Mataio 6
6
Akoakoga ke Fehoahoani ki Tagata Mātitiva
1“Ke mautinoa ko autou gāluega lelei, e hē faia i mua o tagata kae ke kilātou kitea ai autou mea e fai. Kāfai e fai vēnā e koutou, ka hēai he koutou taui e maua, mai te koutou Tamana i te lagi.#Mat 23.5
2“Ko te mea ia, kāfai e fōki hau mea mo he tino mativa, nahe fakapihā lele ke iloa e tagata e vē ko faiga a tagata āmio pepelo, e fai i loto o nā hūnako ma i luga o nā auala. E fai e kilātou kae ke maua ai ni o lātou vīkiga. E takutino atu e au kia te koutou, ko tēnā oioti lava to lātou taui ka maua. 3Kae kāfai e kave hau fehoahoani ki he tino mativa, nahe iloa e te lima tauagavale te mea e fai e te lima taumatau, 4kae ke nahe iloa ai e he tino tau fehoahoani kua fai. E kitea e te koutou Tamana nā mea e fai munimuni, ma ka fōki atu e ia he taui mo koe.
Akoakoga e Uiga ki te Tatalo
(Luk 11.2-4)
5“Kāfai koutou e tatalo, ia koutou nā vē ko faiga a nā tino āmio pepelo. E fiafia oi tutū ma tatalo i loto o nā hūnako ma nā auala, kae ke kitea kilātou e tagata. E takutino atu e au kia te koutou, kua uma te kilātou maua o to lātou taui.#Luk 18.10-14 6Kāfai koe e tatalo, fano ki tō potu, tapuni te faitotoka, oi tatalo ai ki tō Tamana. Ko tō Tamana e hē kitea e he tino, kae e kitea e ia au mea e fai munimuni, ma ka ia fōki atua tō taui.
7“Kāfai koutou e tatalo, nahe fakaaogā e koutou ni kupu e lahi e hēai ni uiga e vē ko faiga a tagata nukukehe. E vēakē kāfai e loloa a lātou tatalo, oi ka lagona ai kilātou e o lātou atua. 8Koutou nahe fakatakitaki ki ei. Kua uma te iloa e te Tamana o koutou nā mea e fofou koutou ki ei, ka ko hēki lea atu koutou kia te ia. 9E vēnei la kāfai koutou e tatalo:
‘To mātou Tamana i te lagi:
Ke paia tō igoa.
10Ke pa mai tō Mālō,
ke fai tō loto i te lalolagi
e vē oi faia i te lagi.
11Fōki mai i te aho nei#6.11 Fōki mai i te aho nei pe fōki mai i te aho nei ma tāeao
nā meakai e ola ai kimātou.
12Fakamāgalo o mātou hehē,
e vē oi fakamāgalo e kimātou ia hehē
o iētahi tino kia te kimātou.
13Ma nahe takitakia kimātou
ki nā fakaohōhoga,
kae lāveaki kimātou mai Tē e Kino.’#6.13 Tē e Kino pe Hatani Ko iētahi tuhituhiga e fakaopōpo ki ei: Auā e o koe te mālō ma te mana ma te vīkiga e fakavavau. Amene
14“Auā kāfai e fakamāgalo e koutou ia hehē o iētahi tino kia te koutou, ka vēnā foki oi fakamāgalo nā mea hehē a koutou kua fai, e te koutou Tamana i te lagi. #Mlk 11.25-26 15Kae kāfai e hē fakamāgaloa e koutou ia hehē o iētahi tino kia te koutou, ka vēnā foki oi hē fakamāgaloa nā mea hehē a koutou kua fai, e te koutou Tamana.
Akoakoga e Uiga ki te Fakalāina
16“Kāfai koutou e fakalāina, koutou nahe mata fakanoanoa e vē ko faiga a nā tino āmio pepelo. E hē teuteua fakalelei o lātou fōliga, kae ke matea ai e tagata ko kilātou e fakalāina. E takutino atu e au kia te koutou, kua uma te kilātou maua o to lātou taui. 17Kāfai koe e fakalāina, uku ō mata ma helu tō ulu, 18kae ke nahe iloa e nā tino ko koe e fakalāina—nā ko tō Tamana oioti, e hē kitea e he tino, te ka ia iloa. Ko te koutou Tamana e ia kitea au mea e fai munimuni, ma ka fōki atu e ia tō taui.
