MALAKO 6
6
Bato ba Nazaleta tabaamba Yesu
(Mat 13, 53-58; Luk 4, 16-30)
1Yesu aumwaki aiko mpe ayakaki o bola bonande#6, 1 Nwɛlia na Mat 13.54.; mpe baekoli banande bamoiyelaki. 2O boina bo sabala, alakaki o itumba i lobondela inka Bayuda. Boike bo bamokaki baemwaki. Baubolaki: «Liko imoimenena o be? Boiko bwanya bomopaemena bole ngamo mpe mpapo ilolenge lɔnɛ ikelama na makata manande? 3Nde tambe sapate, ngana onka Malia#6, 3 Nwɛlia na Yoane 6.42., mpe mohikɔlɔ onka Zake, Yɔsɛ, Yude mpe na Simona? Mpe ba nkana banande tabambe mputa na iho anɛ?» Mpe bataki mabaku noyala nko mwamba. 4Boiko, Yesu abaebiaki ndɛmbɔ: «Nteti amingwelamake nko o bola bonande, o iyɔngɔ i bokundu bonande mpe na itumba inande#6, 4 Nwɛlia na Luka 4.24; Yoane 4.44..» 5Mpe taisia nokela mpapo enkina aiko, lendaka abikiaki ngano bakoni bankina nobahangiaka makata. 6Yesu aemwaki na bohenga bo bwambi bo balɔkɔ.
Lotomo lonka baekoli liomu na bape banka Yesu
(Lenda mpe Mat 10, 5-15; Luk 9, 1-6)
Ombiha, Yesu akumbolaki o bihe binkuma biliki bɛlɛbɛlɛ nolakake Nsango Ndɔti. 7Abeyaki baekoli banande liomu na bape. Mpe abandaki nobatinda bape bape. Abapaki bonkumu o liko inka melimo me bompunda 8mpe abapaki lotomo: «Noyala nkopwa yomba o mokingi, umonya nko itengu; na impa pɔ, mango pɔ, mɔhɔlɔ mpe o monsenge pɔ. 9Bikoto bilɔtɔ inyo nko ba sandale mpe tabopwake makakia mape.»
10Mpe Yesu aisiaki nobaebia: «O manda enkina kaki bɔtwa o itumba imɔ, bokihaka aiko kii o elaka engoumwe inyo o manda ɛlɔkɔ. 11Kaki manda be epa balɔkɔ tababwamba mpe tababokanya, ongoumwe inyo, bopupolaka motuku mo makaka manyainyo#6, 11 Nwɛlia na Bik 13.51; 18.6.: aiko engoyala motato onka balɔkɔ.» 12Bahaki mpe balalolaki mbɔ ɛbɔtɔ bato baenze meloko. 13Babɛliaki melimo mebe meike mpe babikiaki boike bo bakoni o mbiha e balɔkɔ nobahinga mauta#6, 13 Nwɛlia na Zak 5.14..
Iwa inka Yoane Moini
(Lenda mpe Mat 14, 1-12; Luk 9, 7-9)
14Nkumu Elode aoyoka batepela na boili Yesu, na itina lina inande iumaki. Bahangaki: «Yoane Moini aokundwa o iyɔngɔ inka bawi! ɛlɔkɔ eiko bonkumu bonkeli limpapo bole na nde.» 15Bankina bahangaka mbɔ: «Ele Elia» Bamɔ ndɛmbɔ: «Ale ɔmɔ o ba nteti bakala.» 16Okaka mbo liko, Elode ndɛmbɔ: «Yoane eiko etindaki mi bamotenake motu, ele nde okundwa!»
