗɔn. U jadɔyi i tolinya au ɗɔbii, 2Yesɔ ɓelinyarɛ a gai vi matinɛ:
Tɔ̃vɨng ntanɛ
3Ɗalapa u tasi shɔ gbete i zɛi raatɛ a suru U susãri abiini;
Ɗa laa kpati ɔ̃nɛ i ɓɛɛkɔ.
4Ɗalapa tasi shɔ sɨnnɛyi susãri tɛttɔ biini,
Yɛ sɔ̃riyi miritɔ.
5Ɗalapa tasi shɔ gbete i bassi yuu ɓa u susãri tɛttɔ abiini,
i kɔi yɛ sha kootipi naarɛ.
6Ɗalapa tasi shɔ gbete iɗɔ nwontane a sutuni susãri tɛttɔ abiini;
i yɛ ntawo ɓa.
7Ɗalapa tasi shɔ-shɔ raa ntanɛyi susãri tɛttɔ a biini, shɔ yɛ ntayi raa sɔ̃njo.
8Ɗalapa tasi shɔ gbeteyi i sisɨn puru ɓolo-ɓolo susãri tɛttɔ a biini,
i yɛ zɛ Ɗalapa tɔ.
9Ɗalapa tasi shɔ gbeteyi i roori shɔ sisɨnyɛ susãri tɛttɔ a biini,
shɔ yɛ ɓai ne Ɗa jaayi.
10Ɗalapa tasi shɔ raa ɓoonɛyi aru vi tɔ̃vɨng shonɛ susãri tɛttɔ a biini,
Ɗa laa kpati ɔ̃nɛ i ɓɛɛkɔ.
11Ɗalapa tasɔɔ susãritɛ a biini, shɔkɛ dãwɔnɛ, shɔkɛ tasɔɔ raa nɛ shɔkɛ yerɔɔ nyanɛ ayuu a sha vi kɔ̃line awɔ yuu totto ang ruu bii. 12Ɔ nta tɔ̃vɨng nɛ ɔ tasi yɛti puru, aru gbete Ɗalapa pɔ̃sɔɔ viwɔtɛ a lapa pẽniɓa, shɔ tasi janyagadiyi i raa sijo nankɔ tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃.
Ntayẽ a ɗɔsẽsẽ
13<<Ɔkɔɔ ɔ̃rɛ ntayẽ a kootipi. Ama ntayẽ kɛ vɔsinɛ au nya tɔ̃nɛni, shɔ yɛ soruu nya tɔ̃ne kɛpikoviya? Yɛ ɔ̃ tɔtti vi tɔ̃vɨng ɓa, yɛ shovi shone tɔkn ɓa, shɔ yɛ zɨki kɛ tipi a nakilikɛ a dɔɔ.>>
14Ɔkɔɔ ɔ̃rɛ ɗɔsẽsẽ a kootipi. koomɔ gbete shɔ maa a doddo ɓusi biɓa. 15Shɔ dɔɔ yaa jaapinɔ kati a kukki vi aɗɔn ya. Shɔyɛ pɔ̃u a laa gbete shɔ pɔ̃liyɛ, ã ɗɔsẽsẽ kɛkn a wɛrɛ piti kpang kpang. 16Ji nankɔ, mɔkɔ ma a ɔ̃ jo sẽsẽ a shɔ ɗekn, nɔgbete shɔ yɛ zɛvi tɔ̃vɨng aa bii shɔ bɛli mɛyɛu gbete a kolapayɛ.
Yesɔ Mati shɔvi Aru Nyaãsine Gbete Musa Beeyɛ
17Ɔkɔɔ sɨnnɛ a sisɨn nɛn arɛ n lɛsi nya-ãsinɛ gbete Musa a janyagadiyi i mati shɔ yɛ; n jo aɓa n lɛsitɔ ɓa n arɛ n sɔ̃rinya vigbete i gelɔɔyɛ. 18N gelɔɔpɛ nizɛ, kolapa a kotipini setɛ tɛɛtɛ, vi pẽtẽrẽ a yɛti vigbete musa mati shɔ yɛ tɛɓa weze ni ɓa, setɛ shɔ pɛlivim tɛ kpai. 19Aruumkɔ shɔ gbete kɛ zɔ̃ jaa vi pẽtẽrẽnɛ a yɛti nya ãsinemni, a mati shɔ nɔgbete shɔ wɔɔyɛ zɔ̃ nya ãsinem sɔ̃njo ukɔ yɛ ɔ̃rɛ fẽ a Ɗa laakpati ɔ̃nɛni, ama shɔ gbeteu kɛ gnne nyaãsinemkɔ a mati shɔ nɔgbete shɔ gnyɛ, ukɔ yɛ ɔ̃rɛ pẽnɛɓa aɗa laa kpati ɔ̃nɛni. 20N gelɔɔtɛ setɛ ɔ ɔ̃tɛ shɔ sisɨn ãnɛ, ɔ tɛɛ shɔ Farisawayitɛ a shɔ laaɓalinɛ gbete i mati shɔ ruu nyaãsinɛ gbete Musa bee yeetɛ a tɔ̃vɨng shonɛni, mɓa ɗɔkɔ ɓa ɔ yɛ to ɗɔ Ɗa laakpati ɔ̃nɛ ɓa.