Ko nā Koloa i te Lagi
(Luk 12.33-34)
19“Nahe fakaputua ni koloa mo koutou i te lalolagi, te mea e fakakino ai e nā mogamoga ma te palatoki, ma e kave ai e nā tino kaihohoa.#Iak 5.2-3 20Kae fakaputu ni koloa mo koutou i te lagi, te mea e hē fakakinoa ai e nā mogamoga ma te palatoki, ma hē mafai e nā tino ke olo ki ei ma kaihohoa e kilātou. 21Auā ko te mea e iei autou koloa, ka iei ai foki ma outou loto.
Ko te Mōlī mo te Tino
(Luk 11.34-36)
22“Ko nā mata o koe e vē ko he mōlī mo tō tino. Kāfai nā mata o koe e lelei, ko tō tino kātoa ka tumu i te mālama; 23kae kāfai ō mata e kino, ko tō tino kātoa ka i te pōuli. Kāfai la ko te mōlī i loto o koe ko te pōuli, kai te kino lele la o te pōuli ka iei ai!
Ko te Atua ma nā Tupe
(Luk 16.13; 12.22-31)
24“E hēai he tino e mafai ke kaukauna ki ni matai e toka lua; auā ka ita ki tētahi kae alofa ki tētahi; ka fakamāoni ki tētahi kae inoino ki tētahi. E hē mafai koe ke kaukauna uma ki te Atua ma ki nā tupe.
25“Ko te mea ia e lea atu ai au kia te koutou, ia koutou nahe popole ki nā ola o koutou, pe niā te ka kakai ma inu ai koutou; nahe popole foki ki nā tino o koutou, pe niā te ka kokofu ai koutou. Auā e hē hili atu nei te tāua o te ola i lo nā meakai, ma te tino i lo nā kofu? 26Kikila koutou ki nā manulele: e hē kilātou totōa ni fatu haito, pe helehelea, pe fakaputua ki loto o nā fale haito; kae e tauhi pea lava kilātou e te koutou Tamana i te lagi. E hē hili lele atu nei te tāua o koutou i lo nā manulele? 27E iei he tino o koutou e ia mafaia oi fakaopōpo he itūlā e fokotahi ki te loa o tona ola,#6.27 fakaopōpo he… tona ola pe fakaopōpo he kūpita e fokotahi ki tona loa i te popole ki ei?
28“Heā foki te popole ai koutou ki nā kofu? Kikila ki nā tiale o te vao pe ola vēhea; e hē gālulue pe hui ni o lātou kofu. 29Kae e lea atu au kia te koutou, e pa foki lava ki te Tupu ko Holomona ma te lahi o tona tamaokāiga, e hēki ia maua ni kofu mānanaia e vē ko he tiale o nā tiale iēnei.#1 Tup 10.4-7; 2 NT 9.3-6 30Kae kāfai ko te Atua te ia fakakofua te mutia ola vale, tēia e ola i te aho nei kae tāeao e togi ki loto o te ogāumu ke huhunu, ka hē hili atu nei la ona mautinoa ka ia fakakofua koutou? Kai te taigole ātili lele o te fakatuatua o koutou!
31“Ko te mea ia, koutou nahe popole ma lea vē: ‘Ka maua nei i fea ni a mātou mea ke kai? pe ni a mātou mea ke inu? pe ni o mātou kofu?’ 32Auā ko nā mea uma iēnei e popole pea lava ki ei ia tagata nukukehe; ma e iloa e te koutou Tamana i te lagi ko nā mea uma iēnei e manakomia e koutou. 33Kae hakili muamua e koutou te Mālō o te Atua ma nā mea e fofou ia ke koutou faia, oi ka fōki atu ai e ia kia te koutou nā mea uma iēnei. 34Ko te mea ia, koutou nahe popole ki te aho tāeao; auā ka popole lava te aho tāeao kia te ia lava. Kua lava lava nā fakafītāuli o te aho mo te aho tēnā.
موجودہ انتخاب:
Mataio 6: TOKU
سرخی
کاپی
موازنہ
شئیر
کیا آپ جاہتے ہیں کہ آپ کی سرکیاں آپ کی devices پر محفوظ ہوں؟ Sign up or sign in
Bible Society New Zealand Charitable Trust
Mataio 6
6
Akoakoga ke Fehoahoani ki Tagata Mātitiva
1“Ke mautinoa ko autou gāluega lelei, e hē faia i mua o tagata kae ke kilātou kitea ai autou mea e fai. Kāfai e fai vēnā e koutou, ka hēai he koutou taui e maua, mai te koutou Tamana i te lagi.#Mat 23.5
2“Ko te mea ia, kāfai e fōki hau mea mo he tino mativa, nahe fakapihā lele ke iloa e tagata e vē ko faiga a tagata āmio pepelo, e fai i loto o nā hūnako ma i luga o nā auala. E fai e kilātou kae ke maua ai ni o lātou vīkiga. E takutino atu e au kia te koutou, ko tēnā oioti lava to lātou taui ka maua. 3Kae kāfai e kave hau fehoahoani ki he tino mativa, nahe iloa e te lima tauagavale te mea e fai e te lima taumatau, 4kae ke nahe iloa ai e he tino tau fehoahoani kua fai. E kitea e te koutou Tamana nā mea e fai munimuni, ma ka fōki atu e ia he taui mo koe.
Akoakoga e Uiga ki te Tatalo
(Luk 11.2-4)
5“Kāfai koutou e tatalo, ia koutou nā vē ko faiga a nā tino āmio pepelo. E fiafia oi tutū ma tatalo i loto o nā hūnako ma nā auala, kae ke kitea kilātou e tagata. E takutino atu e au kia te koutou, kua uma te kilātou maua o to lātou taui.#Luk 18.10-14 6Kāfai koe e tatalo, fano ki tō potu, tapuni te faitotoka, oi tatalo ai ki tō Tamana. Ko tō Tamana e hē kitea e he tino, kae e kitea e ia au mea e fai munimuni, ma ka ia fōki atua tō taui.
7“Kāfai koutou e tatalo, nahe fakaaogā e koutou ni kupu e lahi e hēai ni uiga e vē ko faiga a tagata nukukehe. E vēakē kāfai e loloa a lātou tatalo, oi ka lagona ai kilātou e o lātou atua. 8Koutou nahe fakatakitaki ki ei. Kua uma te iloa e te Tamana o koutou nā mea e fofou koutou ki ei, ka ko hēki lea atu koutou kia te ia. 9E vēnei la kāfai koutou e tatalo:
‘To mātou Tamana i te lagi:
Ke paia tō igoa.
10Ke pa mai tō Mālō,
ke fai tō loto i te lalolagi
e vē oi faia i te lagi.
11Fōki mai i te aho nei#6.11 Fōki mai i te aho nei pe fōki mai i te aho nei ma tāeao
nā meakai e ola ai kimātou.
12Fakamāgalo o mātou hehē,
e vē oi fakamāgalo e kimātou ia hehē
o iētahi tino kia te kimātou.
13Ma nahe takitakia kimātou
ki nā fakaohōhoga,
kae lāveaki kimātou mai Tē e Kino.’#6.13 Tē e Kino pe Hatani Ko iētahi tuhituhiga e fakaopōpo ki ei: Auā e o koe te mālō ma te mana ma te vīkiga e fakavavau. Amene
14“Auā kāfai e fakamāgalo e koutou ia hehē o iētahi tino kia te koutou, ka vēnā foki oi fakamāgalo nā mea hehē a koutou kua fai, e te koutou Tamana i te lagi. #Mlk 11.25-26 15Kae kāfai e hē fakamāgaloa e koutou ia hehē o iētahi tino kia te koutou, ka vēnā foki oi hē fakamāgaloa nā mea hehē a koutou kua fai, e te koutou Tamana.
Akoakoga e Uiga ki te Fakalāina
16“Kāfai koutou e fakalāina, koutou nahe mata fakanoanoa e vē ko faiga a nā tino āmio pepelo. E hē teuteua fakalelei o lātou fōliga, kae ke matea ai e tagata ko kilātou e fakalāina. E takutino atu e au kia te koutou, kua uma te kilātou maua o to lātou taui. 17Kāfai koe e fakalāina, uku ō mata ma helu tō ulu, 18kae ke nahe iloa e nā tino ko koe e fakalāina—nā ko tō Tamana oioti, e hē kitea e he tino, te ka ia iloa. Ko te koutou Tamana e ia kitea au mea e fai munimuni, ma ka fōki atu e ia tō taui.
Ko nā Koloa i te Lagi
(Luk 12.33-34)
19“Nahe fakaputua ni koloa mo koutou i te lalolagi, te mea e fakakino ai e nā mogamoga ma te palatoki, ma e kave ai e nā tino kaihohoa.#Iak 5.2-3 20Kae fakaputu ni koloa mo koutou i te lagi, te mea e hē fakakinoa ai e nā mogamoga ma te palatoki, ma hē mafai e nā tino ke olo ki ei ma kaihohoa e kilātou. 21Auā ko te mea e iei autou koloa, ka iei ai foki ma outou loto.
Ko te Mōlī mo te Tino
(Luk 11.34-36)
22“Ko nā mata o koe e vē ko he mōlī mo tō tino. Kāfai nā mata o koe e lelei, ko tō tino kātoa ka tumu i te mālama; 23kae kāfai ō mata e kino, ko tō tino kātoa ka i te pōuli. Kāfai la ko te mōlī i loto o koe ko te pōuli, kai te kino lele la o te pōuli ka iei ai!
Ko te Atua ma nā Tupe
(Luk 16.13; 12.22-31)
24“E hēai he tino e mafai ke kaukauna ki ni matai e toka lua; auā ka ita ki tētahi kae alofa ki tētahi; ka fakamāoni ki tētahi kae inoino ki tētahi. E hē mafai koe ke kaukauna uma ki te Atua ma ki nā tupe.
25“Ko te mea ia e lea atu ai au kia te koutou, ia koutou nahe popole ki nā ola o koutou, pe niā te ka kakai ma inu ai koutou; nahe popole foki ki nā tino o koutou, pe niā te ka kokofu ai koutou. Auā e hē hili atu nei te tāua o te ola i lo nā meakai, ma te tino i lo nā kofu? 26Kikila koutou ki nā manulele: e hē kilātou totōa ni fatu haito, pe helehelea, pe fakaputua ki loto o nā fale haito; kae e tauhi pea lava kilātou e te koutou Tamana i te lagi. E hē hili lele atu nei te tāua o koutou i lo nā manulele? 27E iei he tino o koutou e ia mafaia oi fakaopōpo he itūlā e fokotahi ki te loa o tona ola,#6.27 fakaopōpo he… tona ola pe fakaopōpo he kūpita e fokotahi ki tona loa i te popole ki ei?
28“Heā foki te popole ai koutou ki nā kofu? Kikila ki nā tiale o te vao pe ola vēhea; e hē gālulue pe hui ni o lātou kofu. 29Kae e lea atu au kia te koutou, e pa foki lava ki te Tupu ko Holomona ma te lahi o tona tamaokāiga, e hēki ia maua ni kofu mānanaia e vē ko he tiale o nā tiale iēnei.#1 Tup 10.4-7; 2 NT 9.3-6 30Kae kāfai ko te Atua te ia fakakofua te mutia ola vale, tēia e ola i te aho nei kae tāeao e togi ki loto o te ogāumu ke huhunu, ka hē hili atu nei la ona mautinoa ka ia fakakofua koutou? Kai te taigole ātili lele o te fakatuatua o koutou!
31“Ko te mea ia, koutou nahe popole ma lea vē: ‘Ka maua nei i fea ni a mātou mea ke kai? pe ni a mātou mea ke inu? pe ni o mātou kofu?’ 32Auā ko nā mea uma iēnei e popole pea lava ki ei ia tagata nukukehe; ma e iloa e te koutou Tamana i te lagi ko nā mea uma iēnei e manakomia e koutou. 33Kae hakili muamua e koutou te Mālō o te Atua ma nā mea e fofou ia ke koutou faia, oi ka fōki atu ai e ia kia te koutou nā mea uma iēnei. 34Ko te mea ia, koutou nahe popole ki te aho tāeao; auā ka popole lava te aho tāeao kia te ia lava. Kua lava lava nā fakafītāuli o te aho mo te aho tēnā.
موجودہ انتخاب:
:
سرخی
کاپی
موازنہ
شئیر
کیا آپ جاہتے ہیں کہ آپ کی سرکیاں آپ کی devices پر محفوظ ہوں؟ Sign up or sign in
Bible Society New Zealand Charitable Trust