YouVersion Logo
Search Icon

Juan 6

6
So' Jesús ỹiqui'ỹáxan so' cinco mil siỹaxadipi
(Mateo 14.13-21; Marcos 6.30-44; Lucas 9.10-17)
1Joca'li ỹim dójo', qana'chi so' Jesús tai'ta di' lasego jaso' peróna lat'édai 'me huá'ña di' Galilea qataxa di' noic Tiberias. 2Ỹátaqta sa lec'óxotolec so' siỹaxadipi 'me quétapegue' jeso'me ỹasouaxat da' ỹauáatapiỹi jen' ỹ'étetac n'anecpi 'me sa qoỹauanápiỹi da' natadéetac na' leuaxaicpi. 3Qana'chi so' Jesús ỹic'ádisee'mec so' qasoxonaxa. Huá'ña, qana'chi ñíiñi qataxa saua' lapaxaguenataqa. 4Qá'a ma'le sa qaỹáaque jeso'me nolo' 'me lemáxaqui na' judiopi da' hueenategue joca'li qodíc'ai di' Egipto. 5Qana'chi joca'li naxaséguem so' Jesús, qana'chi ỹila'agueto' so' sa lec'óxotolec siỹaxadipi da' nec'átetalégue jeso'me. Qana'chi 'enapéga so' Felipe, 'enaaco':
—¿Jái'chogamaxa sachiỹoxotaqa'ague ga' ñiuodénaxa jaloq, qaidi dequé'e ỹima jen'me siỹaxadipi?
6Qaláxasa so' Jesús 'enaac dójo', qá'a sétaaque da' ỹaỹáten ga' l'aqtac so' Felipe, qá'a jeso'me mai'chi ỹaỹáteetac ga' lasoxoc jega'me ỹí'et. 7Qana'chi so' Felipe 'enaaco':
—Da' doscientos jaga' denariopi da' qoneuodéna jaga' pan, qaláxasa taqadíta sa nalóỹi qomle da' 'chi cat'oñooc ga' ỹalic ñi' 'oonolec siỹaxaua.
8Qana'chi so' Andrés 'me na'chiso so' 'oonolec saua' lapaxaguenataqa, jeso'me lanogaxaua so' Simón Pedro, jeso'me 'enaaco':
9—'Uo da' nootolec huét'a jénjo'. Jeda'me huo'oi daua' ỹachít'ape cincole paa'ñi chiỹaqaỹi na' cebada, qataxa daua' doosolqa níỹa' lec'óqo'tolqa. Qaláxasa ¡qaỹa ga' nesédaaque, jedaa'me sa naloteguet na' sa lec'óxotolec siỹaxadipi!
10Qana'chi so' Jesús 'enaaco':
—'Aviñíỹapega qomle ỹima na' siỹaxadipi da' ñíiñi.
Qá'a ỹátaqta 'uo so' jalcote 'auaqapi jeso'me qouét'a. Qana'chi ñíiñi ỹima so' siỹaxadipi, ỹóvi' so' cinco mil l'imdipi. 11Qana'chi so' Jesús ỹaconalo saua' paa'ñi. Qaláxasa joca'li ỹimat da' ỹanem da' netónaxac ñi' Dios, qana'chi ỹanoovlo saua' lapaxaguenataqa. Jesaa'me na'chi ỹaadóoue ỹima so'me ñíchiiñi. Qana'chi ỹadénaxachichiilo nataq'en saua' níỹaxadi da' ỹaadóoue ỹima jeso'me siỹaxadipi, cha ỹivíd'a da' nodáxaicpi. 12Joca'li ma'le ỹóno' so' siỹaxadipi, qana'chi so' Jesús 'enapegalo' saua' lapaxaguenataqa, 'enaaco':
—'Alapoñiỹa't qomle ỹima na' n'iỹoxotpi, qaidi qaỹa ga' ne'ueela't.
13Qana'chi qoỹiỹaxa't jeso'me, qana'chi ỹóvi' jaso' doce canasto jaso' saqáchiỹi jeso'me n'iỹóxot saua' cincole paa'ñi 'me chiỹaqaỹi na' cebada. 14Qana'chi jeso'me siỹaxadipi 'me ỹauáachiỹi dójo' n'anec 'me sa qoỹauanápiỹi 'me ỹí'et so' Jesús, qana'chi jeso'me siỹaxadipi 'enaaco':
—Ỹátaqta 'eesa da' naqaida jeda'me l'aqtáxanaxanec ñi' Dios 'me qoỹ'axátet'aguet joca'li da' naỹa jen' 'aléua.
