YouVersion Logo
Search Icon

Juan 11

11
Ỹileu so' Lázaro
1'Uo so' siỹaxaua, lenaxat Lázaro, jeso'me ỹilhuaac. Jeso'me l'acháqa' di' Betania di'me noic 'me l'acháqa' jaso' María qataxa jaso' laqáỹa Marta. 2Jasójo' María, 'me laqáỹa so' Lázaro jeso'me ỹilhuaac, naqaso jaso'me ỹicodelóo'te joca'li saua' lapia'te so' Jesús jeso'me codáxaqui, qana'chi daqaqa qa'en so' laỹoxot. 3Qana'chi jesaua' dos naqáỹa' ỹamaxalo joca'li da' l'aqta'j so' Jesús, 'enapega'to':
—'Am qadesaliaxanec, jidi'me 'anauotaxaua, jidi'me ỹilhuaac.
4Qana'chi so' Jesús joca'li demachíỹa dójo', qana'chi 'enaaco':
—Dójo' neleuaxa, jeda'me sa taỹá'a ga' neleuaxa. Na'chidáta da' qaidi jeda'me ỹañoxot da' chiỹaqaỹi da' li'ỹoxodic ñi' Dios, qataxa qaidi dójo' neleuaxa chiỹaqaỹi nataq'en da' li'ỹoxodic jen' lec'óxot ñi' Dios.
5Temaqaidi da' so' Jesús ỹátaqta nauotaxaua jaso' Marta, qataxa jaso' laqáỹa, qataxa so' Lázaro, 6qaláxasa joca'li qoỹ'axátem so' Lázaro da' ỹilhuaac, qaláxasa jeso'me maliaxa coovlo saua' dos noloqo'te da' maliaxa huét'a jega'me néta'ña. 7Joca'li ỹim, qana'chi 'enapegalo saua' lapaxaguenataqa, 'enaaco':
—Ỹitaxa s'iỹílaxasoxogue qomle da' Judea.
8Qana'chi saua' lapaxaguenataqa 'eedapego' jeso'me, 'enapega'to':
—'Am 'me 'am paxaguenataxanaxaic, maliaxa ỹímta da' na' judiopi 'me l'acháqa' jidi'me 'aléua sétaaque da' 'am ỹalaat, da' 'am ỹidó'oc na' qa', qalqaiga ¿tóoqo'chi da' 'am ỹitaxa sétaaque da' 'aỹa jidi'me?
9Qana'chi so' Jesús 'enaaco':
—¿Qo'li sa 'eesa di' 'oonolec nolo' da' ỹóvi' na' doce hora? Já'a, qá'a ñi' 'oonolec siỹaxaua da' 'uootaxa ỹiuoxóotac di' nolo', qaláxasa sa 'te chiỹaqséguem, qá'a jega'me ỹilot'egue na' ỹ'oqóchiiñi jen' 'aléua. 10Qaláxasa ga' 'oonolec da' 'uootaxa ỹiuoxóotac di' pí'ỹaq, qana'chi jega'me ỹañoxot da' chiỹaqséguem, qá'a qaỹa ga' ỹ'oqóchiiñi.
11Joca'li ỹim, qana'chi so' Jesús 'enaaco':
—Di' qanauotaxaua Lázaro, jidi'me d'ochítac, qaláxasa jaỹim sec'áta qaidi ñoqtoxon.
12Qana'chi saua' lapaxaguenataqa 'eedápega:
—'Am qadesaliaxanec, jega'me da' 'chi d'ochítac, qa'chi 'eesa di'ỹoqóta qomle da' ỹiỹamaxañi.
13Qaláxasa so' Jesús 'éetapega da' so' Lázaro ỹátaqta ỹileu, qaláxasa saua' lapaxaguenataqa 'éetrapega da' jeso'me detaqátapega da' ỹátaqta n'ochaxa. 14Qana'chi so' Jesús ỹátaqta d'aqtaxanema jesaa'me, 'enaaco':
—Jidi' Lázaro, jidi'me sóxote ỹileu. 15Qaláxasa jaỹim ỹátaqta 'uo da' ñitónaxac da' sa souét'a di'me. Qá'a jeda'me ỹátaqta ỹiỹamqáchiiñi ỹasouaxat da' 'oñíita, qaidi 'au'amaqtenataxañii. Qaláxasa qolaq qomle, sec'átaxa qomle.