17Na itina, Elode atindaki babute Yoane mpe nomotomba o itumba i ikamba, na boili Elodiade, mwali onka mohikɔlɔ o nande Pilipo oiko obalaki Elode#6, 17 lenda 8.27.. 18Na itina Yoane aebiaki Elode mbɔ: «Lɔpɔbɔte onka wɛ nopwa mwali onka mohikɔlɔ ɔwɛ#6, 18 Lenda Lew 18.16; 20.21.!» 19Boiko, Elodiade amoinaki mpe aondaki mbɔ Yoane abomame, ya taɔhɔ nolokela. 20Ya Elode aokaka Yoane bɔɔmɔ, na itina aebaki mbɔ ale hembo mpe mwɛlɛmi, mpe amobatelaki. Ombomokake nde akakatanaki; nsa nde ambondake nomokanyaka. 21Lendaka epohe ɛndɔti ɛnɛnɛki onka Elodiade o boina bo maepwelo ma mabotameno manka Elode. Nde akelaki ntɛkɔ ebeyaki nde bambɔti banande, bakɛndii ba bamani mpe na bingambi bi Galilaya. 22Ngana o ngainto onka Elodiade aoyoye nobina mpe aobuloya moloko monka Elode na babeyaki nde. Nkumu aoywebia ngana oiko bɔnɛ: «Onzubole eiko eondi wɛ mpe nakokepa onka wɛ.» 23Mpe amohumbelaki nsumbi mbɔ: «Enkuma enkonzubola wɛ, naɔhɔ nokapola na wɛ o iyɔngɔ nsa bonkumu bomi.» 24Elɛngɛ e ngainto aɔbɛlɛ mpe aohangela nyango enande: «Ɛbɔtɔ naubole yomba be?» Nyango ndɛmbɔ: «Motu monka Yoane Moini.» 25Nko na ihali, ɛlɛngɛ e ngainto aoyoisie onka nkumu mpe aomohangela: «Naondi ompae nkaiko yoko motu monka Yoane Moini o sani!» 26Nkumu aokaki mahɛi penda; ya na boili nsumbi enande mpe na babeyaki nde, tapoisia noboya. 27Na boiko, Nkumu atindaki mpe apaki lotomo na ihali onka momani mobatela nɔbɛkɛ motu monka Yoane. Momani aohaka o itumba i ikamba notenaka motu monande. 28Amɔbɛkɛlɛki motu mɔlɔkɔ o sani mpe amopaki onka ɛlɛngɛ e ngainto, nde mpe amopaki onka nyango enande. 29Oambaki baekoli banka Yoane nsango eiko, bahaki nopwa molio monande mpe bamokundaki o iyita.
Yesu aolehia impinga i inɛnɛ i bato
(Lenda mpe Mat 14, 13-21; Luk 9, 10-17; Yoa 6, 1-14)
30Baekoli bakokanaki onka Yesu mpe bamɔhɛkwelaki inkuma ikelaki balɔkɔ mpe ilakaki balɔkɔ. 31Lendaka, Yesu aobaebia bɔnɛ: «Inyo banɛ bankina, boyaka nobulame o bohobe mpe bɔlie lopwa.» Na itina eliki na bato boike bamboyakake mpe bamboisiake, mpe balɔkɔ tabayala nsa na epohe nɔlɛ. 32Baotangwa na bwato noha o manda e bohobe. 33Bato baoywɛnɛ Yesu na baekoli banande baotangwa mpe boike babaɔhɔlɔki; boiko, nyaima o mananga mankuma, bato bahaki mabango lo makolo o manda ɛlɔkɔ mpe baiyaki boho bo balɔkɔ.