15Qaláxasa so' Jesús joca'li nóm'a da' sétaaque qoỹaconé'uo da' qoỹin net'a, qana'chi jeso'me ỹitaxa cá'ai jeso'me siỹaxadipi, ỹic'ádisee'ma so' qasoxonaxa, qaidi nedóteegue.
So' Jesús petalégue so' noxop
(Mateo 14.22-27; Marcos 6.45-52)
16Joca'li ma'le pí'ỹaq, qana'chi saua' lapaxaguenataqa so' Jesús, jesaa'me tadaxasó'ma jaso' peróna lat'édai. 17Qana'chi huenóchidinỹi jaso' nilicota, qana'chi p'áidinỹi jaso' peróna da' qoỹic'ade'ta di' noic Capernaum. Ma'le ỹátaqta n'áliñi, qaláxasa so' Jesús maliaxa sona'li nividaxasom. 18Qana'chi janac so' laỹat let'ádaic, ỹátaqta 'uo so' lepáxa so' noxop. 19Qana'chi joca'li ma'le qaỹat'ai'ilo jesaa'me, qana'chi qoỹila'aguet so' Jesús da' naỹá'a jaso' nilicota, petalégue na' noxop, qana'chi jesaa'me ỹátaqta 'uo da' loqolánaqa'. 20Qaláxasa jeso'me 'enapegalo jesaa'me, 'enaaco':
—¡Naqaỹim, sa 'au'óiỹi qomle!
21Qana'chi jesaa'me ỹátaqta 'uo da' lidiáqa' da' huenóchiinỹi jeso'me jaso' nilicota. Huá'a, qana'chi sa huaỹáloq da' qoỹivíde'ta so' lasego jidi'me qoỹic'ade'ta 'aléua.
So' siỹaxadipi nimitétaaque so' Jesús
22Joca'li so' nolo' laqáỹa, qana'chi so' siỹaxadipi 'me qapiỹa'ta so' lasego jaso' peróna, jeso'me nómt'a saua' lapaxaguenataqa so' Jesús da' ỹisamachi joca'li huenóchidinỹi jaso' 'oonole nilicota, so' Jesús sa náicapee'to jesaa'me. 23Qaláxasa ỹitaxa huo'oi saua' nilicota laqáỹa' nivididi't, chiỹoqodá'a di' noic Tiberias, nivídet'a jidi'me sa qaỹáaque 'me huá'ña joca'li qoỹalic jaso' pan joca'li ỹim da' ỹan da' netónaxac so' qadasoxola'. 24Qana'chi jeso'me siỹaxadipi joca'li ỹilá'a da' sa huet'edi so' Jesús qataxa saua' lapaxaguenataqa, qana'chi jeso'me siỹaxadipi huenóchiinỹilo saua' nilicotal da' ỹic'ade'ta di' Capernaum da' qonmitáaque jeso'me.
So' Jesús naqaiso so' pan 'me chiỹaqaỹi da' nec'alaxa
25Qana'chi so' siỹaxadipi joca'li ỹivíd'ata da' lasego jaso' peróna, qana'chi qoỹilalégue so' Jesús. Qana'chi qoỹinatétac, qoỹinaaco':
—'Am 'me 'am paxaguenataxanaxaic, ¿jái'chi 'éeta joca'li da' 'anvíta jénjo'?
26Qaláxasa so' Jesús 'enapego' so' siỹaxadipi, 'enaaco':
—Ỹátaqta 'eesa dójo' 'ami senapegalo, da' 'ami jaỹim 'anmichíitaaque, qá'a 'ami 'au'quíỹi, qana'chi 'ami nodáxaiqa; sa naqaido' da' ỹasouaxat da' 'ami 'auaỹáchiñii ga' náỹi jen' n'anecpi 'me sa qoỹauanápiỹi. 27'Ena't qomle da' 'au'onataxañiitapeelégue ga' nalic 'me taỹá'a da' ỹiméta, na'chigáta jega'me nalic 'me sa ỹiméta, qataxa chiỹaqaỹi ga' nec'alaxa 'me qaỹa 'te loiquiaqa'. Jega'me nalic 'me 'ami ỹanema qomle jen' siỹaxaua lec'óxot. Qá'a ñi' ỹit'a Dios na'chína na' ỹiquíchiỹi da' ỹiỹamaxadéeta.