Yesɔ Mati shɔvi Aru Sisɨn Lɛsinɛ
21Ɔ nta sitɛttɔ shɔ gelɔɔ si tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃ nɛ, <<Ɔkɔɔ nyoɔ yuvɔnɛ, shɔ gbete kɛ nyɔ yuvɔnɛ shɔ yɛ hɨu ruutɔ.>> 22N gelɔɔtɛ shɔ gbeteu kɛ tuu sisɨn nɛ a ɓɛzɔ̃uni ko a mɛnauni. Tɔtti shɔ gbeteu kɛ geli ɓɛzɔ̃ nɛ ko ɓɛnanɛ<<Vikɔ̃linɛm, shɔ yɛ n-tiu jaruu hɨnɛ. Ama shɔ gbeteu kɛ shanɛ, rãmǃ >> Shɔ yɛ lokiu a wɛrɛ yaa. 23Aru nankɔ, akɛ yɛ ɗɔ a vinaa ãnɛnɛ a lazãa akɛ kpaa sisɨn nɛ ɔ lɛsi zɔ sisɨntɛ a mɛzɔ̃uni, 24a yaa vigbete anɛn ã Ɗalapa a ɗekn lazãa wakɔ. Ɔ yasi zɔ ruuvini pɛtɔ see a sɔɔrɛ a ã Ɗalapa vinaa kɛkn.
25Shɔwɔ kɛ ɓaanyanɛ a ɗɔruuvɔsinɛ, a yuu gbãagbãa a gakki shɔgbete ɓaanyau a nyaba ɔ ãzɔ naarɛ, nɓaɗɔkɔ ɓa yɛ ãã shɔ ruuyeenɛ a naa, shɔ ruuyeenɛu yɛ tuarɛ u ãã shɔ diimanɛ a naa, shɔ diimanɛ sãarɛ a lokaa a jaahm. 26N gelaatɛ, setɛ a sho vigbete shɔ yeraayɛ tɛ kpai shɔ yaa naa kɛkn.
Yesɔ Mati shɔ Vi Aru Kpãng-tãng Pɛlinɛ
27Ɔ nta ruugbete Ɗalapa gelɔɔ tɛttɔ nɛ,<<Ɔkɔɔ pɛli kpãtang nɛ.> 28Ama n kɔn gelɔɔ jo: shɔ gbeteu kɛ knri su gbete ɓauɓɛ ɓa nɔɔ kpãng-tãng nɛ abii rootɛ gbot awuni au sisɨn. 29A nɔɔ nakn kɛ pɔ̃a vi kɔ̃linɛ pɛlinɛ nɛ, zɔ̃ kati a loki a ɓili. ntotɛ a ɔ̃ a nɔɔ kagbete, a nɔgbete shɔ yɛ lokaa bii a gbugburuni a yaa. 30A nakn kɛ pɔ̃a vikɔ̃linɛ pɛlinɛ nɛ, zẽẽ kati a loki a ɓili. Ntotɛ a ɔ̃ a naa kagbete nɔgbete shɔ yɛ lokaa bii a gbugburu ni a yaa.
Yesɔ Mati Shɔvi Aru So Naa Yaanɛ
31Ruu Ɗalapa gbete Musa bee yɛ shanɛ, <<Shɔ gbeteu kɛ ya ɓeso naanɛ ɔ̃riutɛ kaka jazɨng akɔrɔɔ u ãu labeenɛ naa yaanɛtɔ.>> 32N kɔng gelɔɔrɛ shɔ gbeteu kɛ yaa ɓeso naanɛ, ɓanɛ ruu gbete pɛli kpãng-tãng a shɔwɔni ɓa, pɔ̃u tɛ a nyaɓa kpãng-tãng, shɔgbete kɛ tɛ su gbete shɔ yau naane si ukɔ ma pɛli kpãng-tãngtɛ jo.
Yesɔ Mati Shɔvi Aru Ɗa Nii Teenɛ
33Tɔtti, ɔ nta tɛttɔ shɔ geli mɛuruyi si tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃ nɛ, ɔkɔɔ teenɛ a ruu waati, ama ɔ pɛli vishonɛ vigbete ɔ tee a Ɗalapa ɗekn nɛn pɛlitɔ. 34Dɔddɔrim n gelaatɛ, ɔkɔɔ teenɛ ko fẽː ko a kolapa, aru gbete pɛ Ɗalapa ɗɔɔ ɔ̃nɛ; 35ɔkɔɔ teenɛ a tipini, aru pɛ Ɗalapa ɗɔ dɔɔ pɔ̃nɛ, ko a Urushalima, aru pɛ koomɔ kpati pɛ̃nɛɓa. 36Mɔkɔ teenɛ aa yuuni, aru a yɛ zɛno dɔɔ ɓa a kɔsi suyu gbete u ɔ̃ puru ko hmri ɓa. 37Vigbete ayɛ shayɛ<<U ɔ̃ nn ko ɓa, >>Kɛ tɛɛ shomnɛ ɔ̃ tɛ ruuvini.
Yesɔ Mati Shɔvi Aru Nɔlɔsinɛ
38Ɔ nta tɛttɔ shɔ geli mɛuruyi si tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ̃ nɛ,<<Vigbete sãã nɔɔ shɔ lɔsɔijo a nɔɔ, vigbete sãã ntari shɔ lɔɔsijo a ntari.>> 39Ama n gelɔɔtɛ, ɔkɔɔ bẽẽ shɔgbete au pɛlɔɔ ruuvini nɛ. Shɔ gbeteu kɛ waanɛ a kashɨn nya nakn, a risiu sɔ̃ng kawɔɔ u waarɛ. 40Shɔgbete kɛ tɔnɛn wulaatɔ nɛn kasaa fãrã ranɛ, a ãu piti aa vibii zunɛni. 41Shɔwɔ kɛ tɔnɛn pɔ̃arɛ a raa mɛli gbete, a raa awuni mɛli ziti. 42Shɔwɔ kɛ gaki vine aa naa a zãariu ɓa, shɔgbeteu kɛ kãa vikɔ̃nɛ nɛ aa naa a ãutɔ.
Ɔraa Shɔnɔpɔ̃yitɔ
43Ɔ nta si tɛttɔ tɛ̃ɛ̃tɛ̃ɛ shɔ shanɛ, <<A ɔri shɔ gbeteu ɔraayɛtɔ a bẽẽ a shɔnɔpɔyitɔ.>> 44Ama vigbeten gelɔɔ yɛː Ɔ ɔri ɔ shɔnɔpɔ̃yitɔ ɔ gaki shɔgbeteyi tasɔɔ raayɛ Ɗa tɔ, 45ɔkɛ pɛlinɛ nankɔ ɔ yɛ ɔ̃kɛ Uɓeye gbete a lapa ɓɛɛ jaayi. Shɔgbeteu pɔ̃rɛ ɗaa u too a shɔruuvini yuu a shɔ tɔ̃vɨng yuu zali, shɔu n ti mii a shɔ tɔ̃vɨng jaa a shɔ kɔlineyi jaani piti. 46Ɔkɛ ɔrinɛ shɔgbeteyi ɔrɔɔ yɛkɔ sheeli, ɔ kpaa kɛ ivi a Ɗalapa wɛrɛ ni viya? Shɔ saabɛnɛ tɛnɛ ma i pɛliho nankɔǃ 47Ɔkɛ gee nyanɛ mɛzɔ̃yi kɔ sheeli, ɔ pɛlikɛ ivi gbetevi au tɛɛ shɔwɔɔyi bɛɛrɛ viya? Shɔgbeteyi gn Ɗalapa ɓa ma i pɛli shɔntɔ. 48Aru nankɔ ɔ ɔ̃ jo tɔ̃vɨng, nagbete ɔ Ɓeyelapa u ji tɔ̃vɨngyɛ.
Valið núna:
:
Áherslumerki
Deildu
Afrita

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
The Word for the World International and The Word for the World Nigeria