1 Makabe 11
11
Konu laamiiɗo Potolome njoweegoojo bee Aleksandire
1Haa Misra, laamiiɗo Potolome mooɓti koommbooje mawɗe e mooɓe sooje'en ɗuuɗɗe bana njaareendi daande maayo. O yiɗi margo bee dabare laamu Aleksandire ngam o takkana ngu lesdi maako. 2O dilli lesdi Siriya bee hollugo jam waddi mo. Yimɓe gure ɗe o yaali fuu maɓɓitani mo dammuɗe gure mum e ɓe ɗon ngara ngiida bee maako. Laamiiɗo Aleksandire kanyum bee hoore mum hokki umroore ɓe njaɓɓo mo bana nii ngam Potolome ɗum esiiko. 3Ammaa kaŋko boo, haa o yahata nder gure man fuu, o ɗon ɗala mooɓe sooje'en aynooɓe haa ton.
4Nde o yotti les Asdod, ɓe kolli mo suudu Daagon wulaandu, winnde wuro e gure goɗɗe, maayɓe sakkinaaɓe koo toy fuu e wulaaɓe luttuɓe ɓe Yonatan sakkino nder yiite yaake konu: Ɓe mooɓti ɗum fuu ngam hollugo laamiiɗo wakkati o saaloto. 5Ɓe limtani Potolome ko Yonatan waɗi fuu, ngam ɓe tammo ɗum tuurtinan mo, ammaa walaa ko o jaabi. 6Yonatan yehi haa Jaffa ngam yiidugo bee Potolome. Ɓe njaɓɓindiri e ɓe kiirdi nder wuro man. 7Yonatan ɗofti laamiiɗo haa maayo Eleter, ɓaawoɗon o lorti Urusaliima. 8Laamiiɗo Potolome kanyum boo mari gure diga fomoonde maayo haa Selewkiya dow maayo. O fuɗɗiti waɗgo anniyaaji kalluɗi dow Aleksandire.
9O neli wakiili'en haa laamiiɗo Demetiriyus bee bataakewol ngo'ol: “War haa ɗo ngam haa ngaɗen alkawal. Mi hokkete ɓiɗɗo am debbo Kelopater mo Aleksandire te'i e a ardoto laamu baaba ma. 10Mi micciti hokkugo ɓiŋngel am haa goɗɗo oo ngam o tefi mbargo yam.” 11Potolome waɗi tufle dow Aleksandire ngam kaŋko maa o yiɗi jaɓtugo laamu maako. 12O hoociti ɓiyiiko e o hokki mo haa Demetiriyus. O ta'i gendal maako bee Aleksandire e ɓe ngarti ɓe konne'en laaɓɗum tal. 13Potolome nasti Antakiya, o waɗi hoore maako laamiiɗo Siriya maŋngo. O meeti meetaleeji ɗiɗi, ngol laamu Misra e ngol Siriya maŋngo.
Maayde Aleksandire e Potolome
14Wakkati man, laamiiɗo Aleksandire ɗonno haa Kilikiya ngam yimɓe lesdi man tuurti. 15Nde o nani ko Potolome waɗi, Aleksandire tiiti mo ngam hongo mo. Ammaa Potolome fotti bee maako bee sooje'en ɗuuɗɓe e o farti mo. 16Aleksandire doggi, yehi suuɗoyi haa Arabiya, laamiiɗo Potolome jaali. 17Arabjo bi'eteeɗo Zabdiyel ta'i hoore Aleksandire e o neldi nde Potolome. 18Kaŋko boo o maayi balɗe ɗiɗi ɓaawoɗon, sooje'en ɓe o ɗali nder gure cemmbiɗinaaɗe, yimɓe gure man mbardi ɓe. 19Bana non, Demetiriyus warti laamiiɗo nder hitaande 167.
Demetiriyus haɓɓi alkawal bee Yahuudu'en
20Nder wakkati man Yonatan mooɓti yimɓe Yahudiya haa ɓe kippo cuuɗi Urusaliima cemmbiɗɗi. Ɓe tappi kuuje pusruɗe mahi ngam hippaago ɗi. 21Yahuudu'en seɗɗa yedduɓe Allah e wanyɓe yimɓe mum, njehi haa laamiiɗo Demetiriyus, ɓe mbi'i mo Yonatan ɗon taari suudu semmbiɗndu. 22Habaru man mettini ɓernde laamiiɗo. Ɗon nii o taaski dillugo haa Potolemayis. O winndani Yonatan haa o acca kippol mum dow suudu semmbiɗndu go, o wara ɓe ngiida bee ko yaawi haa Potolemayis. 23Nde Yonatan jaŋngi bataakewol ngo'ol, o umri ɓe tokko kippol man bana aran. O suɓi ardiiɓe Isra'iila e liman'en seɗɗa ɓe ɗofta mo, o dilli o foondi ɗewnaare jahaaŋgal nga'al. 24O yotti haa laamiiɗo haa Potolemayis bee caahuuji ɗuuɗɗi, cardi e kaŋŋeeri, limce e caahuuji goɗɗi. Nii o heɓi yerduye Demetiriyus. 25Isra'iila'en yedduɓe Allah njahrino kaadooje dow Yonatan, 26ammaa laamiiɗo hoociri mo bana no laamiiɓe aartuɓe koocirno mo: O darjiɗini mo yeeso “sooba'en laamiiɗo”. 27O hokkiti mo kuugal maako bana mawɗo liman'en e daraja ka o heɓno aran fuu, o limi mo boo caka “sooba'en laamiiɗo” aran'en.