28Qana'chi qoỹinatétac jeso'me, qoỹiit'oi:
—¿Hua'ago' ga'me senqát'ec, da' tetoqo' qo'mi sañoxotaq da' s'étaq ga'me 'éetapeec ñi' Dios da' s'étaq?
29Qana'chi so' Jesús 'enaaco':
—Da' 'éetapeec ñi' Dios sétaaque da' 'ami 'au'amaqchíñii jen'me namaq jiñi'me.
30Qana'chi qoỹinat jeso'me, qoỹinaaco':
—¿Jái'teeto' ga'me n'anec da' 'auañoxot da' qo'mi 'aualoxonalo, qaidi sauanáqchiỹi, qana'chi sañoxotaq da' 'am s'amaqténaq? ¿Jái'chogamaxa 'aué'et? 31Jeso'me huá'au qadet'alpi joca'li ỹalíctac jaso'me maná joca'li huetalégue so' totelégue 'aléua, qá'a 'enapegalo naua' nedétrañi n'aqtaqa, 'eet'oi: “Ñi' Dios ỹiqui'ỹáxanec so' siỹaxadipi jaso' pan 'me chiỹoxogue di' piỹem.”
32Qana'chi so' Jesús 'enaaco':
—Já'a, ỹátaqta 'eesa dójo' 'ami s'axatema, da' sa naqaiso so' Moisés, jeso'me 'ami ỹanema jaso' pan 'me chiỹoxogue di' piỹem, na'chiñíta ñi' ỹit'a 'me naqaiñi jiñi'me 'ami ỹanema jaga'me pan 'me ỹátaqta 'eesa 'me chiỹoxogue da' piỹem. 33Qá'a jaga' pan 'me ỹan ñi' Dios, na'chaga jaga'me chiỹoqot'ot di' piỹem 'me janac da' ỹanem da' lec'alaxa jen' siỹaxadipi.
34Qana'chi so' siỹaxadipi 'enaaco':
—'Am qadasoxola', n'óota taa'le na'chi 'eeta't da' qo'mi 'auanema jaga' pan.
35Qana'chi so' Jesús 'enaaco':
—Na'chaỹim 'me jaỹim pan 'me chiỹaqaỹi da' nec'alaxa. Ga' jaỹim nauó'o, qana'chi sa nauá'ne' qomle da' loqouáxa; qataxa ga' jaỹim ỹ'amaqten, qana'chi sa nauá'ne' qomle da' ỹiliinquip. 36Qaláxasa jaỹim ma'le ỹim da' 'ami senapegalo da' 'ami sa jaỹim 'au'amaqchíñii, temaqaidi da' jaỹim 'auloit'ot. 37Ỹima jen'me jaỹim ỹanem ñi' ỹit'a, jen'me jaỹim nauó'o; qataxa jen'me jaỹim nauó'o, qaláxasa sa se'uoỹápeeguet. 38Qá'a jaỹim sa sachiỹoqot'ot na' piỹem da' ñanac da' sé'et ga' mai'chi séetapeec, na'chidáta da' ñanac da' sé'et ga' 'éetapeec jiñi'me jaỹim namaq. 39Qataxa da'me 'éetapeec ñi' ỹit'a 'me jaỹim namaq, sétaaque da' jaỹim qaỹa ga' saqataqtet jen' jaỹim ỹanem jiñi'me, na'chidáta da' ñic'alaxadiséguem qomle ỹivíta ga' p'áteegue nolo'. 40Da' 'éetapeec jiñi'me jaỹim namaq, sétaaque da' ỹima jen'me ỹilot'ot jen' lec'óxot ñi' Dios qataxa ỹ'amaqten jen'me, qana'chi 'uo da' lec'alaxa qaỹa 'te loiquiaqa', qataxa ñic'alaxadiséguem qomle ỹivíta ga' p'áteegue nolo'.
41Huá'a, qana'chi so' judiopi jec da' dapetétapega so' Jesús ỹasouaxat joca'li da' 'eet'oi: “Jaỹim 'me pan sachiỹoqo'ot di' piỹem.” 42Qana'chi so' judiopi 'enaaco':
—¿Jeda'me sa na'chido' da' Jesús, jeda'me lec'óxot so' José? Qo'mi saatetonaq so' let'a José qataxa jaso' lat'e. ¿Táalia'chi toqo' da' 'enapeela't chiỹoxogue di' piỹem?