16Qana'chi jeso'me Tomás, 'me qoỹimatá'ac da' huadiáxaic, 'enapegalo saua' laqáỹa' 'me napaxaguenaxa'u, 'enaac:
—Qolaq nataq'en qo'mi, qaidi nataq'en qadeleuaxaua jeda'me.
So' Jesús na'chiso so' nec'alaxadiséguem jen' napa'lpi qataxa na'chiso so' nec'alaxa
17Joca'li ỹivídeuo so' Jesús, qana'chi ỹisomalégue so' Lázaro sóxote cuatro saua' noloqo'te da' qoỹisiiñi. 18Jidi'me Betania, sa qaỹáaque di' Jerusalén, ỹóvi' dos kilómetros y medio di' sequé'ta. 19Qataxa ỹátaqta jalcote so' judiopi 'me ỹic'áta jaso' Marta qataxa jaso' María da' qoỹ'añaqtet'ape jesaa'me, ỹasouaxat di' laqáỹa' 'me qaỹa. 20Jaso' Marta joca'li ỹaỹáten so' Jesús da' sóxote nóvi', qana'chi quet'aguet; jaso' María, qaamaxa qapiỹá'ña so' l'acháqa'. 21Qana'chi jaso' Marta 'enapego' so' Jesús, 'enaaco':
—'Am ỹisaliaxanec, da' 'uootaxa 'ouét'a jénjo', qana'chi sa ỹileu toqo' di' ỹaqáỹa. 22Qaláxasa jaỹim saỹáten jiñi'me Dios 'am ỹanem ỹima jega'me 'aviỹáxanaaque.
23Qana'chi so' Jesús 'enapéga jaso'me, 'eet'oi:
—Di' 'adaqáỹa ỹitaxa nec'aléegue qomle.
24Qana'chi jaso' Marta 'enaaco':
—Jaỹim saỹáten jidi'me da' ỹitaxa nec'aléegue qomle qonec'alaxadiséguem na' napa'lpi jega'me p'áteegue nolo'.
25Qana'chi so' Jesús 'enapego' jaso'me, 'eet'oi:
—Jaỹim 'me na'chaỹim ñic'alaxadiséguem ga' napa'l, qataxa na'chaỹim nec'alaxa. Ga' jaỹim ỹ'amaqten, te'me ỹileu, qaláxasa ỹañoxot da' nec'aléegue. 26Qataxa ỹima jen'me maliaxa nec'alétaiỹi naỹi 'me jaỹim ỹ'amaqten, qana'chi jen'me sa nauá'ne' qomle da' ỹileu. ¿Séetapega 'au'amaqten dójo'?
27Qana'chi jaso'me 'enaaco':
—Já'a, s'amaqten, 'am ỹisaliaxanec, séetapega da' na'chi'am net'a nec'alaxaqui, 'me 'am lec'óxot jiñi'me Dios, 'me 'am qoỹ'axátet'aguet ca'li da' 'auanaỹa jénjo' 'aléua.
So' Jesús noỹen joca'li huét'a so' lai jaso' lai't so' Lázaro
28Joca'li ỹim dójo' l'aqtac jaso' Marta, qana'chi jec da' ỹiỹáxana jaso' laqáỹa María. Qana'chi nesoxot'ot da' 'enapéga, 'enaaco':
—Jeda'me paxaguenataxanaxaic huét'a jénjo', jeda'me 'am niỹáxana.
29Joca'li 'chi demachíỹa dójo' jaso' María, qana'chi sa niỹáloxoden da' ñíseguem, qana'chi ỹic'átee'ga so' Jesús. 30So' Jesús maliaxa joca'li da' ỹinoxoneuó'o so' noic. Maliaxa huét'a ga'me huéta'ña joca'li huada'aguet jaso' Marta. 31Joca'li qoỹilá'a da' sa niỹáloxoden da' ñíseguem jaso' María, qana'chi jec, qana'chi so' judiopi 'me huét'a ga' l'acháqa' jaso'me da' ỹ'añaqtétac, jeso'me ỹic'átet'ague, qá'a 'éetapega da' jaso'me taỹái'ỹa jaso' napa'lai't da' huá'ña da' noỹen.
32Qana'chi jaso' María joca'li ỹivídee'ga ga' huét'a so' Jesús, qana'chi ỹisocoto naua' liliictel, qana'chi 'éetapega, 'eet'oi:
—'Am ỹisaliaxanec, da' 'uootaxa 'am 'ouét'a jénjo', qana'chi sa ỹileu toqo' di' ỹaqáỹa.
