San Mateo 7
7
Xa mi'an atb'altzij pkijlom nk'aj chik mnaq
(Lc 6:37-38,41-42)
1«Xa mi'an atb'altzij pkijlom mnaq, rech k'an t atb'altzij pijlom ix. 2Mal su ki'an ix che u'anik atb'altzij pkijlom mnaq, soq jala ku'on Dios che u'anik atb'altzij pijlom ix. Su pajb'al kikoj ix chke mnaq ti ki'an atb'altzij pkijlom, soq jala pajb'al kukoj Dios chiwi'x ti ku'on atb'altzij pijlom.
3»¿Suche che kaka'yej ch'inlaj mes o chpam uwuch nawachlal, peche katzkuj ch'inlaj umak unom? Ni at kana' taj che nimlaj mak anom, peche jun kta'm o chpam awuch at. 4¿Suche che kab'ij che nawachlal: “Chiy'a chwe kinwesaj ch'inlaj mes o chpam nawuch”, katche che, tik'ri k'ut o jun kta'm chpam nawuch at? 5¡At xa keb' aplaj ka'ano! Nab'e chwesaj un kta'm o chpam nawuch at, rech tik'ri katka'y che resxik ch'inlaj mes chpam uwuch nawachlal.
6»Xa miya chke nk'aj tz'i' jumpa sutaq'ik che rech Dios, soq xa miya chke nk'aj aq ri ab'aj che mas utz ka'yik perla kb'ix che, mal we xa kiya chke, xa kkitk'alb'ej chaqan tik'ri kikk'eq kib' chiwij y kixkti'o.
Dios kuya chiwe su kiwaj kita che
(Lc 11:9-13)
7»Chita che Qajaw we o nmister chiwe, rech kuya na chiwe. Chitzkuj, rech kiriq na jumpa kajawtaj chiwe. Chib'och'ij ujlom Dios peche jun mnaq che kkos taj che uk'osk'axik nuchija, rech ktor na chjuch. 8Mal chin jun kutaqej utayik, kya na che. Chin jun kutzkuj utz, kuriq na utz. Chin jun kuk'osk'a nuchija, ktor na chjuch.
9»¿Le o jun chiwi'x che o jun ralk'al kuta uwa che, xa jun ab'aj kuya che rech uwuchb'al uwa? 10We kuta jun kar chiwe, ¿xatb'a kiya jun kmatz che rech uwuchb'al kar? 11Ni ix, miskini' xa ixajmak, iwit'am chinchke utz, jare kiya chke iwalk'al. We jala ki'an ix, xa pyor tri qaQaw chla' chkaj, mas utz na ku'on Re chiwe. Re kuya utzlaj taq sutaq'ik chke chintaq kikta che.
12»Xa jala', su kiwaj che kik'an mnaq chiwe, soq jala china ix chke ke, mal jarewa kilwi upxab' u Moisés utz'ib'am kanoq, soq jarewa kilwi su ktz'ib'am kan nk'aj ajb'il utzij Dios ujer.
Ri Jesús xub'ij chinchke b'e nmister kqataqej
(Lc 13:24)
13»China jwers kix'ax chpam nuchija che xa ko'l uwuch, mal we xa jare kixok chpam nuchija che nim uwuch, tik'ri kitaqej un b'e che nim uwuch, xa p'a' kixuk'am b'i wi. Miskini' ik'i mnaq che jare kiktaqej, per xa p'a' kyuk'am b'i wi. 14Nun b'e che xa ko'l uwuch, jare kixuk'am b'i chpam jun utzlaj k'asnmal che ot uk'isik, per ik'i taj mnaq che kikriq un b'e le'.
Jwi' che', jare uwuch kuk'utu we utzlaj che', seno ustaj
(Lc 6:43-44; 13:25-27)
15»China kwent iwib' chikuch nk'aj mnaq che kikkoj kib' che iyajb'il utzij Dios, mal xa ch'anik kik'ano. Echi' kiyo'pan iwuk', jala kinom peche kinom nk'aj chij, per nupikpam xa iyitzel taq utiw. 16Ix kiwit'amaj na kwuch mnaq rmal kchak kik'ano. ¿Xatb'a o mow che jun mnaq kuxluj uva che jwi' k'ix, seno kuxluj higo che jwi' tzkam? Ot mow kuxluj prut chke nk'aj k'ix. 17Xa jala', jun utzlaj che' utz uwuch kuya'o, per we xa ustaj un che', soq ustaj uwuch kuya'o. 18Jun mnaq jala peche jun che'. Ot jun utzlaj che' kuya uwuch che xa ustaj, mowni o jun che' che ustaj, kuya uwuch che utz. 19Runjel jumpa che' che xa ustaj uwuch kuya'o, kketik, tik'ri kk'eq p'a'. 20Xa jala', ix kiwit'amaj na kwuch mnaq rmal kchak kik'ano.
21»Jumpa nk'aj mnaq che kikb'ij chwe: “Qajaw, Qajaw”, kiche chwe, kunjel taj kiyok chla' ruk' Dios jachi ku'on wi utzlaj atb'altzij, xaq xawi chintaq kik'ano su kraj nQaw o chla' chkaj. 22Echi' ksachtaj uwuch uwuchlew, ik'i nk'aj mnaq kikb'ij na chwe: “Qajaw, Qajaw, qo'j xqask'ij b'i la echi' o su xk'ut la chiquch rech kab'ij chke mnaq, soq xqask'ij b'i' la echi' xqesaj itzel taq espíritu chke mnaq, soq xqask'ij b'i' la echi' xqa'an k'ilaj nmaq taq k'utb'al”. Jala kikb'ij na chwe. 23Per in kimb'ij na chke: “In kinch'ob' t iwuch. Kixel chi' wuk', iwunjel jumpa ix che xa jare kixtjin che u'anik jumpa sutaq'ik che xa rech itzel”, kinche chke.
Jarewa ri keb' utk'alb'al ja
(Lc 6:47-49)
24»Xa jala', chin jun kpi wuk' rech kuta' su kimb'ij che, tik'ri ku'ono su kimb'ij, re jala peche jun achi che o mas un'oj. Xuyak jun rchoch pujlom jun ab'aj. Jare nab'aje' xukoj che utk'alb'al un ja. 25Echi' x'antaj un ja, xpi jun nimlaj jab', xinmir ja', xpi jun nimlaj k'qi' xupuj rib' chrij un ja, per xtzaq taj un ja mal chjuch jun ab'aj ku'l wi. 26Per chin jun mnaq che kuta' sutaq kimb'ij y ku'on taj, xaq jnam ruk' jun achi che xa mox, kuch'ob' taj su ku'ono. Xuyak jun rchoch pujlom nk'aj sinyab'. 27Xpi jun nimlaj jab', xu'on nma'q ja', y xpi jun nimlaj k'qi' xupuj rib' chrij un ja, y runjel un ja xiwlujik». Jala xub'ij Jesús chke nk'aj mnaq.
28Echi' xuk'is ub'ixik utzij Jesús, jwert xikmiyma nk'aj mnaq sutaq tzij xyutjoj che. 29Jwert xikmiyma', xa rmal che utz ktojxik xu'on che. Jala xu'on che ktojxik peche ku'on jun achi che o nim atb'altzij pu'ab', jnam taj peche kik'an nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios.