43Qana'chi so' Jesús 'enapéga jeso'me siỹaxadipi, 'eet'oi:
—Ja'ñi qomle da' jaỹim 'auapichíitapega. 44Qaỹa ga' ỹañoxot da' 'chi jaỹim nauó'o da' 'uootaxa sa nauéeuo ñi' ỹit'a 'me jaỹim namaq; qana'chi jega'me ñic'alaxadiséguem ga' p'áteegue nolo'. 45Naua' nedétrañi l'aqtaqa jeso'me l'aqtáxanaxanecpi ñi' Dios, jenaa'me 'eet'oi: “Ñi' Dios ỹapaxaguen qomle ỹima na' siỹaxadipi.” Chan'eesa ỹima jen'me naquiáxana jiñi'me ỹit'a qataxa lapaxaguenatac jiñi'me, qana'chi jen'me jaỹim nauó'o.
46Sa ỹañoxot da' 'uootaxa 'uo ga' ỹiloỹi da' latáxasoxoc ñi' ỹit'a; na'chínata jen'me chiỹoqo'ot jiñi'me, 'me na'chínata ỹaateton jiñi'me. 47Ỹátaqta 'eesa dójo' 'ami s'axatema, da' jega'me jaỹim ỹ'amaqten, qana'chi 'uo da' lec'alaxa 'me qaỹa 'te loiquiaqa'. 48Jaỹim na'chaỹim pan 'me chiỹaqaỹi da' nec'alaxa. 49So' huá'au 'adet'aipi jocalia'cho' quetalégue so' totelégue 'aléua, qana'chi jeso'me ỹalíctac jaso' pan chiỹaqséguem, lenaxat maná, qaláxasa na'chi 'ená'am ỹileu jeso'me. 50Qaláxasa jaỹim s'axátetac jaso' pan 'me chiỹoqo'ot di' piỹem, da' ga' ỹalic jaso'me, qana'chi sa ỹileu. 51Jaỹim 'me na'chaỹim pan 'me ñic'alétaiỹi, qataxa sachiỹoxogue di' piỹem. Ga' ỹalic jan'me jánjo' pan, qana'chi 'uo da' lec'alaxa qaỹa 'te loiquiaqa'. Jánjo' pan 'me sanéegue, na'chida da' mai'chi ỹó'oquiaxac. Jeda'me sanéegue, qaidi nec'aléegue na' siỹaxadipi.
52Qana'chi so' judiopi mai'chi p'aỹa't da' necotátapega't, 'enapega'to':
—¿Hua'ago' ga' 'éeta da'me dójo', da' qo'mi ỹanema da' mai'chi ló'oquiaxac da' salíinaq?
53Qana'chi 'enapéga so' judiopi so' Jesús, 'enaaco':
—Já'a, ỹátaqta 'eesa dójo' 'ami s'axatema, da' 'uootaxa sa 'te da' 'aualíquii da' ló'oquiaxac jen' siỹaxaua lec'óxot, qataxa da' sa 'te da' 'anỹómiiỹi jan' letauo', qana'chi sa 'auañoxochii da' 'adec'aliỹíiỹi. 54Ga' ỹalic da' ỹó'oquiaxac qataxa niỹómỹi jan'me ỹitauo', qana'chi 'uo da' lec'alaxa 'me qaỹa 'te loiquiaqa'. Qana'chi jega'me ñic'alaxadiséguem ga' p'áteegue nolo'. 55Qá'a da' ỹó'oquiaxac, na'chida da' ỹátaqta 'eesa nalic, qataxa jan' ỹitauo', na'chána jan' ỹátaqta 'eesa náquip. 56Ga' ỹalic da' ỹó'oquiaxac qataxa da' niỹómỹi jan' ỹitauo', qana'chi jega'me na'chi 'eeta't da' jaỹim ỹoqotet'aguet, qataxa na'chi 'ená'am jaỹim soqotet'aguet jega'me. 57Jiñi'me ỹit'a 'me jaỹim namaq, jiñi'me 'uo da' lec'alaxa, qana'chi dójo' ỹic'alaxa chiỹoqo'ot jiñi'me. Qana'chi naq'áita nataq'en ga' jaỹim ỹalic, qana'chi jega'me jaỹim ỹachiỹoxot'ot da' lec'alaxa. 58Jaỹim s'axátetac jaso' pan 'me chiỹoxogue da' piỹem. Jaso'me pan sa 'ená'am jaso' maná 'me ỹalíctac joca'li so' huá'au 'adet'aipi, qaláxasa na'chi 'ená'am ỹima jeso'me ỹileu. Ga'me ỹalic jaso'me pan 'me s'axátetac, qana'chi jega'me na'chi 'eeta't da' nec'alétaiỹi.
