Ŋirom. 8
8
Akiyar alotooma Etau ŋolo ka Akuj
1Emam tokona atubokino eriŋa eyai neni a ŋulu erukito kaapei ka Yesu Kristo. 2Anerae ekisil ŋolo ke Etau a ŋolo ka Akuj, ŋolo eyaununui akiyar neni yok anakimorikina ka Yesu Kristo, iŋes akalacu ayoŋ alokisil a ŋolo ka asecit a ŋina ikirikori natwanare. 3Adau Akuj akitiya ibore daadaŋ ŋini pa apedorete Ŋikisila akitiya, anerae epalag ŋipitesyo a ituŋanan. Abu Akuj totubok asecit alotooma ituŋanan anakiyakuun Lokoku keŋ, ŋolo abu bu alokuwane a ŋolo a ituŋanan a ŋolo eyai asecit, alemarya asecit. 4Abu Akuj kitiya ikoŋina, ikotere iwon ŋulu ikiyari anakiwuapit Etau ŋolo ka Akuj, meere anakiwuapit aseconu a ituŋanan, ikipedori akitiya ŋuna ecamito Ŋikisila atemar iyookino. 5Ikes ŋulu eyarete alopite a ŋolo ka aseconu kec, ipukato ŋipitesyo ŋulu ka aseconu kec tari ŋatameta kec. Ikes ŋulu eyarete alopite a ŋolo ke Etau a ŋolo ka Akuj, ipukato ŋuna ecamit Etau ŋolo ka Akuj tari ŋatameta kec. 6Ani kikipukato iwon ŋipitesyo ŋulu ka aseconu, ikitwaki, nai kikipukat Etau ŋolo ka Akuj iwon, ikiinakini Akuj iwon akiyar ka ekisil. 7Aŋun, ituŋanan ŋini ipukato ŋipitesyo ŋulu ka aseconu, erae iŋes emoit ŋolo ka Akuj; anerae nyiwuapit iŋes ekisil ŋolo ka Akuj, kori daŋ nyepedori jik akiwuap. 8Ŋituŋa ŋulu iwuapito ŋipitesyo ŋulu ka aseconu kec, nyepedorete akitalakar Akuj.
9Nai nyiyarete iyes alopitesyo a ŋulu ka aseconu, nai iyarete alopitesyo a ŋulu ecamitor Etau ŋolo ka Akuj iyes toyaryata--ikwapei kire eyakar Etau ŋolo ka Akuj tooma kus. Ituŋanan ŋini nyeyakar Etau ŋolo a Kristo, nyerae ŋini a Kristo. 10Nai ani kiboi Kristo alotooma kus, ikiteyari iyes Etau ŋolo ka Akuj, tari kelosete ŋawat kus atwakare a ŋuna ka asecit; anerae ikituruwor iyes ŋulu iyookino aneni ka Akuj. 11Ani keyai tooma kus Etau ŋolo ka Akuj ŋolo eteyaruni Kristo alokatwak, iteyaruni daŋ iŋes ŋawat kus ŋuna etwakete alotooma Etau keŋ ŋolo eyai tooma kus.
12Aŋun nai ŋikaitotoi kaŋ, nyeriŋa ikireikinitae iwon akiwuapit ŋipitesyo ŋulu ka aseconu yok. 13Anerae ani kiwuap iyes ŋipitesyo ŋulu ka aseconu, itwakete; nai ani kisitiyata iyes Etau ŋolo ka Akuj aarya ŋiticisyo kus ŋulu aronok, iyarete. 14Ŋituŋa daadaŋ ŋulu erikit Etau ŋolo ka Akuj, ikes erae ŋidwe ŋulu ka Akuj. 15Anerae abu Akuj nyikiinak Etau ŋolo abu ikituruwo iyes ŋipi keŋ, ido tokuryaketa nabo. Nai ikiinak iŋes iyes Etau ŋolo ikituruwo ŋidwe keŋ ka anapedor a ŋina ke Etau, ikiworouni neni ka Akuj otemasi, “Papa! Apa kaŋ!” 16Imorikin Etau ŋolo ka Akuj ka ŋitai yok alimor atemar ikirae iwon kire ŋidwe ŋulu ka Akuj. 17Ikwaŋina ikiraakar iwon ŋidwe keŋ, ikiryamuni iwon ŋarereŋisyo ŋuna iŋadat Akuj aŋuna a ŋituŋa keŋ ka ikiryamuni iwon kaapei ka Kristo ŋuna iŋadat Akuj aŋuna keŋ. Anerae ani kikimora iwon akisicanio a Kristo, ikimori daŋ ka iŋes apolou keŋ.
Apolou ŋina a rwanu
18Ayeni ayoŋ atemar ŋican ŋulu ikiryamunit iwon tokona, nyepedoryo akisikwaanikin ka apolou ŋina ikidaritere iwon, ŋina nyisileereuno. 19Idarito nooi ŋisubuna daadaŋ apaki ŋina iseleereunio Akuj ŋidwe keŋ. 20Anerae aponi ŋisubuna daadaŋ totubokinae aruwor ŋikoŋinae, meere aŋuna ka acamit kec, nai aŋuna acamitor Akuj kitiyakin ŋun. Torae bo ayai akigeno na, 21ebe apeikoloŋit, elacakinio ŋisubuna daadaŋ alotooma apitoonut kec ŋina ka abosiyar, ido tomora ka ŋidwe ka Akuj alacakina ŋina ka apolou kec. 22Anerae ikiyeni iwon atemar akitodol tokona, irurumaete ŋisubuna daadaŋ eryebasi ikwa aberu ŋina edolit akidoun. 23Nai meere ŋisubuna bon irurumaete anaryeba; iwon daŋ ŋulu ikiyakar Etau ŋolo ka Akuj ikwapei ainakinet ka Akuj ŋina ke ekiŋaren, ikirurumae anaryeba alotooma yok, anapaki a na a ŋina ikidaritor Akuj ikituruwo iwon ŋidwe keŋ, tolacak ŋawat yok anatwanare. 24Anerae arae aŋuna ka akigeno a na aponere ikiiun iwon; nai ani kikiŋolik iwon ŋuna ikigeno iŋes atemar meere ŋin akigeno. Anerae ani kite ituŋanan ibore, kan nyo nabo igenor iŋes? 25Nai ani kikigeno iwon ibore ŋini nyikite, ikidaruni iwon ibore ŋin ikititinyikinit.
26Ikwaŋinapei ikiŋarakinitor akigeno ŋin iwon, ebuneene Etau ŋolo ka Akuj daŋ akiŋarakin iwon, ŋulu ikipalag nooi. Anerae nyikiyeni iwon epite ŋolo itemokino elipyata; nai erae Etau ilipit Akuj aŋuna yok, alotooma aryeba elimit ŋakiro ŋuna nyikipedori iwon alimun. 27Akuj ŋina eripit ŋitai a ŋituŋa eyeni ŋatameta ŋuna ke Etau a ŋolo ka Akuj. Anerae imaimai Etau Akuj aŋuna a ŋituŋa a ŋulu ka Akuj, lopite ŋolo ecamitor Akuj. 28Ikiyeni iwon atemar aloboro a daadaŋ, itiyae Akuj ŋuna ajokak kaapei ka ŋulu eminasi iŋes, ikes ŋulu adau iŋes anyarare akitiya ŋuna ecamit iŋes. 29Abu Akuj keseu ŋituŋa ŋulu sek aris ketyaka nawae toyakaunos ikwaŋina eyakar Lokoku keŋ, ikotere nai Lokoku keŋ eruwor ŋolo eŋarenon alokidiŋ ŋikaitotoi ŋulu alalak. 30Aŋun, abu Akuj tonyarau ŋituŋa daadaŋ ŋulu aris iŋes ketyaka nawae ka ŋulu abu iŋes tonyara daŋ, abu kituruwo ŋulu iyookino alokiŋaren keŋ ka ŋulu abu iŋes kituruwo ŋulu iyookino alokiŋaren keŋ, abu kitopoloo ikes.
Itoodiunit Yesu Kristo etyae ŋolo ikiminar Akuj iwon
31Aŋuna a ŋakiro a ŋun a daadaŋ, ikitemari iwon ai? Ani keriit Akuj neni yok, ŋae epedori akitepeg iwon? 32Abu Akuj nyewounia Lokoku keŋ, nai abu tojal iŋes aŋuna yok a daadaŋ! Abu ikiinak iwon Lokoku keŋ--nyikiinakini mono iŋes iwon ŋiboro daadaŋ alotooma Kristo a? 33Ŋae isitakini ŋituŋa ŋulu ka Akuj ŋulu eseunitae? Emam ipei daŋ, anerae Akuj alope acamu ikes erae ŋulu iyookino alokiŋaren keŋ. 34Ŋae nai etubokini ikes? Emam ipei daŋ, anerae Yesu Kristo abu totwan, nabo akilo aponi kiteyarunae alokatwak, ido iboi alowae a ŋolo aloteten a ŋolo ka Akuj. Iŋes edyekit aŋuna yok Akuj. 35Ŋae epedori atyakari iwon anamina a Kristo? Epedorete ŋican atyakar a? Kori ŋatyokisyo, kori akisicanio kori eron kori akulyako, kori awasya kori atwanare a? 36Ikwaŋinapei ebaakatar Ŋakigireta ebe:
“Aŋuna kon Akuj, ikiapikinit isua atwanare apaaran daadaŋ;
ikitiŋito ŋituŋa isua nalya ikwa ŋamesekin ŋuna emearyo akiŋol.”
37Nai alotooma ŋakiro ŋun daadaŋ, ikiloit iwon tari ŋikelounak aŋuna a ŋolo abu ikiminak iwon. 38Anerae ayeni ayoŋ atemar emam ibore epedori atyakar iwon anamina a Kristo; nyepedori atwanare kori akiyar, nyepedorete ŋimalaikan kori ŋikepukak; nyepedorete ŋuna a tokona kori ŋuna epote kori ŋapedorosyo. 39Nyepedori ibore ŋini eyai nadis kori nakwap--emam ibore alosubuna a daadaŋ ŋini epedori atyakar iwon anamina a ŋina ka Akuj, a ŋina erae ŋina yok alotooma Yesu Kristo Ekapolon yok.
Currently Selected:
Ŋirom. 8: NIB2008
Highlight
Share
ਕਾਪੀ।
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.
Ŋirom. 8
8
Akiyar alotooma Etau ŋolo ka Akuj
1Emam tokona atubokino eriŋa eyai neni a ŋulu erukito kaapei ka Yesu Kristo. 2Anerae ekisil ŋolo ke Etau a ŋolo ka Akuj, ŋolo eyaununui akiyar neni yok anakimorikina ka Yesu Kristo, iŋes akalacu ayoŋ alokisil a ŋolo ka asecit a ŋina ikirikori natwanare. 3Adau Akuj akitiya ibore daadaŋ ŋini pa apedorete Ŋikisila akitiya, anerae epalag ŋipitesyo a ituŋanan. Abu Akuj totubok asecit alotooma ituŋanan anakiyakuun Lokoku keŋ, ŋolo abu bu alokuwane a ŋolo a ituŋanan a ŋolo eyai asecit, alemarya asecit. 4Abu Akuj kitiya ikoŋina, ikotere iwon ŋulu ikiyari anakiwuapit Etau ŋolo ka Akuj, meere anakiwuapit aseconu a ituŋanan, ikipedori akitiya ŋuna ecamito Ŋikisila atemar iyookino. 5Ikes ŋulu eyarete alopite a ŋolo ka aseconu kec, ipukato ŋipitesyo ŋulu ka aseconu kec tari ŋatameta kec. Ikes ŋulu eyarete alopite a ŋolo ke Etau a ŋolo ka Akuj, ipukato ŋuna ecamit Etau ŋolo ka Akuj tari ŋatameta kec. 6Ani kikipukato iwon ŋipitesyo ŋulu ka aseconu, ikitwaki, nai kikipukat Etau ŋolo ka Akuj iwon, ikiinakini Akuj iwon akiyar ka ekisil. 7Aŋun, ituŋanan ŋini ipukato ŋipitesyo ŋulu ka aseconu, erae iŋes emoit ŋolo ka Akuj; anerae nyiwuapit iŋes ekisil ŋolo ka Akuj, kori daŋ nyepedori jik akiwuap. 8Ŋituŋa ŋulu iwuapito ŋipitesyo ŋulu ka aseconu kec, nyepedorete akitalakar Akuj.