33Qana'chi so' Jesús joca'li ỹilá'a da' noỹíitac jaso' María qataxa so' judiopi 'me náictapegue', qana'chi jeso'me ỹátaqta 'uo da' laquicoxo, qataxa nomt'eguet da' 'éeta let'ádaic da' laviliỹáxac. 34Qana'chi ỹinat jeso'me siỹaxadipi, 'enaaco':
—¿Jái'chogamaxa hua'ague ga' qoỹachá'ña jega'me joca'li qoỹisiiñi?
Qana'chi qoỹinapego', qoỹinaac:
—'Am qadasoxola', 'aỹala, ỹa 'auc'atenaxanée'ga.
35Qana'chi so' Jesús noỹíitac. 36Qana'chi so' judiopi 'enaaco':
—Cha' píiỹa, jeda'me ỹátaqta lauotaxat jidi'me.
37Qaláxasa jeso'me judiopi 'uo na' 'enaac:
—Jedójo' siỹaxaua ỹañoxot da' ỹauo'oi naua' l'ai'te na' qanam, qalqaiga ¿táalia'chi toqo' da' sa ỹa'uo ga' 'éet'ec, da' qaidi sa ỹipaca'aguet qa'en da' ỹileu joca'li di' Lázaro?
Da' qoỹíit'ec da' qonec'alaxadiséguem so' Lázaro
38Qana'chi so' Jesús ỹitaxa nomt'eguet da' 'éeta let'ádaic, qana'chi nichíi'uo jaso' napa'lai't. Jaso'me nai't 'ená'am na' 'chi jauac, qataxa 'uo so' lapadénaxat qa' jeso'me niiuo. 39Qana'chi so' Jesús 'enaaco':
—Ỹa 'anaqachii na' qa'.
Qana'chi jaso' Marta 'me laqáỹa jidi'me qaỹa, jaso'me 'enaaco':
—'Am ỹisaliaxanec, jidi'me sóxote 'uo na' laita, qá'a ma'le ỹivi't naua' cuatro noloqo'te da' qaỹa.
40Qaláxasa so' Jesús 'enaaco':
—¿Sa 'eeso' da' 'am séetapega ca'li da' 'uootaxa 'au'amaqtenataxan, qana'chi 'auañoxot da' 'auauáachiỹi da' li'ỹoxodic ñi' Dios?
41Qana'chi qonaqatéegue so' qa'. Qana'chi so' Jesús ỹilosée'ma di' piỹem, qana'chi 'enaac:
—'Am ỹit'a, 'am ñitóotapeec, qá'a jaỹim 'amachítapega. 42Qá'a jaỹim saỹáteeta da' 'am na'chi 'eeta't naale jaỹim 'amachítapega. Qaláxasa jaỹim senaac dójo' ỹasouaxat jen'me siỹaxadipi 'me huét'a jénjo', qaidi jen'me ỹ'amaqten da' 'eesa jaỹim 'adamaxasec.
43Joca'li ỹimat da' nasaxáiỹi dójo', qana'chi diỹáxan, 'eet'oi:
—¡'Am Lázaro, ỹa 'anp'áiỹi!
44Qana'chi jidi'me napa'l nep'áiỹi, jeso'me qoỹaxata'aguelo naua' loua' qataxa naua' lichil jeso'me laanaxat, qataxa qoỹaxatelégue na' latáxasoxoc so' 'uáloq. Qana'chi so' Jesús 'enapéga so' siỹaxadipi, 'eet'oi:
—Ỹa 'ausoỹíiỹi jeda'me, qana'chi 'amachíi'ỹa da' ỹiuoỹapiỹe't jeda'me.
