1 Makabe 10
10
Kaajotiral hakkunde Aleksandire Epifan bee Demetiriyus
1Nder hitaande 160, Aleksandire Epifan ɓii Antiyokus nayaɓo yehi berniwol Potolemayis, nyaami ngol. O waɗi hoore maako laamiiɗo maɓɓe. 2Nde laamiiɗo Demetiriyus nani habaru man, o mooɓti mooɓe sooje'en ɗuuɗɓe, o dilli honoygo Aleksandire. 3Wakkati man nden Demetiriyus neli haa Yonatan bataakewol jam. nder maagol o tammini mo daraja ɗuuɗka. 4O ɗon wi'a hoore maako: “Njaawen ngaɗen sulhu bee Yonatan, hiddeko o narroya bee Aleksandire ngam hongo yam. 5Ngam o waawan siftorgo aybeeji ɗi min ngaɗani mo kaŋko e deerɗiiko'en e ummaatoore maako.” 6Demetiriyus duŋani Yonatan mooɓtugo sooje'en e tappugo balmi ngam o hawtano mo. O umri boo ɓe ndokkita mo Isra'iila'en maɓɓaaɓe haa suudu Urusaliima semmbiɗndu. 7Nden Yonatan dilli haa Urusaliima, o jaŋngi bataakewol laamiiɗo haa yeeso jama'aare e sooje'en wonɓe haa suudu semmbiɗndu. 8Ɓe keewi kulol nde ɓe nani laamiiɗo hokki Yonatan duŋayeere mooɓtugo sooje'en. 9Sooje'en aynooɓe suudu go ndokkiti mo naŋngaaɓe, kaŋko boo o hokkiti ɓe saaro'en maɓɓe. 10Yonatan jooɗi haa Urusaliima. O fuɗɗi nyiɓtaago wuro e wo'itingo ngo. 11O umri huuwooɓe nyiɓto mahi wuro man e ɓe taarna hooseere Siyona bee kaa'e towɗe ngam semmbiɗingo nde. Ɗum waɗaama. 12Sooje'en jananɓe jooɗiiɓe gure ɗe Bakides cemmbiɗini annini dillugo. 13Ɓe ɗali kuuɗe maɓɓe e ɓe lorti haa lesdi maɓɓe. 14Haa Bayti-Sur kam, Isra'iila'en yedduɓe Allah ndimmbaaki sam, wuro man ɗum suuɗirde maɓɓe.
15Laamiiɗo Aleksandire heɓi habaru ko Demetiriyus tammini Yonatan nder bataakewol mum. Ɓe limtani mo konuuji e jaalorɗe ɗe Yonatan e deerɗum'en keɓi e torraaji ɗi ɓe ngiidi. 16Laamiiɗo wi'i: “En keɓata goɗɗo bana maako na? Ngartiren mo balloowo e soobaajo men.” 17O neli mo bataakewol binndaaŋgol bana nii: 18“Laamiiɗo Aleksandire ɗon hoofna deerɗum Yonatan. 19Mi nani ko wi'a dow ma: A goɗɗo marɗo cuusal, a he'i laataago soobaajo amin. 20Daliila maajum mi meeti ma hannde limanjo mawɗo mo jama'aare ma, mi hokki ma boo daraja “soobaajo laamiiɗo”. Sey jonta kam, laatoɗa a balloowo amin e njooɗoɗa a soobaajo amin.” Laamiiɗo neldi mo bee bataakewol ngo'ol, limce boɗeeje ɗe mooɓtirɗe e meetaleewol kaŋŋeeri. 21Yonatan ɓorni limce limanjo mawɗo yaake juulde bukkaaji, nder lewru joweeɗiɗawru ndu hitaande 160. O fuɗɗi mooɓtugo mooɓe sooje'en e tappugo balmi ɗuuɗɗi.
Ko Demetiriyus tammini Yahuudu'en
22Nde Demetiriyus nani habaru man, ɓernde maako metti, o wi'i: 23“Ko ngaɗɗen ɗo! Aleksandire aarti en laataago soobaajo Yahuudu'en e o semmbiɗini joonde maako! 24Min boo, mi winndanan ɓe ngam ƴamgo ɓe walliinde bee hokkugo ɓe daraja e caahuuji. Mi yiɗi ɓe taaskana wallugo yam.”
