YouVersion လိုဂို
ရွာရန္ အိုင္ကြန္

Markus 12

12
Anggur awe torop nangag tol pina Yesusti sunumna ambatsiogha
(Matius 21:33-46; Lukas 20:9-19)
1Wene seogti, sunumna nhon alniro ambarelamsiogti, “Nimi nhondi awe wero haing anggur aweag mebog. Mebogti leka kanero tobogti, haing anggur wana mag loltero pelengenag nhon so'o wailbaog. So'o wailbaogti, yae ua unnang sembe ae mororo ae alikinag solingkiog. Ni awe wero mebogti, ae solingkiogti, awe torop nang yae ua unnang tanekoag, ‘Nari awe tolapmunba, wana mauamleba, a'unap nanap undo poghol dalamukap,’ aro yubu nikne lebek. Yubu nikne lebekpa, awe ngainge poneko laplobi agha so'o nhonag piog. 2Piogti wamogha haing anggur wana maulamog li yaogpa, awe ngainge ponekori eldi arukna poglamogti, ‘Awe wero yae ua urop nangag na sembenge tol pululam,’ aro poghog. 3Poghog aghana, awe wero yae ua urop nang tanekori eldi arukna aneko saelbaek. Salero olamekti, tatna koma, ‘Pululam,’ seekpa nongog mo yaog. 4Nongog yaogpa, awe ngainge ponekori eldi arukna nen nhon poghog. Poghog aghana, awe yae ua urop nang tanekori usoghag olamekti, yubu neplamekti, oro yaghekpa yaog. 5Usoghag obekpa yaogpa, awe ngainge ponekori eldi arukna wilindipne babe poghog aghana, nimi eneko ya'ag obek. Ya'ag obekpa, awe ngainge ponekori eldi arukna maikno poglamsiog aghana, nenne oro yaglamsiekti, nenne ya'ag olamsiek. 6Undo olamsiekpa, wene etne agha awe ngainge ponekori pognep? Wene elme ot nhonogne o'ona senelamlange mo wamla. Awe ngainge ponekori seneraglamogti, ‘Naba name kibukang tiog,’ aro yubu lelamogti, elme eneko babe awe yae ua urop nang tanekoag poghog. 7-8Poghog aghana, awe yae ua urop nimi tanekori, ‘Awe ngainge elme, el amik awe ngainge tanep nimi eneko wene ane yalamla. Nuri el obebe andarina iliri saeagha taneko nuri saeag timbalul,’ seekti elme eneko salero ya'ag obek. Obekti el teptoba anggur awe paiag sip toro toboglobek,” aro Yesusti sunumna ambatsiog.
9Sunumna ane wene aro ambatsiogti hailamsiogti, “Awe ngainge poneko amik yaleri, awe yae ua urop nimi tanekoag huahilul? Yaleri awe yae ua urop nimi taneko luknuro ya'ag opsileri, awe neneko, ‘Awe wero yae wamlulom,’ aro yog nimiri saeag nembalul. 10Allah Yubu samenag mome toro pibogne ene kemelamlom kom te?
‘Ae sorop nangdi kirik nene mali aro toboghaek aghana,
kirik neneko yangan kirik o'omne yangap tao.
11Yangan kirik o'omne nembaonge nu Saelba Uhiropne elmori uaoba,
nuri awi sirik uro kemelamap,’
aro mome toro pibog,” seog.#Sepna 118:22-23
12Wene aro Yesusti sunumna ambatsiogpa, Yahudi nimi nubunang tanekori ka'ebaekti, karong senelamek. Nubunang tanekori seneraglamekti, “Nunag, ‘Malia ulamlom,’ aro ambatsil,” aro el taek ane sembe, “El haing sae kaupto saelbaukap,” aro ina elamek. “Saelbaukap,” aro ina elamek aghana, sin logti, “Nimi maikno tanekori nu wabahiikag,” aro Yesus saelban koma liloa piek.
Yahudi nimiri Yesusag, “Kaisar kiptopne sembe kamna wali tarukap to, kom to?” aro haibaeka
(Matius 22:15-22; Lukas 20:20-26)
13Wamekpa Yahudi nang sikini yabori Farisi nimi etpareap, nimi nubunge Herodesag neleptop nimi etpareap, “Yesusag pimundi, monag aluktop yubu haibamunba, Yesusti yubu malinge leplea ka'ebalulom,” aro pogsiek. 14Pogsiekpa Yesusag yaekti hailamekti, “Nai, yubu amohinne wamlam. Andi nimiag, ‘Ologne to, nubunge to,’ aro kembahin koma wali yubu amoro ambarelamsilam. Nu el wamapne andi, ‘Nimiri na welaro sembanukang,’ senelamlam kom aghana, Allahri seneropne sunsunum uro sik yubu mo ambarelamsilam. Ane sembe andi yubu lepmenne ka'ebaukap. Roma nimiri nu luknuhiro saelba uhiropne nubunge Kaisar ponekori nunag, ‘Kamna a'undi saeag agha na kipnange sembe pogto tarelamnululom,’ aro arukahiog. ‘Tarelamnululom,’ aro arukahiogpa, nuri wali el tarelamukap to, kom to?” aro monag aluktop yubu haibaek.
15Wene aro haibaek aghana, sindi wanaag, “Nimiri wali sembanukang” aro lero uropne sembe Yesus el uro wamog. El wamogti, yubu lelamogti, “Sa'a sembe a'undi, ‘Selbel weptangto leplul to,’ aro monag aluktop yubu haibanelom? Kamna kaptoba wanange nhon payamunba, nari kembanun,” seog.
16Wene seogpa, kamna kaptoba wanange nhon tarekpa, Yesusti salero kemelamogti, “Kamna kaptoba kirik wana aneag etneri yame sunumna wamla? Etneri si ane mome toro pibek?” aro ambatto haibahiog.
Wene seogpa sindi, “Roma nimi nubunge Kaisartinge kamna kaptoba aneag wamla,” seek.
17Wene seekpa Yesusti, “Kamna kaptoba aneag Kaisarti yame sunumnaap eldi siap pairop tanena, Kaisarti a'unag, ‘Tatnululom,’ sele tanena, ‘Eldinge,’ aro tarelamlulom. Apna sa'a-sa'a Allahringe wamla tanena, Allahag tarelamlulom,” seog.
Wene seogne ka'ebaekti, “Yaghe, eldi wana hektopne agha ambatsil,” seek.
Saduki nangdi Yesusag yaekti, nimi teptopne nen kamag tanepne sembe haibaeka
(Matius 22:23-33; Lukas 20:27-40)
18Ik nhon sum Yahudi nimi nubunang Saduki nang tanekori Yesusag yaek. Saduki nimiri seneraglamek nena, “Nimi teptop nimi nen amik kamag taukang kom,” aro seneraglamek aghana, “Yesusag haibaukap,” aro yaek. 19Yesusag yaekti hailamekti, “Nai, an yubu amoro ambarelamsilamne wamlam. Tam nhon ambatkebeba, andi lepmenne ka'ebaukap. Samenag Musari mome toro pibog yubuag kemelamap nena, ‘Eldo ilipsae wamdek aghana, eldo me koma tebale tanena, ilipsaeri yauog kel eneko maupto topleri, eldo sembe lumbanep me nhon piplul,’ aro Musari mome toro pibog.#Ulangan - Sariktoba 25:5-6 20Tam nene sembe sunumna nhon ambatkukap. Sin eldo yabo ilipsabo nimi saekpare nang wamnari, yandonge poneko kelabo toamna agha me koma tebanep. 21Tebanep tanena, ilipsae phendepne ponekori, ‘Naro lunumna me nhon wamso,’ aro yauog kel eneko maupnep. Maupnep aghana el babe me koma tebanep. Tebanepba ilipsae wilindipne ponekori babe undo unuanep. 22Ilipsae tomne, lamne, no'opne undobog nimi saekpare tanekori kel eneko maupnep aghana, me koma ni tebanep. Komopnag kel eneko babe tebanep. 23Nimi saekpare nang tanekori kel eneko undo toamna ane sembe, amik nimi teptopne kamag tanep sum eneko kel eneko etneri kel tanep?” aro Yesusag mipto haibaek.
24Wene aro haibaekpa, Yesusti samoro ambarelamsiogti, “A'un Saduki nang loba uro seneraglamlom kom te? Allah Yubu mome toro pairopneap, Allahri mikibari ulamnepneap sembe ekonneag agha loba uro seneraglamlom. 25Loba uro seneraglamlom nena, nimi teptopne nen samoro kamag taukang sum eneko, nengabo kelabo top tangto ulamukang kom. Allah arukna imagnang malaikat saog uro wamikti, nengabo kelabo top tangto koma wamukang. 26Nimi nen samoro kamag taukangne sembe Allah a'unag ambatsiog yubu Musari mome toro pibogne olog kemelamlom kom te? Musari Allah yubu mome toro pibog yubuna, Musa alog kal peramag sekamogpa, Allahri elag ambarog yubu sembe ekon te? Musa alog kal peramag sekamoghag kal aneko auk pog libagloa saog uro wamog aghana, kal aneko telamog kom. Anekoa Allahri Musaag ambarelamogti, ‘Nana Abrahamap, Ishakap, Yakubap paia uhiropne Allah wamna,’ aro Allahri ambarog.#Keluaran - Lambaeka 3:6 27Wene seog tanena Allah ponekona, ‘Nimi ya'ag teptoba wamukang,’ aro paia uhirop kom. Elna, ‘Nimi kamag wamukang,’ aro paia uhiropne wamla. A'un Saduki nimiri loba uro seneraglamlom,” seog.
Allahri aruksirop yubu o'omne sembe Yesusti ambatsiogha
(Matius 22:34-40; Lukas 10:25-28)
28Yesusap Saduki nimiap yubu lelamekag aneko nimi nhon Musa yubu amohiropne nhon yingkina ka'ebaog. Musa yubu amohiropne ponekori ka'elamogpa, Saduki nimi tanekoag samoro ambatsiogpa ka'ebaogti, “Yesusti wali lepla,” sembaog. “Wali lepla,” sembaogti Musa yubu amohiropne ponekori Yesusag hailamogti, “Allahri aruksirop yubu ni wamla aghana, nubu sirikne, o'omne nhon nelagha wamla?” aro haibaog.
29Wene aro haibaogpa, Yesusti samoro ambarelamogti, “Allahri aruksirop yubu ni anabiag agha, o'omnena ane. Musari samenag mome toro palilamogti,
‘A'un Israel nimi ka'eamsut!
Nuni Allah, nia mangkina Saelba Uhiropne poneko ot nhonog wamla.
30Nuni Allah nu Saelba Uhiropne poneko sembe andi wana ningkiap, nong ningkiapti o'ona senelapmendi, elag to'opto seneraglapmendi, el sembe o'ona sembi agha nong mikipne niag agha eldi awe tolamlulam,’ aro mome toro pibog.
31Allahri aruksirop yubu o'omne phendep nena, ‘Andamne nong ningki o'ona senep tangkamlam saog uro andi mog so'oag nimi babe o'ona senelamsululam,’ aro mome toro pibog. Allahri aruksirop yubu orange babe wamla aghana, yubu o'omne paliag sirikne phende abene aghabog wamla,” seog.
32Yesusti wene seogpa, Musari yubu amohiropne ponekori, “Andi sik yubu walinge ambatsilam. Nuni Allah ot nhonog wamlaba, mikip sirikne phendepne el saog uro wamla kom. 33Nimiri, ‘Nuni Allah kibukap,’ aro waliaba tatnepneap, lebe aroba oro Allah sembe aukag tamnepneap, ni wali. Ot wali phelektop nena, andi leplamne sunsunum uro nimiri unulamik taneogna, wali phelektopne wamla. Nimiri wana ningkiag agha Nuni Allah o'ona senero elag to'opto seneraglamikti, nong mikipneag agha el sembe sol wali uro awe tolamik taneogna, wali sirikne phelektopne wamla. Apna nimiri nong ningki o'ona senep tangkamap saog uro nuri mog so'oag nimi babe o'ona senelamsibenge babe wali sirik. Nuri lebe aroba oro aukag tamnebaap yogneap Allah sembe pimnep aghana, paliag sirik nena, Allahap nimiap o'ona senelamsukap,” seog.
34Wene seogpa, Yesusti ka'ebaogti, “Musa yubu amohiropne ponekori wana hektopneag agha wali uro lepla,” sembaog. “Wali lepla,” sembaogti Musa yubu amohiropne ponekoag, “An Allahri saelba ulamsil nimi tanep ina wa'imenne weag wamla kom,” seog.
Wene seogpa, yog nimi nhondi babe elag mipnepne sang-sanga mipto haibanep kom wamog.
“Kristus sik uro Daud elme wamla to, kom to?” aro Yesusti hairo ambarelamsiogha
(Matius 22:41-46; Lukas 20:41-44)
35Yesus Allahri Mem Ae aramag wamogti, tipto yubu ambarelamsiogti, “Sin Musari yubu amohirop nangdi ambarelamsiangne, ‘Kristus#12:35 Samenag nimiri Yunani yubu lelamek nena Allahri, “Saelbamsululam,” aro wepto poglulne poneko sembe, “Kristus,” aro si engero lelamek. poneko Daud elme wamla,’ alamang. Sa'a sembe, ‘Daud elme,’ alamang?” aro yubu ambatto haibahiog. 36Haibahiogti Yesusti nen tipto ambarelamsiogti, “Wene alamang aghana, Daud eldamneri samenag Kristus poneko sembe, ‘Na saelba uneropne,’ aro engero lebog. Allah Eldamne Yame Walingeri nunisag Daud ponekoag ambarogpa, sunsunum uro Daud eldamneri Kristus poneko sembe mome toro pibog nena,
‘Nia mangkina Saelba Uhiropne ponekori na saelba uneropne ponekoag yubu lelamogti,
“Na sae sirik sip pulamena kekman, andi aisanang andi yan mombolag nembahinun,” seog,’
aro Daudti mome toro pibog.#Sepna 110:1
37Nunisag Daud eldamneri Kristus poneko sembe, ‘Na saelba uneropne’ aro lelamog tanena, welaro nimiri Daud paliag nenero Kristus poneko sembe, ‘Daud elme,’ aro lemnep?” aro ambatto haibahiog.
Yubu ambarelamsiogpa, sin Allahri Mem Ae aramag wamek nimiri wana yeng uro ka'elamek.
Yesusti Musa yubu amohirop nang sembe wenehirop yubu ambatsiogha
(Matius 23:1-36; Lukas 20:45-47)
38Ka'elamekpa Yesusti yubu tipto ambarelamsiogti, “Sin Musari yubu amohirop nang tanekori ulamangne saog uro a'undi babe unuaheng kom. Sin Musari yubu amohirop nang taneko sindam nimiri paliag nenep tangka nubu nimiri enektop ag walinge agha nongag wangalamangdi, nimiri pail wa'ina kamna kapto torobag wa'alamangdi, ‘Wali sembanehengdi kipneheng,’ aro nimi whing toman pang yang ulamang. 39Nimi poloro Allah yubu lero winirop aeag babe, nimi haiptangto kwaneng yoro nikag terobag babe, ‘Nimi nubunang purobag aghabog pukamsene,’ aro pulamang. 40Sin nimiri, ‘Na kipneheng,’ aro unulamang aghana, aboapti kaldam kelabori ae babe, saeagha uropne babe sin Musari yubu amohirop nang tanekori taluro tolamang. Taluro tolamang aghana, sindi malia uropne sembe, ‘Niknip tanun,’ aro Allahag molona we uro kiliro lelamang. Unulamangne nene sembe ni tam kemero karebalulne ponekori kemelamsildi, tam ikin sirikne sinag pipsilul,” seog.
Yauog kel nhondi ni el saeag wamogne Allah sembe pibogha
(Lukas 21:1-4)
41Wene seogti, Yesus Allahri Mem Ae aramag palamoghag aneko nimiri saeagha kamna kaptoba Allah sembe pairobag wamogpa, peramag pul piog. Pul piogti kemelamsiogpa, nimi maikno tanekori kamna kaptoba Allah sembe palilameka kemelamsiog. Palilamek nimina, tup nimi maikno tanekori kamna kaptoba maikno palilamek. 42Palilamekag kemelamsiogpa, kaldam kel saeagha orog kel nhon yaogti, kamna kaptoba wana ologne phende pibog. Kamna kaptoba wana pibog nena, si toro tona babe ologha tatsinepne liro pibog.
43-44Pibogpa kembaogti, Yesusti el yubu ka'ero neleptop nang, “Yahut,” aro yopsiog. Yopsiogpa elag yaekpa, sinag ambarelamsiogti, “Tup nimi maikno tanekori sikin saeag maikno wamlange agha pogto waliaba maikno palilamang. Maikno palilamang aghana, kaldam kel eneri ologha piplange, el saeag orog agha ni kwaneng toro tenne elag wamlange Allah sembe ni pipla. Tup nimi taneri pogto pibangne nimiri kembiag agha, ‘Wali pogto pibang,’ sembanep. Aghana nari a'unag yubu sikne agha ambarelamsin nena, kaldam kel eneri el saeag orog agha ni tatla ane sembe, nimi ni tane wamangne kembiag agha, ‘Kaldam kel eneri agha maikno uro phelektopne pipla,’ alamna,” seog.

လက္ရွိေရြးခ်ယ္ထားမွု

Markus 12: kklKOS

အေရာင္မွတ္ခ်က္

မၽွေဝရန္

ကူးယူ

None

မိမိစက္ကိရိယာအားလုံးတြင္ မိမိအေရာင္ခ်ယ္ေသာအရာမ်ားကို သိမ္းဆည္းထားလိုပါသလား။ စာရင္းသြင္းပါ (သို႔) အေကာင့္ဝင္လိုက္ပါ