Sétaaque da' qoỹaconé'uo so' Jesús
(Mateo 26.1-5; Marcos 14.1-2; Lucas 22.1-2)
45Huá'a, qana'chi ỹátaqta sa lec'óxotolec so'me ỹ'amaqten so' Jesús jen' judiopi 'me nec'áta jaso' María da' ỹ'añaqtet joca'li ỹauáachiỹi jeda'me ỹí'et so' Jesús. 46Qaláxasa jeso'me judiopi 'uo na' jec da' ỹic'áte'uo so' fariseopi, qana'chi ỹ'axátem jeda'me ỹí'et so' Jesús. 47Qana'chi so'me fariseopi qataxa jeso'me lasoxola'pi so' netaxaỹáxanaxanecpi da' qodetaxaỹapégue' ñi' Dios, ỹima jeso'me ỹí'et so' lemáxac, huaxaiỹet na' net'alpi 'me loiquenatac na' nasoxocpi, da' detaxaỹapega't. Qana'chi jeso'me 'enapega'to':
—¿Hua'ague ga' senqáta? Qá'a jesójo' siỹaxaua ỹátaqta jalcote na' ỹí'et n'anecpi 'me sa qoỹauanápiỹi. 48Qá'a qo'mi da' semacháqa'ta da' na'chi 'eeta't dójo', qana'chi ỹima qomle na' siỹaxadipi ỹ'amaqten jeso'me. Qana'chi jega'me net'alpi 'me l'acháqa' di' Roma janac qomle da' ỹoláxachiỹi jiñi' qantamnaxaqui qataxa jen'me qad'acháqa' lé'ecpi.
49Qaláxasa 'uo so' 'oonolec jeso'me net'alpi, jeso'me lenaxat Caifás. Jeso'me na'chiso jeso'me 'oonolec lasoxola' na'me netaxaỹáxanaxanecpi da' qodetaxaỹapégue' ñi' Dios jeso'me huó'e. Jeso'me 'enaaco':
—'Ami qaỹa ga' 'auaỹáchiñiỹaac. 50Qataxa sa 'auaỹáchiñiỹo' da' nataq'en ỹiỹamqáchiiñi da' 'oonolec ga' siỹaxaua da' ỹileualégue na' l'acháqa' lé'ecpi, qataxa sa 'te da' 'uootaxa qoỹoláxachiỹi ỹima na' qad'acháqa' lé'ecpi.
51Qaláxasa jeso' Caifás sa 'te da' 'uootaxa mai'chi nedotelégue dójo' 'enaac, qá'a jeso'me na'chiso so' lasoxola' na' netaxaỹáxanaxanecpi jesójo' huó'e. Qana'chi ñi' Dios ỹ'aqtáxanaxanec jeso'me so' Jesús da' jeso'me ỹileualégue ỹima jen'me judiopi; 52qaláxasa sa na'chínata jen' judiopi, qá'a nataq'en qaidi lapona't ỹima jen'me lec'oqtepi jiñi'me Dios 'me nelagaxataac. 53Huá'a, qana'chi jesójo' nolo' chiỹoqóchii'ña da' na' lasoxola'pi na' judiopi detaxaỹapíỹi da' lasoxoc, da' qaidi qoỹalaat jeso' Jesús.
54Chan'eesa so' Jesús ma'le sa 'te da' ỹátaqta naloxóota da' huétaaue na' judiopi. Na'chidáta jeso'me cá'ai di' 'aléua Judea da' ỹic'áta jidi'me noic Efraín 'me ỹauaqa'aguet di'me totelégue 'aléua. Huá'a, qana'chi náictapee'to saua' lapaxaguenataqa.
55Ma'le sa qaỹáaque so' nolo' 'me lemáxaqui na' judiopi da' qoueenata so' nolo' joca'li qocá'ai di' Egipto. Qana'chi ỹátaqta jalcote na' siỹaxadipi 'me na'ñalo naua' noiqa laqáỹa' da' qotaỹa di' Jerusalén, da' qaidi qoỹí'et da' n'onataguec da' liỹóxot ga' siỹaxaua, da' ỹamtaa'le nivídeuo jeso'me nolo' nemáxaqui. 56Qoỹilótaaque so' Jesús, qana'chi joca'li qouét'a so' tamnaxaqui, qana'chi nenatétapega'to' jeso'me siỹaxadipi, 'enaaco':
—¿Nái'chaqaiga ga' 'éeta ga' 'ad'aqtaquii? ¿Séetapega sa 'te da' janac jogamaxa, 'uootaxa 'ai'?
57Jen' fariseopi qataxa na' lasoxola'pi na' netaxaỹáxanaxanecpi da' qodetaxaỹapégue' ñi' Dios, jen'me ỹan da' l'aqtac da' 'uootaxa 'uo ga' ỹaỹáten ga' huét'a so' Jesús, qana'chi ỹ'axat, qaidi qoỹaconé'uo jeso'me da' qoỹicoñi'.

Currently Selected:

Juan 11: PLGNT93

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy