KO SĒNESI Ko e Talateu

Ko e Talateu
Ko e ‘uhinga ‘o e Sēnesí ko e “tupu‘anga”. ‘Oku fakamatala ‘a e tohí ki he fakatupu ‘o e ‘ūnivēsí, mo e tupu‘anga ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá, mo e kamata‘anga ‘o e angahalá mo e mamahí ‘i māmani, pea mo e founga ‘a e ‘Otuá ki he‘ene fefāinga mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘E lava ke vahevahe ‘a Sēnesi ki he konga lalahi ‘e ua: 1) Ko e vahe 1-11: Ko hono fakatupu ‘o māmaní mo e kamata‘anga ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá. Ko e ngaahi fakamatala ‘eni ‘o kau kia ‘Ātama mo ‘Ivi, Keini mo ‘Ēpeli, Noa mo e Lōmakí, pea mo e Taua ‘o Pēpelí. 2) Ko vahe 12-50: Ko e hisitōlia ‘o e ngaahi kui ‘i mu‘a ‘a e kakai ‘Isilelí. Ko e ‘uluakí ko ‘Epalahame, ‘a ia na‘e ‘iloa koe‘uhí ko ‘ene tuí mo ‘ene talangofua ki he ‘Otuá. Pea ‘oku hoko mai ki ai ‘a e talanoa ki hono foha ko ‘Aisaké, mo hono mokopuna ko Sēkopé (‘a ia na‘e toe ui ‘aki ‘a e hingoa ko ‘Isileli), mo e ngaahi foha ‘e toko hongofulu mā ua ‘o Sēkopé, ‘a ia ko kinautolu ia ‘a e kamata‘anga ‘o e ngaahi matakali ‘e hongofulu mā ua ‘o ‘Isilelí. ‘Oku ‘i ai ‘a e tokanga makehe ki he foha ‘e taha ‘o Sēkope, ko Siosifa, pea mo e ngaahi me‘a na‘e hoko ‘o ‘omi ai a Sēkope mo e toenga ‘o hono ngaahi fohá ke nofo ‘i ‘Isipité.
Neongo ‘oku fakamatala ‘a e tohi Sēnesí ki he kakai, ka ‘oku ‘amo ange ‘ene fakamatala ki he ‘Otuá. ‘Oku kamata ‘aki ia ‘a e fakamo‘oni ki hono fakatupu ‘e he ‘Otuá ‘a e ‘ūnivēsí, pea faka‘osi ‘aki ‘a e tala‘ofa ‘a e ‘Otuá te ne hokohoko atu ‘ene fakahaa‘i ‘ene tokanga ki hono kakaí. Mei mu‘a ‘o a‘u ki ki mui, ko e ‘Otuá ‘a e tokotaha ‘oku fai ki ai ‘a e talanoá, ‘a ia ‘okú ne fakamaau mo kinisi ‘a kinautolu ‘oku faihalá, pea ‘oku ne tākiekina mo tokoni‘i hono kakaí, mo ne fatufatu honau hisitōliá. Ko e tohi eni na‘e fa‘u ‘i ono‘aho ko hono fakamatala‘i e tui ‘a e ki‘i kakai, mo hono tokoni‘i ai ai pē ‘enau tui ko iá ke mo‘ui.
Ko e Kakano ‘o e Tohí
Ko hono fakatupu ‘o e ‘ūnivēsí mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá (1.1–2.25)
Ko e kamata‘anga ‘o e angahalá mo e mamahí (3.1-24)
Meia ‘Ātama kia Noa (4.1–5.32)
Ko Noa mo e Lōmakí (6.1–10.32)
Ko e Taua ‘o Pāpiloné (11.1-9)
Meia Semi kia ‘Epalame (11.10-32)
Ko e kau pēteliaké: ko ‘Epalahame, ‘Aisake mo Sēkope (12.1–35.29)
Ko e ngaahi hako ‘o ‘Īsoa (36.1-43)
Ko Siosifa mo hono fanga tokouá (37.1–45.28)
Ko e kakai ‘Isilelí ‘i ‘Isipite (46.1–50.26)

Vurgu

Paylaş

Kopyala

None

Önemli anlarınızın tüm cihazlarınıza kaydedilmesini mi istiyorsunuz? Kayıt olun ya da giriş yapın

YouVersion, deneyiminizi kişiselleştirmek için tanımlama bilgileri kullanır. Web sitemizi kullanarak, Gizlilik Politikamızda açıklandığı şekilde çerez kullanımımızı kabul etmiş olursunuz