25O neli ɓe bataakewol ngo'ol: “Laamiiɗo Demetiriyus hoofni jama'aare Yahuudu'en. 26Min keɓi habaru no on ɗon neɗɗini alkawal kaɓɓaaŋgal bee amin e ɗum seyni min, on soobiraaɓe amin tum, on ɗon ngondi bee amin, on kawtanaay konne'en amin. 27To on njogi alkawal ngal on kaɓɓi bee amin, min mbarjoto on bee kuuɗe ko kuuwanton min. 28Min ngaɗana on ustaaru haa garaama e min ndokkan on caahuuji. 29Diga jonta mi yaafanake on haa yoɓgo garaama hitaande fuu, garaama dow mannda e garamaaji laamiiɓe. Ɗum laarani Yahuudu'en fuu. 30Diga jonta, mi ɗon rimɗina on haa foroy ƴaamle yeɓre woore nder tati e reeta ɓenndalooje. Ɗum ɗon fuɗɗa huuwgo diga hannde haa foroy haa lesdi Yahudiya, haa gure tati ɗe Samariya'en e haa Galiili fuu. 31Urusaliima laatoto bana berniwol ceniiŋgol, ngol yoɓataa garaama non boo gure maago fuu. Ɓe meemataa koo zakka jawdi maagol bee garamaaji gartananɗi ngol. 32Mi acci ardaaŋgal dow suudu Urusaliima semmbiɗndu, mi hokkita ardaaŋgal man haa limanjo mawɗo cuɓanɗo aynooɓe ndu. 33Mi hokkita ndimu haa Yahuudu'en naŋngaaɓe haa Yahudiya e haa laamu am fuu. Mi ƴamataa haa maɓɓe coottaari koo ndiye, mi yaafani ɓe haa garamaaji koo dow dabbaaji maɓɓe. 34Yahuudu'en wonɓe nder lesdi am fuu, mi yaafanake ɗum garmeego e nyamaale wakkati juulde, nyalɗe ciwtorɗe, juulde nde lewru to darake, balɗe ciwtorɗe e balɗe tati aartuɗe malla tokkiiɗe juulde mawnde fuu. 35Walaa potanɗo ƴamgo ɓe malla doolgo ɓe malla ɓillugo ɓe dow haala koo kaye fuu.
36Ɓe poti ɓe nasta nder kuugal sooje'en laamiiɗo, deydey Yahuudu'en ujine cappanɗe tato e ɓe njoɓete bana sooje'en luttuɓe. 37Woɗɓe caka maɓɓe aynan cuuɗi laamiiɗo cemmbiɗɗi malla boo ɓe ndokka ɓe kuuɗe koolɗinaaɗe nder laamu. Ardiiɓe sooje'en e mawɓe maɓɓe cuɓete caka maɓɓe, ɓe ngeeɗan bana no Tawreeta umri ɓe fodde ko laamiiɗo umri dow yimɓe Yahudiya.
38Gure tati ɗe Samariya'en takkanaaɗe Yahudiya kawtanan ɗum, ɗum laatoto taƴre lesdi ngoori, gure ɗe'e kalfinte les ardaaŋgal mawɗo liman'en. 39Mi hokki Potolemayis e lesdi mum haa haykaliiru Urusaliima haa garaama iwka ton huuwtinire ngam haaje dewal. 40Hitaande fuu, mi hokkan ceede cardi ujine sappo e jowi dow ko marmi nder laamu am. 41Ɓooyma, huuwanooɓe ngomna ndokkataa koo moy ceede jowaaje. Yeeso ɗo ɓe kuuwtiniran ɗe ngam haaje haykaliiru. 42Ɓe ɗonno boo kooca hitaande fuu ceede cardi ujine jowi dow keɓal haykaliiru, ɓe meetataa waɗgo ɗum, ngam ceede man laatano liman'en huuwanɓe nder haykaliiru.
43Ɓe naŋngataa suuɗanɓe nder haykaliiru Urusaliima malla dow taƴre lesdi maaru, koo to ɓe ɗon tokki ɓe ceede laamu malla nyamaale goɗɗe, ɓe naŋngataa jawle ɗe ɓe mari nder lesdi am. 44Ceede laamu njoɓan kuuɗe nyiɓtaago e hesɗitingo haykaliiru. 45Ceede man ɗen njoɓata boo mahitugo mahi towɗi ɗi Urusaliima e semmbiɗingo mahi taariiɗi bee kuuɗe ɓaŋgtugo mahi goɗɗi haa Yahudiya.”
Maayde laamiiɗo Demetiriyus
46Yaake Yonatan e yimɓe mum keɓi habaru ko Demetiriyus tammini ɓe, ɓe cali jaɓgo haala ka e ɓe ngatanaay ɗum hakkiilo: Ɓe ɗonno ciftora laamiiɗo ukkani Isra'iila masiibooji ɗuuɗɗi, o ɓilli ɓe jamum. 47Ɓe ndikkitini hokkugo hoolaare haa Aleksandire, kaŋko laati arano waɗɓe nufayeeje sulhu laaɓɗi. Ɓe kawtani mo duuɓi ɗi o yeeɗi fuu.
48Laamiiɗo Aleksandire mooɓti mooɓe ɗuuɗɗe e o tiiti laamiiɗo Demetiriyus. 49Laamiiɓe ɗiɗo go nasti haɓre, ammaa sooje'en Aleksandire ndoggi. Demetiriyus tokki ɓe, o jaali ɓe. 50Haɓre kam waɗaama bilaa darneego haa naaŋge muti, ammaa Demetiriyus mbaraama nyannde man.
Aleksandire Balas ɓaŋi ɓiŋngel laamiiɗo Potolome njoweegoojo
51Nden Aleksandire neli dow Potolome njoweegoojo, laamiiɗo Misra, wakiili'en bee nelal nga'al: 52“Mi warti nder lesdi am, mi hoociti koromwal laamu kaakiraaɓe am. Mi jaɓti laamu, mi jaali Demetiriyus e mi nyaami lesdi amin. 53Nii non, mi ummini haɓre bee Demetiriyus: Min e sooje'en am, min parti mo bee sooje'en maako fuu, min jaɓti koromwal laamu maako. 54Mbaɗen alkawal hakkunde men jonta, alkawal ngal soobiraaku, mi ƴaman ɓiŋngel ma deyel haa teegal. Mi laatoto esiraawo maaɗa, mi hokkan on, an bee maako fuu, caahuuji deydey daraja ma.” 55Laamiiɗo Potolome jaabi mo bee kalimaaji ɗi'i: “Ɗum nyalaade mawnde, nyalaade nde ngartuɗa nder lesdi kaakiraaɓe ma e nde a hooci koromwal laamu maɓɓe! 56Nii non boo, mi jaɓi ko mbi'ɗa nder alkawal ma, ammaa ngiiden tawon haa Potolemayis, carwootiren. Mi hokkete ɓiyam ngam te'a mo bana ƴamɗa.”
57Potolome dilli Misra bee ɓiyum debbo Kelopater, o yotti Potolemayis nder hitaande 162. 58Laamiiɗo Aleksandire fotti bee maako. Potolome hokki mo ɓiyiiko, ɓe kaɓɓi teegal haa Potolemayis, ɓe pantini ɗum ko haanani laamiiɓe.
Pottuki Aleksandire bee Yonatan
59Ɓaawoɗon laamiiɗo Aleksandire winndani Yonatan, o ewni mo o wara o hawra bee maako. 60Yonatan yehi tawoyi mo haa Potolemayis, ton o yiidi bee laamiiɓe ɗiɗo fuu. O hokki ɓe kamɓe e wi'eteeɓe “sooba'en laamiiɗo” cardi e kaŋŋeeri e caahuuji ɗuuɗɗi: Ɗum fottani ɓe. 61Isra'iila'en faasiki'en e yedduɓe Allah kawti haa ɓe ndartana Yonatan. Ɓe kaadani mo, ammaa laamiiɗo Aleksandire faalaay ɓe. 62O umri ɓe cannja limce Yonatan bee limce boɗeeje ɗe mooɓtirde. Ɗum waɗaama. 63Laamiiɗo jo'ini mo kommbi maako, o wi'i wakiili'en maako: “Ɗofte mo haa caka cak wuro, taa goɗɗo waɗa tufle malla haadoore dow maako malla toonyo mo gal kala fii fuu.” 64Nde tuflooɓe ceedi dow daraja ka ɓe ngaɗani Yonatan e nde ɓe ndaari o ɓorni limce boɗeeje go, ɓe ndoggi. 65Laamiiɗo darjiɗini mo fahin nde o jo'ini mo yeeso “sooba'en laamiiɗo” e o meeti mo mawɗo ardiiɓe sooje'en e ngomnaajo wuro. 66Yonatan seyi, huuci nder jam haa Urusaliima.
Jaalorgal Yonatan dow Apolloniyus
67Nder hitaande 165, Demetiriyus ɓii laamiiɗo Demetiriyus arano warti diga Kereta haa lesdi kaakiraaɓe mum. 68Kubaruwol ngol sakli laamiiɗo Aleksandire jamum haa o lorti Antakiya. 69Demetiriyus suɓi Apolloniyus bana ngomnaajo lesdi Siriya maŋngo. Kaŋko boo o mooɓti mooɓre sooje'en ɗuuɗnde, o saŋngini kommbi Jamniya. Nden o neldi Yonatan, mawɗo liman'en, bataakewol ngo'ol: 70“An feere ma toonyoto min. Ndaa mi toskaama, mi semtinaama ngam daliila ma. Ɗume ɗum nafete laamango min nder kooseeje? 71To a ɗon hooli mooɓe ma, jippa, hon min nder harde, en ndaaran moy ɓurata margo semmbe caka men, ngam mi ɗonno bee ballal mooɓe garanɗe diga berniiji. 72Humpita, faam moy ngonmi e ɓeye ngoni wallooɓe yam. Ɓe mbi'ete, onon on ngalaa saa'a koo seɗɗa haɓtaago min, ngam kaakiraaɓe mon partaama nde ɗiɗi haa lesdi mum'en. 73Fakat a waawataa dartango kippol wa'ooɓe pucci am e sooje'en am haa harde haa walaa babal e suuɗe, naa hayre naa tapaare.”
74Nde Yonatan jaŋngi bataakewol Apolloniyus, o sakli. O hooci sooje'en ujine sappo, o wurtodi Urusaliima. Deerɗiiko Simon tokki mo bee sooje'en wallooɓe woɗɓe. 75Ɓe caŋngini yeeso Jaffa. Yimɓe berniwol man maɓɓuno dammuɗe maagol dow umroore sooje'en Apolloniyus wonɓe ton. Isra'iila'en kippi Jaffa. 76Yimɓe berniwol man kultori, maɓɓiti dammuɗe maagol haa Yonatan go jaali ngol. 77Nde Apolloniyus heɓi habaru maajum, o ummi bee wa'ooɓe pucci deydey ujine tato e sooje'en ɗuuɗɓe. O tiiti Asdod bana to o yahan ton cir, ammaa bee gooŋga o ɗon yaha haa harde ngam wa'ooɓe pucci maako ɗuuɗi e o hooli ɓe. 78Yonatan taasni mo gal Asdod e sooje'en geɓe ɗiɗi fuu tiitotiri. 79Ammaa Apolloniyus ɗali wa'iiɓe pucci ujineere ɓaawo Isra'iila'en bilaa anndaaŋgal maɓɓe. 80Yonatan faami konne'en ɗon kippo mo gal ɓaawo, ɓe ɗon taaro sooje'en maako. Ɓe cakkini kuri dow Isra'iila'en diga fajira haa asiri. 81Sooje'en Yonatan ɗon kaɓto bana no o umri ɓe, nden pucci konne'en puɗɗi somgo. 82Simon boo nastini yimɓe mum nder haɓre bee konne'en yahooɓe bee kosɗe, wakkati wa'iiɓe pucci tampi e mbaawaay haɓgo fahin. Simon saŋkiti konne'en, ɓe cafti, ɓe ndoggi. 83Sooje'en wa'iiɓe pucci caŋkiti nder harde. Dogguɓe njotti Asdod, ɓe cuuɗi nder suudu Daagon mo ɓe ndewata. 84Yonatan wuli e luuwi Asdod bee gure keedduɗe bee maago fuu. Suudu Daagon wulaama bee suuɗiiɓe nder mum. 85Yimɓe ko dillani ujine njoweetato fuu mbaraama nder konu malla ngulaama nder ngulu. 86Yonatan dilli, yehi waɗi saŋngeere mum yeeso Askalon. Yimɓe wuro ngurti ngam jaɓɓaago mo bee daraja ɗuuɗka. 87Nden Yonatan lorti bee sooje'en mum haa Urusaliima, ɓe ɗon ndoondi jawle ɗuuɗɗe.
88Nde laamiiɗo Aleksandire nani habaruuji ɗi'i, o tefi teddingo Yonatan fahin. 89O neldi mo ɓilduɗum kaŋŋeeri, caahu ngu ɓe ndokkata ko woowa haa marɓe meetaleewol “saaro'en laamiiɗo”. O hokki mo fahin wuro Ekurun e ko taari ɗum.
Currently Selected:
1 Makabe 10: FBDC
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
DEFTERE ALLAH © Alliance Biblique du Cameroun, 1994.