9Nai nyiyarete iyes alopitesyo a ŋulu ka aseconu, nai iyarete alopitesyo a ŋulu ecamitor Etau ŋolo ka Akuj iyes toyaryata--ikwapei kire eyakar Etau ŋolo ka Akuj tooma kus. Ituŋanan ŋini nyeyakar Etau ŋolo a Kristo, nyerae ŋini a Kristo. 10Nai ani kiboi Kristo alotooma kus, ikiteyari iyes Etau ŋolo ka Akuj, tari kelosete ŋawat kus atwakare a ŋuna ka asecit; anerae ikituruwor iyes ŋulu iyookino aneni ka Akuj. 11Ani keyai tooma kus Etau ŋolo ka Akuj ŋolo eteyaruni Kristo alokatwak, iteyaruni daŋ iŋes ŋawat kus ŋuna etwakete alotooma Etau keŋ ŋolo eyai tooma kus.
12Aŋun nai ŋikaitotoi kaŋ, nyeriŋa ikireikinitae iwon akiwuapit ŋipitesyo ŋulu ka aseconu yok. 13Anerae ani kiwuap iyes ŋipitesyo ŋulu ka aseconu, itwakete; nai ani kisitiyata iyes Etau ŋolo ka Akuj aarya ŋiticisyo kus ŋulu aronok, iyarete. 14Ŋituŋa daadaŋ ŋulu erikit Etau ŋolo ka Akuj, ikes erae ŋidwe ŋulu ka Akuj. 15Anerae abu Akuj nyikiinak Etau ŋolo abu ikituruwo iyes ŋipi keŋ, ido tokuryaketa nabo. Nai ikiinak iŋes iyes Etau ŋolo ikituruwo ŋidwe keŋ ka anapedor a ŋina ke Etau, ikiworouni neni ka Akuj otemasi, “Papa! Apa kaŋ!” 16Imorikin Etau ŋolo ka Akuj ka ŋitai yok alimor atemar ikirae iwon kire ŋidwe ŋulu ka Akuj. 17Ikwaŋina ikiraakar iwon ŋidwe keŋ, ikiryamuni iwon ŋarereŋisyo ŋuna iŋadat Akuj aŋuna a ŋituŋa keŋ ka ikiryamuni iwon kaapei ka Kristo ŋuna iŋadat Akuj aŋuna keŋ. Anerae ani kikimora iwon akisicanio a Kristo, ikimori daŋ ka iŋes apolou keŋ.
Apolou ŋina a rwanu
18Ayeni ayoŋ atemar ŋican ŋulu ikiryamunit iwon tokona, nyepedoryo akisikwaanikin ka apolou ŋina ikidaritere iwon, ŋina nyisileereuno. 19Idarito nooi ŋisubuna daadaŋ apaki ŋina iseleereunio Akuj ŋidwe keŋ. 20Anerae aponi ŋisubuna daadaŋ totubokinae aruwor ŋikoŋinae, meere aŋuna ka acamit kec, nai aŋuna acamitor Akuj kitiyakin ŋun. Torae bo ayai akigeno na, 21ebe apeikoloŋit, elacakinio ŋisubuna daadaŋ alotooma apitoonut kec ŋina ka abosiyar, ido tomora ka ŋidwe ka Akuj alacakina ŋina ka apolou kec. 22Anerae ikiyeni iwon atemar akitodol tokona, irurumaete ŋisubuna daadaŋ eryebasi ikwa aberu ŋina edolit akidoun. 23Nai meere ŋisubuna bon irurumaete anaryeba; iwon daŋ ŋulu ikiyakar Etau ŋolo ka Akuj ikwapei ainakinet ka Akuj ŋina ke ekiŋaren, ikirurumae anaryeba alotooma yok, anapaki a na a ŋina ikidaritor Akuj ikituruwo iwon ŋidwe keŋ, tolacak ŋawat yok anatwanare. 24Anerae arae aŋuna ka akigeno a na aponere ikiiun iwon; nai ani kikiŋolik iwon ŋuna ikigeno iŋes atemar meere ŋin akigeno. Anerae ani kite ituŋanan ibore, kan nyo nabo igenor iŋes? 25Nai ani kikigeno iwon ibore ŋini nyikite, ikidaruni iwon ibore ŋin ikititinyikinit.
26Ikwaŋinapei ikiŋarakinitor akigeno ŋin iwon, ebuneene Etau ŋolo ka Akuj daŋ akiŋarakin iwon, ŋulu ikipalag nooi. Anerae nyikiyeni iwon epite ŋolo itemokino elipyata; nai erae Etau ilipit Akuj aŋuna yok, alotooma aryeba elimit ŋakiro ŋuna nyikipedori iwon alimun. 27Akuj ŋina eripit ŋitai a ŋituŋa eyeni ŋatameta ŋuna ke Etau a ŋolo ka Akuj. Anerae imaimai Etau Akuj aŋuna a ŋituŋa a ŋulu ka Akuj, lopite ŋolo ecamitor Akuj. 28Ikiyeni iwon atemar aloboro a daadaŋ, itiyae Akuj ŋuna ajokak kaapei ka ŋulu eminasi iŋes, ikes ŋulu adau iŋes anyarare akitiya ŋuna ecamit iŋes. 29Abu Akuj keseu ŋituŋa ŋulu sek aris ketyaka nawae toyakaunos ikwaŋina eyakar Lokoku keŋ, ikotere nai Lokoku keŋ eruwor ŋolo eŋarenon alokidiŋ ŋikaitotoi ŋulu alalak. 30Aŋun, abu Akuj tonyarau ŋituŋa daadaŋ ŋulu aris iŋes ketyaka nawae ka ŋulu abu iŋes tonyara daŋ, abu kituruwo ŋulu iyookino alokiŋaren keŋ ka ŋulu abu iŋes kituruwo ŋulu iyookino alokiŋaren keŋ, abu kitopoloo ikes.
Itoodiunit Yesu Kristo etyae ŋolo ikiminar Akuj iwon
31Aŋuna a ŋakiro a ŋun a daadaŋ, ikitemari iwon ai? Ani keriit Akuj neni yok, ŋae epedori akitepeg iwon? 32Abu Akuj nyewounia Lokoku keŋ, nai abu tojal iŋes aŋuna yok a daadaŋ! Abu ikiinak iwon Lokoku keŋ--nyikiinakini mono iŋes iwon ŋiboro daadaŋ alotooma Kristo a? 33Ŋae isitakini ŋituŋa ŋulu ka Akuj ŋulu eseunitae? Emam ipei daŋ, anerae Akuj alope acamu ikes erae ŋulu iyookino alokiŋaren keŋ. 34Ŋae nai etubokini ikes? Emam ipei daŋ, anerae Yesu Kristo abu totwan, nabo akilo aponi kiteyarunae alokatwak, ido iboi alowae a ŋolo aloteten a ŋolo ka Akuj. Iŋes edyekit aŋuna yok Akuj. 35Ŋae epedori atyakari iwon anamina a Kristo? Epedorete ŋican atyakar a? Kori ŋatyokisyo, kori akisicanio kori eron kori akulyako, kori awasya kori atwanare a? 36Ikwaŋinapei ebaakatar Ŋakigireta ebe:
“Aŋuna kon Akuj, ikiapikinit isua atwanare apaaran daadaŋ;
ikitiŋito ŋituŋa isua nalya ikwa ŋamesekin ŋuna emearyo akiŋol.”
37Nai alotooma ŋakiro ŋun daadaŋ, ikiloit iwon tari ŋikelounak aŋuna a ŋolo abu ikiminak iwon. 38Anerae ayeni ayoŋ atemar emam ibore epedori atyakar iwon anamina a Kristo; nyepedori atwanare kori akiyar, nyepedorete ŋimalaikan kori ŋikepukak; nyepedorete ŋuna a tokona kori ŋuna epote kori ŋapedorosyo. 39Nyepedori ibore ŋini eyai nadis kori nakwap--emam ibore alosubuna a daadaŋ ŋini epedori atyakar iwon anamina a ŋina ka Akuj, a ŋina erae ŋina yok alotooma Yesu Kristo Ekapolon yok.
Currently Selected:
:
Highlight
Share
ਕਾਪੀ।
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Ngakarimojong Interconfessional Bible © Bible Society of Uganda, 2008.