34Ohapwaki Yesu o bwato, aɛnɛki impinga i inɛnɛ; moloko monande moliki ntwatonda na mahɛi na itina baliki lo mbata lipa na mobateli#6, 34 Nwɛlia na Met 27.17; 1 Bank 22.17; Ɛzɛk 34.5-6. mpe abandaki nobalaka mbo boike. 35Aiko opendaki elaka noleka, baekoli bayakaki bɛlɛbɛlɛ na nde nomwebia: «Manda ɛnɛ ele bohobe mpe elaka eoleka. 36Isenya balɔkɔ o ngando na bihe bile bɛlɛbɛlɛ nohomba bindei.» 37Ya Yesu aobaisenyele bɔnɛ: «Inyo bamɛnɛ bobapa bi ndei!» Ya, babekolaki bɔnɛ: «Ɛbɔtɔ na iho noha nohomba bingwɛlɛ na mpata#6, 37 Lenda Mat 20.2. menkama mepe mpe tobapae bi ndei?» 38Yesu abaubolaki: «Bole na bingwɛlɛ binga? Bɔnsɔ bolende.» O mbiha enendi, balɔkɔ ndɛmbɔ: «Matano mpe na nsi ipe.» 39Mpe aobapa lotomo nobakihiya balɔkɔ bankuma, o maboko, o bibuhu. 40Bakihaki o maboko ma menkama mpe ntuku i itano. 41Yesu apwaki bingwɛlɛ biko bitano mpe na nsi liko ipe, aiyeyaki maiho o Liko, mpe aototia Nyambe. Atenakaki bingwɛlɛ mpe abipaki onka baekoli mbɔ babakapwele. Aisiaki mpe nokapola nsi liko ipe onka balɔkɔ bankuma. 42Balɔkɔ bankuma balɛkɛki mpe bakindaki. 43Mpe batɔngɔnɔki meuka liomu na mepe me biteni bi bingwɛlɛ na nsi lipalemaki#6, 43 Nwɛlia na 2 Bank 4.42-44.. 44Baiko balɛkɛki bingwɛlɛ baliki mele nkoto itano.
Yesu aokɛndɛ o liko i ibeke i ebale
(Mat 14, 22-33; Yoa 6, 15-21)
45Nkaiko, Yesu apaki baekoli lotomo nokondela o bwato mpe balɔnde nsɛmboka eni e ibeke i ebale o boho bonande, lokenge lo Betesaida, o elaka eisenyaki nde mɔmɛnɛ impinga. 46Ombiha e nande noiyisenya impinga, aohaka o monkondo nobondela. 47Oiyaki mpokwa, bwato boliki o iyɔngɔ i ebale mpe Yesu nde mɔmɛnɛ aliki o mokonda. 48Ɔɛnɛki nde mbɔ baekoli baliki na liale noluka na itina ɛpɛli ebaimba, bɛlɛbɛlɛ na melonge aoyoye onka balɔkɔ nkɛkɛndɛ o liko i mai, mpe aondaki nobalekana. 49Ɔmwɛnɛki baekoli mbɔ aokɛnde o liko i mai, baokanena mbɔ aliki elima mpe baototwa na nsimo. 50Na itina bankuma bamwɛnɛki mpe babilimaki. Ya na ihali, aobahangela: «Bokahwa! Ele nko mi; tabokake bɔɔmɔ!» 51Akondelaki o bwato boliki balɔkɔ mpe ɛpɛli ehilaki. Bakakatanaki penda, 52na itina, tabaɔhɔlo na boili mpapo i bingwɛlɛ: meloko me balɔkɔ meliki boolo.
Yesu aobikia bakoni o mokonda mo Genesaleta
(Lenda mpe Mat 14, 34-36)
53O mbiha empendi ibeke i ebale, baiyaki o mokonda mo Genesaleta mpe bahɛmɛki. 54Ohapwaki balɔkɔ o bwato, bato baɔhɔlɔki Yesu. 55Na boiko, bato bakumbolaki mokonda monkuma mpe babandaki nɔbɛkɛ bakɔni mbebeba o matɔkɔ mpiko o manda eambaki balɔkɔ mbɔ aliki. 56Manda inkuma iɔtwaki Yesu, bihe, mananga mpe na mengando, batandaki bakɔni palapala o manda i makoka mpe bamɔbɔndɔki mbɔ abakambie bamokate nsa o lolemba lo etobo enande; mpe baiko bankuma bamokataki babikaki.
നിലവിൽ തിരഞ്ഞെടുത്തിരിക്കുന്നു:
MALAKO 6: nto
ഹൈലൈറ്റ് ചെയ്യുക
പങ്ക് വെക്കു
പകർത്തുക

നിങ്ങളുടെ എല്ലാ ഉപകരണങ്ങളിലും ഹൈലൈറ്റുകൾ സംരക്ഷിക്കാൻ ആഗ്രഹിക്കുന്നുണ്ടോ? സൈൻ അപ്പ് ചെയ്യുക അല്ലെങ്കിൽ സൈൻ ഇൻ ചെയ്യുക
©2025 Communauté des Eglises Travaillistes (CET)
MALAKO 6
6
Bato ba Nazaleta tabaamba Yesu
(Mat 13, 53-58; Luk 4, 16-30)
1Yesu aumwaki aiko mpe ayakaki o bola bonande#6, 1 Nwɛlia na Mat 13.54.; mpe baekoli banande bamoiyelaki. 2O boina bo sabala, alakaki o itumba i lobondela inka Bayuda. Boike bo bamokaki baemwaki. Baubolaki: «Liko imoimenena o be? Boiko bwanya bomopaemena bole ngamo mpe mpapo ilolenge lɔnɛ ikelama na makata manande? 3Nde tambe sapate, ngana onka Malia#6, 3 Nwɛlia na Yoane 6.42., mpe mohikɔlɔ onka Zake, Yɔsɛ, Yude mpe na Simona? Mpe ba nkana banande tabambe mputa na iho anɛ?» Mpe bataki mabaku noyala nko mwamba. 4Boiko, Yesu abaebiaki ndɛmbɔ: «Nteti amingwelamake nko o bola bonande, o iyɔngɔ i bokundu bonande mpe na itumba inande#6, 4 Nwɛlia na Luka 4.24; Yoane 4.44..» 5Mpe taisia nokela mpapo enkina aiko, lendaka abikiaki ngano bakoni bankina nobahangiaka makata. 6Yesu aemwaki na bohenga bo bwambi bo balɔkɔ.
Lotomo lonka baekoli liomu na bape banka Yesu
(Lenda mpe Mat 10, 5-15; Luk 9, 1-6)
Ombiha, Yesu akumbolaki o bihe binkuma biliki bɛlɛbɛlɛ nolakake Nsango Ndɔti. 7Abeyaki baekoli banande liomu na bape. Mpe abandaki nobatinda bape bape. Abapaki bonkumu o liko inka melimo me bompunda 8mpe abapaki lotomo: «Noyala nkopwa yomba o mokingi, umonya nko itengu; na impa pɔ, mango pɔ, mɔhɔlɔ mpe o monsenge pɔ. 9Bikoto bilɔtɔ inyo nko ba sandale mpe tabopwake makakia mape.»
10Mpe Yesu aisiaki nobaebia: «O manda enkina kaki bɔtwa o itumba imɔ, bokihaka aiko kii o elaka engoumwe inyo o manda ɛlɔkɔ. 11Kaki manda be epa balɔkɔ tababwamba mpe tababokanya, ongoumwe inyo, bopupolaka motuku mo makaka manyainyo#6, 11 Nwɛlia na Bik 13.51; 18.6.: aiko engoyala motato onka balɔkɔ.» 12Bahaki mpe balalolaki mbɔ ɛbɔtɔ bato baenze meloko. 13Babɛliaki melimo mebe meike mpe babikiaki boike bo bakoni o mbiha e balɔkɔ nobahinga mauta#6, 13 Nwɛlia na Zak 5.14..
Iwa inka Yoane Moini
(Lenda mpe Mat 14, 1-12; Luk 9, 7-9)
14Nkumu Elode aoyoka batepela na boili Yesu, na itina lina inande iumaki. Bahangaki: «Yoane Moini aokundwa o iyɔngɔ inka bawi! ɛlɔkɔ eiko bonkumu bonkeli limpapo bole na nde.» 15Bankina bahangaka mbɔ: «Ele Elia» Bamɔ ndɛmbɔ: «Ale ɔmɔ o ba nteti bakala.» 16Okaka mbo liko, Elode ndɛmbɔ: «Yoane eiko etindaki mi bamotenake motu, ele nde okundwa!»
17Na itina, Elode atindaki babute Yoane mpe nomotomba o itumba i ikamba, na boili Elodiade, mwali onka mohikɔlɔ o nande Pilipo oiko obalaki Elode#6, 17 lenda 8.27.. 18Na itina Yoane aebiaki Elode mbɔ: «Lɔpɔbɔte onka wɛ nopwa mwali onka mohikɔlɔ ɔwɛ#6, 18 Lenda Lew 18.16; 20.21.!» 19Boiko, Elodiade amoinaki mpe aondaki mbɔ Yoane abomame, ya taɔhɔ nolokela. 20Ya Elode aokaka Yoane bɔɔmɔ, na itina aebaki mbɔ ale hembo mpe mwɛlɛmi, mpe amobatelaki. Ombomokake nde akakatanaki; nsa nde ambondake nomokanyaka. 21Lendaka epohe ɛndɔti ɛnɛnɛki onka Elodiade o boina bo maepwelo ma mabotameno manka Elode. Nde akelaki ntɛkɔ ebeyaki nde bambɔti banande, bakɛndii ba bamani mpe na bingambi bi Galilaya. 22Ngana o ngainto onka Elodiade aoyoye nobina mpe aobuloya moloko monka Elode na babeyaki nde. Nkumu aoywebia ngana oiko bɔnɛ: «Onzubole eiko eondi wɛ mpe nakokepa onka wɛ.» 23Mpe amohumbelaki nsumbi mbɔ: «Enkuma enkonzubola wɛ, naɔhɔ nokapola na wɛ o iyɔngɔ nsa bonkumu bomi.» 24Elɛngɛ e ngainto aɔbɛlɛ mpe aohangela nyango enande: «Ɛbɔtɔ naubole yomba be?» Nyango ndɛmbɔ: «Motu monka Yoane Moini.» 25Nko na ihali, ɛlɛngɛ e ngainto aoyoisie onka nkumu mpe aomohangela: «Naondi ompae nkaiko yoko motu monka Yoane Moini o sani!» 26Nkumu aokaki mahɛi penda; ya na boili nsumbi enande mpe na babeyaki nde, tapoisia noboya. 27Na boiko, Nkumu atindaki mpe apaki lotomo na ihali onka momani mobatela nɔbɛkɛ motu monka Yoane. Momani aohaka o itumba i ikamba notenaka motu monande. 28Amɔbɛkɛlɛki motu mɔlɔkɔ o sani mpe amopaki onka ɛlɛngɛ e ngainto, nde mpe amopaki onka nyango enande. 29Oambaki baekoli banka Yoane nsango eiko, bahaki nopwa molio monande mpe bamokundaki o iyita.
Yesu aolehia impinga i inɛnɛ i bato
(Lenda mpe Mat 14, 13-21; Luk 9, 10-17; Yoa 6, 1-14)
30Baekoli bakokanaki onka Yesu mpe bamɔhɛkwelaki inkuma ikelaki balɔkɔ mpe ilakaki balɔkɔ. 31Lendaka, Yesu aobaebia bɔnɛ: «Inyo banɛ bankina, boyaka nobulame o bohobe mpe bɔlie lopwa.» Na itina eliki na bato boike bamboyakake mpe bamboisiake, mpe balɔkɔ tabayala nsa na epohe nɔlɛ. 32Baotangwa na bwato noha o manda e bohobe. 33Bato baoywɛnɛ Yesu na baekoli banande baotangwa mpe boike babaɔhɔlɔki; boiko, nyaima o mananga mankuma, bato bahaki mabango lo makolo o manda ɛlɔkɔ mpe baiyaki boho bo balɔkɔ.
34Ohapwaki Yesu o bwato, aɛnɛki impinga i inɛnɛ; moloko monande moliki ntwatonda na mahɛi na itina baliki lo mbata lipa na mobateli#6, 34 Nwɛlia na Met 27.17; 1 Bank 22.17; Ɛzɛk 34.5-6. mpe abandaki nobalaka mbo boike. 35Aiko opendaki elaka noleka, baekoli bayakaki bɛlɛbɛlɛ na nde nomwebia: «Manda ɛnɛ ele bohobe mpe elaka eoleka. 36Isenya balɔkɔ o ngando na bihe bile bɛlɛbɛlɛ nohomba bindei.» 37Ya Yesu aobaisenyele bɔnɛ: «Inyo bamɛnɛ bobapa bi ndei!» Ya, babekolaki bɔnɛ: «Ɛbɔtɔ na iho noha nohomba bingwɛlɛ na mpata#6, 37 Lenda Mat 20.2. menkama mepe mpe tobapae bi ndei?» 38Yesu abaubolaki: «Bole na bingwɛlɛ binga? Bɔnsɔ bolende.» O mbiha enendi, balɔkɔ ndɛmbɔ: «Matano mpe na nsi ipe.» 39Mpe aobapa lotomo nobakihiya balɔkɔ bankuma, o maboko, o bibuhu. 40Bakihaki o maboko ma menkama mpe ntuku i itano. 41Yesu apwaki bingwɛlɛ biko bitano mpe na nsi liko ipe, aiyeyaki maiho o Liko, mpe aototia Nyambe. Atenakaki bingwɛlɛ mpe abipaki onka baekoli mbɔ babakapwele. Aisiaki mpe nokapola nsi liko ipe onka balɔkɔ bankuma. 42Balɔkɔ bankuma balɛkɛki mpe bakindaki. 43Mpe batɔngɔnɔki meuka liomu na mepe me biteni bi bingwɛlɛ na nsi lipalemaki#6, 43 Nwɛlia na 2 Bank 4.42-44.. 44Baiko balɛkɛki bingwɛlɛ baliki mele nkoto itano.
Yesu aokɛndɛ o liko i ibeke i ebale
(Mat 14, 22-33; Yoa 6, 15-21)
45Nkaiko, Yesu apaki baekoli lotomo nokondela o bwato mpe balɔnde nsɛmboka eni e ibeke i ebale o boho bonande, lokenge lo Betesaida, o elaka eisenyaki nde mɔmɛnɛ impinga. 46Ombiha e nande noiyisenya impinga, aohaka o monkondo nobondela. 47Oiyaki mpokwa, bwato boliki o iyɔngɔ i ebale mpe Yesu nde mɔmɛnɛ aliki o mokonda. 48Ɔɛnɛki nde mbɔ baekoli baliki na liale noluka na itina ɛpɛli ebaimba, bɛlɛbɛlɛ na melonge aoyoye onka balɔkɔ nkɛkɛndɛ o liko i mai, mpe aondaki nobalekana. 49Ɔmwɛnɛki baekoli mbɔ aokɛnde o liko i mai, baokanena mbɔ aliki elima mpe baototwa na nsimo. 50Na itina bankuma bamwɛnɛki mpe babilimaki. Ya na ihali, aobahangela: «Bokahwa! Ele nko mi; tabokake bɔɔmɔ!» 51Akondelaki o bwato boliki balɔkɔ mpe ɛpɛli ehilaki. Bakakatanaki penda, 52na itina, tabaɔhɔlo na boili mpapo i bingwɛlɛ: meloko me balɔkɔ meliki boolo.
Yesu aobikia bakoni o mokonda mo Genesaleta
(Lenda mpe Mat 14, 34-36)
53O mbiha empendi ibeke i ebale, baiyaki o mokonda mo Genesaleta mpe bahɛmɛki. 54Ohapwaki balɔkɔ o bwato, bato baɔhɔlɔki Yesu. 55Na boiko, bato bakumbolaki mokonda monkuma mpe babandaki nɔbɛkɛ bakɔni mbebeba o matɔkɔ mpiko o manda eambaki balɔkɔ mbɔ aliki. 56Manda inkuma iɔtwaki Yesu, bihe, mananga mpe na mengando, batandaki bakɔni palapala o manda i makoka mpe bamɔbɔndɔki mbɔ abakambie bamokate nsa o lolemba lo etobo enande; mpe baiko bankuma bamokataki babikaki.
നിലവിൽ തിരഞ്ഞെടുത്തിരിക്കുന്നു:
:
ഹൈലൈറ്റ് ചെയ്യുക
പങ്ക് വെക്കു
പകർത്തുക

നിങ്ങളുടെ എല്ലാ ഉപകരണങ്ങളിലും ഹൈലൈറ്റുകൾ സംരക്ഷിക്കാൻ ആഗ്രഹിക്കുന്നുണ്ടോ? സൈൻ അപ്പ് ചെയ്യുക അല്ലെങ്കിൽ സൈൻ ഇൻ ചെയ്യുക
©2025 Communauté des Eglises Travaillistes (CET)