Zvasarudzwa nguva ino
San Mateo 7: qucSAS
Sarudza vhesi
Pakurirana nevamwe
Sarudza zvinyorwa izvi
Unoda kuti zviratidziro zvako zvichengetedzwe pamidziyo yako yose? Nyoresa kana kuti pinda
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global
San Mateo 7
7
Xa mi'an atb'altzij pkijlom nk'aj chik mnaq
(Lc 6:37-38,41-42)
1«Xa mi'an atb'altzij pkijlom mnaq, rech k'an t atb'altzij pijlom ix. 2Mal su ki'an ix che u'anik atb'altzij pkijlom mnaq, soq jala ku'on Dios che u'anik atb'altzij pijlom ix. Su pajb'al kikoj ix chke mnaq ti ki'an atb'altzij pkijlom, soq jala pajb'al kukoj Dios chiwi'x ti ku'on atb'altzij pijlom.
3»¿Suche che kaka'yej ch'inlaj mes o chpam uwuch nawachlal, peche katzkuj ch'inlaj umak unom? Ni at kana' taj che nimlaj mak anom, peche jun kta'm o chpam awuch at. 4¿Suche che kab'ij che nawachlal: “Chiy'a chwe kinwesaj ch'inlaj mes o chpam nawuch”, katche che, tik'ri k'ut o jun kta'm chpam nawuch at? 5¡At xa keb' aplaj ka'ano! Nab'e chwesaj un kta'm o chpam nawuch at, rech tik'ri katka'y che resxik ch'inlaj mes chpam uwuch nawachlal.
6»Xa miya chke nk'aj tz'i' jumpa sutaq'ik che rech Dios, soq xa miya chke nk'aj aq ri ab'aj che mas utz ka'yik perla kb'ix che, mal we xa kiya chke, xa kkitk'alb'ej chaqan tik'ri kikk'eq kib' chiwij y kixkti'o.
Dios kuya chiwe su kiwaj kita che
(Lc 11:9-13)
7»Chita che Qajaw we o nmister chiwe, rech kuya na chiwe. Chitzkuj, rech kiriq na jumpa kajawtaj chiwe. Chib'och'ij ujlom Dios peche jun mnaq che kkos taj che uk'osk'axik nuchija, rech ktor na chjuch. 8Mal chin jun kutaqej utayik, kya na che. Chin jun kutzkuj utz, kuriq na utz. Chin jun kuk'osk'a nuchija, ktor na chjuch.
9»¿Le o jun chiwi'x che o jun ralk'al kuta uwa che, xa jun ab'aj kuya che rech uwuchb'al uwa? 10We kuta jun kar chiwe, ¿xatb'a kiya jun kmatz che rech uwuchb'al kar? 11Ni ix, miskini' xa ixajmak, iwit'am chinchke utz, jare kiya chke iwalk'al. We jala ki'an ix, xa pyor tri qaQaw chla' chkaj, mas utz na ku'on Re chiwe. Re kuya utzlaj taq sutaq'ik chke chintaq kikta che.
12»Xa jala', su kiwaj che kik'an mnaq chiwe, soq jala china ix chke ke, mal jarewa kilwi upxab' u Moisés utz'ib'am kanoq, soq jarewa kilwi su ktz'ib'am kan nk'aj ajb'il utzij Dios ujer.
Ri Jesús xub'ij chinchke b'e nmister kqataqej
(Lc 13:24)
13»China jwers kix'ax chpam nuchija che xa ko'l uwuch, mal we xa jare kixok chpam nuchija che nim uwuch, tik'ri kitaqej un b'e che nim uwuch, xa p'a' kixuk'am b'i wi. Miskini' ik'i mnaq che jare kiktaqej, per xa p'a' kyuk'am b'i wi. 14Nun b'e che xa ko'l uwuch, jare kixuk'am b'i chpam jun utzlaj k'asnmal che ot uk'isik, per ik'i taj mnaq che kikriq un b'e le'.
Jwi' che', jare uwuch kuk'utu we utzlaj che', seno ustaj
(Lc 6:43-44; 13:25-27)
15»China kwent iwib' chikuch nk'aj mnaq che kikkoj kib' che iyajb'il utzij Dios, mal xa ch'anik kik'ano. Echi' kiyo'pan iwuk', jala kinom peche kinom nk'aj chij, per nupikpam xa iyitzel taq utiw. 16Ix kiwit'amaj na kwuch mnaq rmal kchak kik'ano. ¿Xatb'a o mow che jun mnaq kuxluj uva che jwi' k'ix, seno kuxluj higo che jwi' tzkam? Ot mow kuxluj prut chke nk'aj k'ix. 17Xa jala', jun utzlaj che' utz uwuch kuya'o, per we xa ustaj un che', soq ustaj uwuch kuya'o. 18Jun mnaq jala peche jun che'. Ot jun utzlaj che' kuya uwuch che xa ustaj, mowni o jun che' che ustaj, kuya uwuch che utz. 19Runjel jumpa che' che xa ustaj uwuch kuya'o, kketik, tik'ri kk'eq p'a'. 20Xa jala', ix kiwit'amaj na kwuch mnaq rmal kchak kik'ano.
21»Jumpa nk'aj mnaq che kikb'ij chwe: “Qajaw, Qajaw”, kiche chwe, kunjel taj kiyok chla' ruk' Dios jachi ku'on wi utzlaj atb'altzij, xaq xawi chintaq kik'ano su kraj nQaw o chla' chkaj. 22Echi' ksachtaj uwuch uwuchlew, ik'i nk'aj mnaq kikb'ij na chwe: “Qajaw, Qajaw, qo'j xqask'ij b'i la echi' o su xk'ut la chiquch rech kab'ij chke mnaq, soq xqask'ij b'i' la echi' xqesaj itzel taq espíritu chke mnaq, soq xqask'ij b'i' la echi' xqa'an k'ilaj nmaq taq k'utb'al”. Jala kikb'ij na chwe. 23Per in kimb'ij na chke: “In kinch'ob' t iwuch. Kixel chi' wuk', iwunjel jumpa ix che xa jare kixtjin che u'anik jumpa sutaq'ik che xa rech itzel”, kinche chke.
Jarewa ri keb' utk'alb'al ja
(Lc 6:47-49)
24»Xa jala', chin jun kpi wuk' rech kuta' su kimb'ij che, tik'ri ku'ono su kimb'ij, re jala peche jun achi che o mas un'oj. Xuyak jun rchoch pujlom jun ab'aj. Jare nab'aje' xukoj che utk'alb'al un ja. 25Echi' x'antaj un ja, xpi jun nimlaj jab', xinmir ja', xpi jun nimlaj k'qi' xupuj rib' chrij un ja, per xtzaq taj un ja mal chjuch jun ab'aj ku'l wi. 26Per chin jun mnaq che kuta' sutaq kimb'ij y ku'on taj, xaq jnam ruk' jun achi che xa mox, kuch'ob' taj su ku'ono. Xuyak jun rchoch pujlom nk'aj sinyab'. 27Xpi jun nimlaj jab', xu'on nma'q ja', y xpi jun nimlaj k'qi' xupuj rib' chrij un ja, y runjel un ja xiwlujik». Jala xub'ij Jesús chke nk'aj mnaq.
28Echi' xuk'is ub'ixik utzij Jesús, jwert xikmiyma nk'aj mnaq sutaq tzij xyutjoj che. 29Jwert xikmiyma', xa rmal che utz ktojxik xu'on che. Jala xu'on che ktojxik peche ku'on jun achi che o nim atb'altzij pu'ab', jnam taj peche kik'an nk'aj ajtojnel rech upxab' Dios.
Zvasarudzwa nguva ino
:
Sarudza vhesi
Pakurirana nevamwe
Sarudza zvinyorwa izvi
Unoda kuti zviratidziro zvako zvichengetedzwe pamidziyo yako yose? Nyoresa kana kuti pinda
El Nuevo Testamento
en K'iche' de San Andrés Sajcabajá
© 2024 Asociación Educativa y Cultural Maya (AECM)
en colaboración con SIL Global