59Na'chida dójo' dapaxaguenataxáatapeec so' Jesús joca'li huétaaue so' lemáxaqui so' judiopi 'me ná'ña di' Capernaum.
Da' n'aqtac 'me chiỹaqaỹi da' nec'alaxa 'me qaỹa 'te loiquiaqa'
60Joca'li qodemachíỹa dójo' lapaxaguenataxanaxac jeso'me, qana'chi ỹátaqta sa lec'óxotolec so'me quétapegue' so' Jesús 'me 'enaaco':
—Dójo' 'enaac, jeda'me ỹátaqta 'uo da' laqalaic da' qoỹaconguet; ¿jái'chogamaxa ỹañoxot da' naquiáxana dójo'?
61Qana'chi so' Jesús ỹaatetoná'uo da' leenataxac jeso' judiopi da' dapetétapeelégue dójo' l'aqtac jeso'me. Qana'chi jeso'me ỹinatétac so' judiopi, 'enaaco':
—¿Séetapega 'ami ỹasáxadiñi dójo'? 62¿Hua'ago' ga' 'aviñíit'ec qomle da' 'uootaxa 'ami 'aulói'ỹa jen' siỹaxaua lec'óxot da' v'iỹílaxasee'ma jidi'me huét'a joca'li? 63Jeso'me lepaqal ñi' Dios, naqaiso so' chiỹoqo'ot da' nec'alaxa; jeda'me di'ỹoqóchiỹi napáchiỹaxac, jeda'me qaỹa 'te chiỹaqaỹi. Qaláxasa jeda'me senaac, 'me ỹátaqta 'eesa qataxa chiỹoqo'ot so' lepaqal ñi' Dios, qataxa jeda'me chiỹaqaỹi da'me nec'alaxa. 64Qaláxasa taqadíta 'uo da' 'oñíita na' sa jaỹim ỹ'amaqten.
'Enaac dójo' so' Jesús, qá'a chi'ena da' ỹaỹáten joca'li ỹímta da' d'onataxan jen'me chi'ena sa d'amaqtenataxan qataxa jeso'me sétaaque joca'li da' ỹaneuo jeso'me. 65Qana'chi 'enaaco':
—Tadeeto' jaỹim 'ami senapegalo ca'li da' qaỹa ga' ỹañoxot da' 'chi jaỹim nauó'o, da' 'uootaxa sa 'te da' na'chiñi ñi' ỹit'a da' jaỹim nauée'uo jega'me.
66Huá'a, qana'chi ỹátaqta jalcote so'me quétapegue' so' Jesús da' ỹaxañi da' 'equegue jeso'me. 67Qana'chi so' Jesús ỹinatét'ape saua' doce lapaxaguenataqa:
—¿'Ami séetapega nataq'en sétaaque da' 'oquíỹi?
68Qaláxasa jeso'me Simón Pedro 'enaaco':
—'Am ỹisaliaxanec, ¿jái'chogamaxa qolaxague laqáỹa? Qá'a na'chi'améta 'me naua' 'ad'aqtaqa jenaa'me chiỹaqaỹilo da' n'óiỹaxac 'me qaỹa 'te loiquiaqa'. 69Qo'mi ma'le sóxote da' s'amaqténaq, qataxa saỹátenaq da' na'chi'am 'me 'am ga' qoỹ'axátet'aguet net'a nec'alaxaqui 'me 'am ga' lec'óxot ñi' qantamnaxala' 'me na'chi 'eeta't da' nec'alétaiỹi.
70Qana'chi so' Jesús 'enaaco':
—¿Sa na'chi'amiijo' doce da' 'ami ỹiquiỹáqa? Qalqaiga da' 'oonolec da' 'oñíita ỹáatañi da' lasoxoc so' paiỹac 'me qadó'o.
71Na'chiso so' Judas Iscariote jeso'me detaqátapega so' Jesús, jeso'me lec'óxot so' Simón. Qá'a so' Judas, na'chiso joca'li so' ỹaneuo jeso'me, temaqaidi so' Judas na'chiso so' 'oonolec saua' doce lapaxaguenataqa.

Currently Selected:

Juan 6: PLGNT93

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy