Jujé 9
9
Gosɔ lə njé gə́ Gabao̰
1Loo gə́ d’oo sor néje neelé ndá mbaije lai gə́ d’isi kel tura-baa gə́ Jurdɛ̰ gə́ nee, deḛ gə́ d’isi dɔ mbalje’g əsé wəl-looje’g əsé kaar koŋgo baa-boo-kad gə́ boi njal teḛ mbɔr ɓee gə́ Liba̰ lé gə́ to Hetje ləm, gə Amɔrje ləm, gə Kana̰je ləm, gə Peresje ləm, gə Hebje ləma, gə Yebusje ləm tɔ lé 2d’ɔm na̰’d sad gə ndu dee gə́ kára ba gə mba kaw rɔ gə Juje gə Israɛlje.
3Nɛ njé gə́ Gabao̰ lé loo gə́ d’oo ta né gə́ Juje ra gə Jeriko gə Ai ndá, 4deḛ ra goso d’ɔm na̰ rəbə gə nésɔ gə́ ka̰ sɔ njaa ne rəbə ji dee’g. Deḛ d’odo bar ɓɔl kɔm néje dɔ mulayḛ̀je-je’g lə dee ləm, gə ɓɔl ndarje gə́ ka̰ kɔm mán-nduú gə́ mḭ keneŋ gə́ d’inja bərəŋ-bərəŋ ɓa tel d’ur dee gogo ləm, 5d’ula ŋgisi négɔlje gə́ d’ur gɔl dee’g ləma, gə ŋgisi kubuje rɔ dee’g ləm tɔ, nésɔje lai gə́ to rɔ dee’g lé to bina gə́ d’ila gə́ tudu kurum-kurum ləm, gə yee gə́ to bumeje ləm tɔ. 6Deḛ d’aw rɔ Juje’g loo-siée’g Gilgal, tɔɓəi d’ulá yeḛ gə Israɛlje lai pana: Jeḛ lé j’ḭ ɓee gə́ əw’g. Ɓasinè maji kar sí ɔmje sə sí na̰’d.
7Njé gə́ Israɛl d’ila Hebje neelé keneŋ pana: Banelə seḭ síje mbuna sí’g nee, ŋga see jeḛ j’a kɔm sə sí na̰’d to gə́ ban wa#Tr 23.32, 34.12, TtG 7.2.
8Deḛ d’ula Juje pana: Jeḛ n’toje kuraje ləi. Juje tel dəji dee pana: See seḭ toje na̰je wa. Esé see ḭje ra wa.
9Deḛ d’ilá keneŋ pana: Kuraje ləi d’ḭ ɓee gə́ əw yaa̰ mbata no̰ ri Njesigənea̰, Ala ləi gə́ oso lé, mbata j’ooje ta gə́ wɔji dəa ləm, gə néje lai gə́ yeḛ ra Ejiptə ləm, 10gə né gə́ yeḛ ra gə mbaije lə Amɔrje gə́ joo gə́ d’isi kel tura-baa gə́ Jurdɛ̰ gə́ nu gə́ ri dee lə Sihon, mbai gə́ Esbon, gə Ɔg, mbai gə́ Basan, gə́ si Astarot ləm tɔ#BI 21.21-35. 11Ŋgatɔgje lə sí gə koso-dəwje lai gə́ d’isi mee ɓee’g lə sí lé d’ula sí pana: Maji kar sí odoje nésɔje gə́ ka̰ sɔ njaa ne rəbə ji sí’g awje aw tilaje ne kəm dee ndá a kula deeje pajena: Jeḛ n’toje kuraje lə sí, ɓasinè maji kar sí ɔmje sə sí na̰’d. 12Aa ooje, muru lə sí ɓa nee, loo gə́ j’ḭ ne mee kəi’g lə sí mee ndəa gə́ j’ḭ gə mba ree rɔ sí’g lé yee to gə loo nuŋga ɓəi, nɛ ɓasinè yee tudu kurum-kurum ləm, gə to gə́ bumeje ləm tɔ. 13Ɓɔl ndarje gə́ ka̰ mán-nduú gə́ j’ɔm né keneŋ neelé ya kara to gə́ sigi ya ɓəi nɛ aa ooje, ɓasinè d’inja bərəŋ-bərəŋ mba̰, kubuje lə sí gə négɔlje lə sí kara ŋgisi gə mbata lə rəw-kaw sí gə́ əw yaa̰ lé.
14Koso-dəwje gə́ Israɛl lé taa ges nésɔje lə dee nɛ deḛ dəji Njesigənea̰ ta né gə́ kəm ra sə dee el. 15Juje wa dee gə́ rəa’g ləm, ɔm sə dee na̰’d mba kya̰ dee kar dee d’isi kəmba ləma, njékaa dɔ koso-dəwje kara manrɔ dee d’ar dee ləm tɔ.
16Ndɔ munda goo ndɔ kɔm na̰’d lə dee lé Israɛlje d’oo to gə́ deḛje neelé to njéboataɓeeje lə dee gə́ d’isi mbuna dee’g neelé ya. 17Mbata loo gə́ Israɛlje d’ɔd d’aw ndá ndɔ gə́ njekɔm’g munda ba ya deḛ teḛ ɓee-booje’g lə dee, ɓee-booje lə dee lé ri dee lə Gabao̰, gə Kepira, gə Beerot gə Kirjat-Yearim, 18Nɛ deḛ tɔl dee el mbata kédé lé njékaa dɔ koso-dəwje lé manrɔ dee gə ri Njesigənea̰, Ala lə Israɛlje gə mba kya̰ dee kar dee d’isi kəmba. Nɛ koso-dəwje lai lé jém ta gə ŋgan gwɔs dee d’im ne njékaa dɔ deeje neelé. 19Njékaa dɔ deeje lai d’ula koso-dəwje lai pana: Kédé lé jeḛ manje rɔ sí gə ri Njesigənea̰, Ala lə Israɛlje j’ar dee ndá ɓasinè j’askəm kɔrɔje rɔ dee el ŋga. 20Nɛ aa ooje, né gə́ j’a gə raje sə dee ɓa nee: J’a kya̰ deeje kar dee d’isi kəmba ya gə mba kar oŋg lə Njesigənea̰ oso dɔ sí’g gə mbata lə man gə́ jeḛ manje rɔ sí j’ar dee lé el. 21Njékaa dɔ deeje d’ula dee pana: D’a si kəmba ya. Nɛ deḛ tel to njétuga-kagje gə njéto-manje mbata lə koso-dəwje lai to gə́ njékaa dɔ deeje d’ula dee lé bèe ya tɔ.
22Juje ula kula ɓar dee dəji dee togə́bè pana: See gelee ban ɓa seḭ suje kəm sí kédé pajena: Jeḛ j’isije əw sə sí nɛ ɓasinè seḭ síje mbuna sí’g nee wa. 23Ɓasinè ndɔl wa dɔ sí mba̰ ndá kula ɓər a kɔr dɔ sí’g el ŋga. Seḭ a toje njétuga-kagje ləm, gə njéto-manje ləm tɔ mbata lə kəi-kubu-si-Ala ləm ya.
24Deḛ d’ila Juje keneŋ pana: Dəwje ndaji ta d’ar kuraje ləi d’oo ndukun gə́ Njesigənea̰, Ala ləi ar Moyis gə́ to kura ləa mba kya̰ ɓee neelé lai ji sí’g ləm, gə mba tuji deḛ lai gə́ d’isi keneŋ no̰ sí’g ləm tɔ ndá ree lə sí neelé ɔm ɓəl-boo dɔ sí’g mbata kwəi gə́ j’a gə kwəi lé: gelee gə́ nee ɓa jeḛ n’raje ne sə sí bèe gə mbəa. 25Nɛ ɓasinè lé jeḛ j’isije meḛ jii’g ŋga. Maji kari ra sə sí né gə́ məəi ndigi ra ya.
26Juje ra sə dee to gə́ yeḛ wɔji ne mée’g lé, yeḛ ɔr dee ji Israɛlje’g ɓó ya̰ loo ar dee tɔl dee el, 27nɛ un kudee mee ndəa’g neelé yeḛ wɔji-kwɔji kar dee tel to njétuga-kagje gə njéto-manje gə mbata lə koso-dəwje ləm, gə mbata lə loo-nékinjaməs lə Njesigənea̰ mee loo gə́ Njesigənea̰ a gə kɔr kəmee ɓəi ləm tɔ, yee ɓa deḛ ra togə́bè saar teḛ ne mee ndəa gən.
Valgt i Øjeblikket:
Jujé 9: SBA2015
Markering
Kopiér
Sammenlign
Del
Vil du have dine markeringer gemt på tværs af alle dine enheder? Tilmeld dig eller log ind
Ngambai Bible © Alliance Biblique du Tchad 1989, 2015.