28Yonatan ƴami laamiiɗo, Yahudiya e gure Samariya tati fuu njoɓataa garaama, ammaa o tammini hokkugo mo cardi kilo 8.100. 29Laamiiɗo jaɓi ƴamol maako e ngam gooŋɗingo kaɓɓotiral man, o hokkiti Yonatan bataakewol binndaaŋgol bana nii: 30“Laamiiɗo Demetiriyus hoofni deerɗum Yonatan e ummaatoore Yahuudu'en. 31Min ɗon neldana on bataakewol ngol min mbinndi dow mooɗon haa Lasten, gooto nder “saaro'en laamiiɗo” ngam keɓon habaru man: 32Laamiiɗo Demetiriyus hoofni Lasten saaro maako sakiike. 33Mi anninake warjaago jama'aare Yahuudu'en ngam ɓe ɗowtani yam: Yahuudu'en ɗum soobiraaɓe men, ɓe ɗon ɗowtani en bana no fotti. 34Mi tabitini jarfu maɓɓe dow Yahudiya e gure tati Aferema, Lidda e Ramatayim. Gure tati ɗe'e e ko ɗe ndawranto fuu ittaama haa Samariya ngam ɗe kawtana Yahudiya ngam tammiiɓe lii'ugo kirseteeɗi haa Urusaliima. Yeeso ɗo ɗe njoɓataa garaama koo dow gese, koo dow ɓenndalooje haa laamiiɗo. 35Ɓe njoɓataa garamaaji goɗɗi ngartananɗi yam: Zakka keɓal, garamaaji boowaaɗi, garaama dow mannda e garamaaji ɗi laamu. 36Walaa sarɗiwol fuu faasititte naa hannde, naa yeeso.”
37Mbinndite bataakewol ngo'ol e ndokke ngol haa Yonatan. O jo'ina ngol haa babal baŋguŋgal dow towndiire haykaliiru.
Yonatan walli Demetiriyus ɗiɗaɓo haa Antakiya
38Nde laamiiɗo Demetiriyus yi'i lesdi ɗon de'iti nder laamu muuɗum e walaa gooto salori mo, o lorni mooɓe maako, soojeejo fuu huuci haa saare mum. Ammaa o ɗali sooje'en haya ɓe o koocuno haa duuɗe Yunaniŋke'en. Ko o waɗi ɗo jaayani mo nganyŋgu sooje'en huuwanooɓe laamiiɓe aartuɓe.
39Tirifon, gonnooɗo bee Aleksandire ɓooyma, seyi nde sooje'en fuu ɗon pela Demetiriyus. O dilli haa Yamlikos, Arabjo mawninanɗo Antiyokus ɓii Aleksandire. 40O tiini ƴamgo Yamlikos hokkita mo ɓiŋngel ngam ngel hooca koromwal baaba maagel. Tirifon anndini anniyaaji ɗi Demetiriyus hooci e nganyŋgu mooɓe sooje'en maatata dow laamiiɗo. O jooɗi o faɓɓi haa Yamlikos. 41Yonatan, gal wakeere mum, neldi bataakewol haa laamiiɗo Demetiriyus. O ɗon ƴama mo o hoocita sooje'en maako haa Urusaliima e haa gure cemmbiɗinaaɗe haa Yahudiya ngam ɓe ɗon kaɓa tum bee jama'aare Isra'iila. 42Demetiriyus jaabi Yonatan bee boliiɗe ɗe'e: “Accu mi waɗa ko ƴamɗa yam ngam ma e ummaatoore ma, mi hokkan on daraja to mi suklitake. 43Jonta neldam sooje'en ngara mballa yam nder haɓre, ngam sooje'en am fuu tuurtani yam.” 44Ɗon nii Yonatan neldi mo sooje'en mum waawɓe konu haa Antakiya, deydey ujine tato. Demetiriyus seyi nde ɓe ngari, 45ngam yimɓe wuro ko dillani ujine teemerre e noogas mooɓti caka wuro Antakiya haa parta mo. 46Demetiriyus doggino suuɗi nder saare mum, jama'aare man wurti dow laabi e fuɗɗi haɓre. 47Laamiiɗo ewni Yahuudu'en ɓe porto, ɓe fuu ɓe ngari. Ɓe caŋkiti nder wuro e ɓe mbari ko dillani yimɓe ujine teemerre nyannde man. 48Ɓe nguli wuro man, ɓe njaɓti boo jawle ɗuuɗɗe. Nii laamiiɗo hisri.
49Nde yimɓe wuro paami Yahuudu'en nyaami wuro bee koyɗum, ɓe tampi, ɓe njehi ɓe tori laamiiɗo bee bojji, ɓe mbi'i: 50“Tef salaaman, umru Yahuudu'en acca hippaago min e hippaago wuro amin.” 51Ɓe cakkini balmi maɓɓe, ɓe culhindiri bee laamiiɗo. Yahuudu'en keɓi tedduŋgal maŋngal yeeso Demetiriyus e haa yimɓe mum. Nannanti maɓɓe saŋkiti nder laamu man fuu. Ɓe lorti Urusaliima ɓe ɗon kebbini doŋle. 52Laamiiɗo Demetiriyus hooci kanyum boo, koromwal laamu e lesdi fuu ɗon nder de'eende nder laamu maako. 53Ammaa o yottinaay alkawal ngal o haɓɓi, o wanyi Yonatan. Dow o yetta mo dow ko o waɗani mo o fuɗɗi ɓillugo mo.
Yonatan jiŋngi Antiyokus njoweegoojo
54Wakkati seɗɗa ɓaawoɗon, Tirifon warti bee Antiyokus. Koo ngam Antiyokus, o pamaro jamum, ɓe laami mo, ɓe meeti mo. 55Mooɓe sooje'en ɗe Demetiriyus neli mooɓti kommbi Antiyokus. Ɗe koni Demetiriyus, ɗe njaali mo, o doggi. 56Tirifon jaɓti nyiibi haɓre maako, o warti o laamani Antakiya.
57Antiyokus njoweegoojo pamaro winndani Yonatan bataakewol ngo'ol: “Mi tabitini ma nder kuugal limanjo mawɗo. Mi ardini ma boo dow gure nayi e mi hokki ma meetaleewol ‘soobaajo laamiiɗo’.” 58O neldi mo payankon kaŋŋeeri bee alko taabal fuu, o hokki mo duŋayeere yargo nder jardugel kaŋŋeeri e duŋayeere ɓornaago limce boɗeeje ɗe kuugal limanku bee peɗirɗum kaŋŋeeri. 59O ardini Simon, deerɗiraawo Yonatan wakiiliijo sooje'en haa lesdi ngonndi hakkunde hooseere nde ɓe mbi'ata ɓaargal Tir e keerol lesdi Misra.
60Yonatan naŋngi laawol, o taƴti Siriya maŋngo e o ɗon saalo caka gure. Mooɓe sooje'en fuu ɗon kawtani mo. O tiiti gal Askalon, yimɓe wuro man fuu ngurti njaɓɓi mo bee daraja. 61Diga ton o dilli haa Gaaza, ammaa yimɓe wuro man maɓɓi pareeje wuro muuɗum'en. O hippi ngo, o luuwi e o wuli gure keedduɗe bee maago. 62Yimɓe wuro Gaaza ƴami sulhu, Yonatan jaɓi sulhu man. O naŋngi yerima'en wuro man, o yerɓi ɓe haa Urusaliima. Ɓaawo man, o taƴti lesdi man fuu haa o yotti Damas.
63Yonatan nani wakiili'en sooje'en Demetiriyus njehi haa Kades nder Galiili bee sooje'en ɗuuɗɓe, ngam haɗgo mo huuwgo kuugal maako. 64O tiiti ɓe, ammaa o ɗali deerɗiiko Simon haa Yahudiya. 65Kaŋko o yehi o dari haa Bayti-Sur, o hippi wuro man e o taari ngo balɗe ɗuuɗɗe. 66Ragare man, yimɓe wuro cafti ƴami sulhu, Simon jaɓani ɓe. Ammaa o dooli ɓe ɓe ngurto ngo. O jaɓti ngo o wartiri ngo saare sooje'en maako.
67Gal wakeere maɓɓe, Yonatan bee sooje'en mum caŋngini haa les weendu Genesaret. Fajira cub jaŋngo man, ɓe ndilli, ɓe tiiti daldal Hasor. 68Konne'en maɓɓe ngari potti bee maɓɓe haa yayre man, ammaa ɓe ɗali haa kooseeje sooje'en ngam waaltanaago Yonatan. Wakkati man ɓurna sooje'en ɗon ngara fottugo bee maako, 69sooje'en suuɗiiɓe nder kooseeje ngurti kippi ɓe. 70Sooje'en Yonatan ndoggi. Koo gooto luttaay, sonaa ardiiɓe sooje'en ɗiɗo tan, Matatiyas ɓii Absalom e Yahuuda ɓii Kalfi. 71Nden Yonatan seeki limce mum, rufi collaaje dow mum, o tori. 72Ɓaawoɗon, o fuɗɗiti haɓre, o jaali konne'en, o farti ɓe. 73Nde sooje'en ɗalnooɓe Yonatan nani o jaalake, ɓe lorti gal maako, ɓe mballi mo tokkaago konne'en haa saŋngeere maɓɓe haa Kades. Ton ɓe caŋngini boo. 74Konne'en ko dillani ujine tato fuu kalki nyalde man. Ɓaawo man, Yonatan huuci Urusaliima.
Currently Selected:
1 Makabe 11: FBDC
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.