Jujé 9
9
Gosɔ lə njé gə́ Gabao̰
1Loo gə́ d’oo sor néje neelé ndá mbaije lai gə́ d’isi kel tura-baa gə́ Jurdɛ̰ gə́ nee, deḛ gə́ d’isi dɔ mbalje’g əsé wəl-looje’g əsé kaar koŋgo baa-boo-kad gə́ boi njal teḛ mbɔr ɓee gə́ Liba̰ lé gə́ to Hetje ləm, gə Amɔrje ləm, gə Kana̰je ləm, gə Peresje ləm, gə Hebje ləma, gə Yebusje ləm tɔ lé 2d’ɔm na̰’d sad gə ndu dee gə́ kára ba gə mba kaw rɔ gə Juje gə Israɛlje.
3Nɛ njé gə́ Gabao̰ lé loo gə́ d’oo ta né gə́ Juje ra gə Jeriko gə Ai ndá, 4deḛ ra goso d’ɔm na̰ rəbə gə nésɔ gə́ ka̰ sɔ njaa ne rəbə ji dee’g. Deḛ d’odo bar ɓɔl kɔm néje dɔ mulayḛ̀je-je’g lə dee ləm, gə ɓɔl ndarje gə́ ka̰ kɔm mán-nduú gə́ mḭ keneŋ gə́ d’inja bərəŋ-bərəŋ ɓa tel d’ur dee gogo ləm, 5d’ula ŋgisi négɔlje gə́ d’ur gɔl dee’g ləma, gə ŋgisi kubuje rɔ dee’g ləm tɔ, nésɔje lai gə́ to rɔ dee’g lé to bina gə́ d’ila gə́ tudu kurum-kurum ləm, gə yee gə́ to bumeje ləm tɔ. 6Deḛ d’aw rɔ Juje’g loo-siée’g Gilgal, tɔɓəi d’ulá yeḛ gə Israɛlje lai pana: Jeḛ lé j’ḭ ɓee gə́ əw’g. Ɓasinè maji kar sí ɔmje sə sí na̰’d.
7Njé gə́ Israɛl d’ila Hebje neelé keneŋ pana: Banelə seḭ síje mbuna sí’g nee, ŋga see jeḛ j’a kɔm sə sí na̰’d to gə́ ban wa#Tr 23.32, 34.12, TtG 7.2.
8Deḛ d’ula Juje pana: Jeḛ n’toje kuraje ləi. Juje tel dəji dee pana: See seḭ toje na̰je wa. Esé see ḭje ra wa.
9Deḛ d’ilá keneŋ pana: Kuraje ləi d’ḭ ɓee gə́ əw yaa̰ mbata no̰ ri Njesigənea̰, Ala ləi gə́ oso lé, mbata j’ooje ta gə́ wɔji dəa ləm, gə néje lai gə́ yeḛ ra Ejiptə ləm, 10gə né gə́ yeḛ ra gə mbaije lə Amɔrje gə́ joo gə́ d’isi kel tura-baa gə́ Jurdɛ̰ gə́ nu gə́ ri dee lə Sihon, mbai gə́ Esbon, gə Ɔg, mbai gə́ Basan, gə́ si Astarot ləm tɔ#BI 21.21-35. 11Ŋgatɔgje lə sí gə koso-dəwje lai gə́ d’isi mee ɓee’g lə sí lé d’ula sí pana: Maji kar sí odoje nésɔje gə́ ka̰ sɔ njaa ne rəbə ji sí’g awje aw tilaje ne kəm dee ndá a kula deeje pajena: Jeḛ n’toje kuraje lə sí, ɓasinè maji kar sí ɔmje sə sí na̰’d. 12Aa ooje, muru lə sí ɓa nee, loo gə́ j’ḭ ne mee kəi’g lə sí mee ndəa gə́ j’ḭ gə mba ree rɔ sí’g lé yee to gə loo nuŋga ɓəi, nɛ ɓasinè yee tudu kurum-kurum ləm, gə to gə́ bumeje ləm tɔ. 13Ɓɔl ndarje gə́ ka̰ mán-nduú gə́ j’ɔm né keneŋ neelé ya kara to gə́ sigi ya ɓəi nɛ aa ooje, ɓasinè d’inja bərəŋ-bərəŋ mba̰, kubuje lə sí gə négɔlje lə sí kara ŋgisi gə mbata lə rəw-kaw sí gə́ əw yaa̰ lé.
14Koso-dəwje gə́ Israɛl lé taa ges nésɔje lə dee nɛ deḛ dəji Njesigənea̰ ta né gə́ kəm ra sə dee el. 15Juje wa dee gə́ rəa’g ləm, ɔm sə dee na̰’d mba kya̰ dee kar dee d’isi kəmba ləma, njékaa dɔ koso-dəwje kara manrɔ dee d’ar dee ləm tɔ.
16Ndɔ munda goo ndɔ kɔm na̰’d lə dee lé Israɛlje d’oo to gə́ deḛje neelé to njéboataɓeeje lə dee gə́ d’isi mbuna dee’g neelé ya. 17Mbata loo gə́ Israɛlje d’ɔd d’aw ndá ndɔ gə́ njekɔm’g munda ba ya deḛ teḛ ɓee-booje’g lə dee, ɓee-booje lə dee lé ri dee lə Gabao̰, gə Kepira, gə Beerot gə Kirjat-Yearim, 18Nɛ deḛ tɔl dee el mbata kédé lé njékaa dɔ koso-dəwje lé manrɔ dee gə ri Njesigənea̰, Ala lə Israɛlje gə mba kya̰ dee kar dee d’isi kəmba. Nɛ koso-dəwje lai lé jém ta gə ŋgan gwɔs dee d’im ne njékaa dɔ deeje neelé. 19Njékaa dɔ deeje lai d’ula koso-dəwje lai pana: Kédé lé jeḛ manje rɔ sí gə ri Njesigənea̰, Ala lə Israɛlje j’ar dee ndá ɓasinè j’askəm kɔrɔje rɔ dee el ŋga. 20Nɛ aa ooje, né gə́ j’a gə raje sə dee ɓa nee: J’a kya̰ deeje kar dee d’isi kəmba ya gə mba kar oŋg lə Njesigənea̰ oso dɔ sí’g gə mbata lə man gə́ jeḛ manje rɔ sí j’ar dee lé el. 21Njékaa dɔ deeje d’ula dee pana: D’a si kəmba ya. Nɛ deḛ tel to njétuga-kagje gə njéto-manje mbata lə koso-dəwje lai to gə́ njékaa dɔ deeje d’ula dee lé bèe ya tɔ.
22Juje ula kula ɓar dee dəji dee togə́bè pana: See gelee ban ɓa seḭ suje kəm sí kédé pajena: Jeḛ j’isije əw sə sí nɛ ɓasinè seḭ síje mbuna sí’g nee wa. 23Ɓasinè ndɔl wa dɔ sí mba̰ ndá kula ɓər a kɔr dɔ sí’g el ŋga. Seḭ a toje njétuga-kagje ləm, gə njéto-manje ləm tɔ mbata lə kəi-kubu-si-Ala ləm ya.
24Deḛ d’ila Juje keneŋ pana: Dəwje ndaji ta d’ar kuraje ləi d’oo ndukun gə́ Njesigənea̰, Ala ləi ar Moyis gə́ to kura ləa mba kya̰ ɓee neelé lai ji sí’g ləm, gə mba tuji deḛ lai gə́ d’isi keneŋ no̰ sí’g ləm tɔ ndá ree lə sí neelé ɔm ɓəl-boo dɔ sí’g mbata kwəi gə́ j’a gə kwəi lé: gelee gə́ nee ɓa jeḛ n’raje ne sə sí bèe gə mbəa. 25Nɛ ɓasinè lé jeḛ j’isije meḛ jii’g ŋga. Maji kari ra sə sí né gə́ məəi ndigi ra ya.
26Juje ra sə dee to gə́ yeḛ wɔji ne mée’g lé, yeḛ ɔr dee ji Israɛlje’g ɓó ya̰ loo ar dee tɔl dee el, 27nɛ un kudee mee ndəa’g neelé yeḛ wɔji-kwɔji kar dee tel to njétuga-kagje gə njéto-manje gə mbata lə koso-dəwje ləm, gə mbata lə loo-nékinjaməs lə Njesigənea̰ mee loo gə́ Njesigənea̰ a gə kɔr kəmee ɓəi ləm tɔ, yee ɓa deḛ ra togə́bè saar teḛ ne mee ndəa gən.
Valgt i Øjeblikket:
:
Markering
Kopiér
Sammenlign
Del
Vil du have dine markeringer gemt på tværs af alle dine enheder? Tilmeld dig eller log ind
Ngambai Bible © Alliance Biblique du Tchad 1989, 2015.