YouVersion Logo
Search Icon

Mataio 5

5
O le Lauga a Iesu i le Mauga.
(5.1—7.29)
1‘Ua silasila atu Iesu#5.1 Iesu: O le fa‘aliliuga tuai; ia. i le motu o tagata, ‘ona maliu a‘e lea o ia i le mauga; ‘ua nofo ai i lalo, ‘ona ō mai ai lea o ona so‘o ‘iā te ia; 2‘ua ia fetalai atu ma a‘oa‘o ‘iā te i latou, ‘ua fa‘apea atu,
O le Fiafia Moni
(Luka 6.20-23)
3“‘Amu‘ia ē matitiva i le agaga;
auā e o latou le mālō o le lagi.
4“‘Amu‘ia ē fa‘anoanoa;#Isai 61.2
auā e fa‘amafanafanaina i latou.
5“‘Amu‘ia ē agamalū;#Sala 37.11
auā e fai mo latou tofi le nu‘u.
6“‘Amu‘ia ē fia ‘a‘ai ma fia inu i le amiotonu;#Isai 55.1-2
auā e mā‘o‘ona i latou.
7“‘Amu‘ia ē alolofa atu;
auā e alofaina mai i latou.
8“‘Amu‘ia ē loto mamā;#Sala 24.3-4
auā latou te iloa atu le Atua.
9“‘Amu‘ia ē fa‘atupuina le filemū;
auā e ta‘ua i latou o atali‘i o le Atua.
10“‘Amu‘ia ē sauāina ‘ona o le amiotonu;#1 Pete 3.14
auā e ō latou le mālō o le lagi.
11“‘Amu‘ia ‘outou pe a latou ‘upu leaga ma fa‘asauā ‘iā te ‘outou, ma latou tu‘ua‘iina pepelo ‘outou i mea leaga uma ‘ona o a‘u.#1 Pete 4.14 12‘Ia ‘outou ‘oli‘oli ma fiafia lava; auā o i le lagi lo ‘outou taui e tele; auā na fa‘apea ‘ona latou fa‘asauā i perofeta ē na muamua ‘iā te ‘outou.#2 No 36.16; Galu 7.52
Masima ma le Malamalama
(Mare 9.50; Luka 14.34-35)
13“O ‘outou, o le masima o le lalolagi; ‘ae ‘āfai e māgalo le masima, po se a se mea e fa‘amāi ai? E leai se mea e toe aogā ai, nā ‘ona lafoa‘iina i fafo, ma solia e tagata.
14“O ‘outou, o le malamalama o le lalolagi. E lē mafai ‘ona lilo le ‘a‘ai ‘ua tu i luga o le mauga.#Ioane 8.12; 9.5 15Latou te lē tutuina fo‘i le molī i le tu‘u ai i lalo o le mea e fua a‘i saito, ‘ae tu‘u i luga lava o le tu‘ugāmolī ‘ia pupula atu ai i ē o i le fale uma.#Mare 4.21; Luka 8.16; 11.33 16‘Ia fa‘apea ‘ona pupula atu lo ‘outou malamalama i luma o tagata, ‘ina ‘ia latou iloa la ‘outou amio lelei, latou te vivi‘i atu ai i lo ‘outou Tamā o i le lagi.#1 Pete 2.12
O A‘oa‘oga e uiga i le Tulafono
17“‘Aua ne‘i ‘outou manatu ‘ua ‘ou sau e tatalaina le tulafono po o le ‘au perofeta; ‘ou te le‘i sau e tatalaina a ‘ia fa‘ataunu‘uina. 18Auā e moni, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, e mavae atu le lagi ma le lalolagi, ‘ae lē mavae atu lava se ‘iota po o sina fāsi mata‘itusi o le tulafono, se‘ia taunu‘u mea uma.#5.18 se‘ia taunu‘u mea uma: po o o a‘oa‘oga uma nei e taunu‘u moni lava. #Luka 16.17 19O lenei, o sē na te tatalaina se poloa‘iga e tasi e aupito itiiti o nei poloa‘iga, ma fa‘apea ‘ona a‘oa‘o i tagata, e ta‘ua ia e aupito itiiti i le mālō o le lagi; a o sē ‘ana‘ana ma a‘oa‘o ai, e ta‘ua ia e sili i le mālō o le lagi. 20Auā ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, a lē sili la ‘outou amiotonu i la le ‘au tusi‘upu ma le ‘au faresaio, e lē sao atu lava ‘outou i le mālō o le lagi.
O A‘oa‘oga e Fa‘atatau i le Ita
(Luka 12.57-59)
21“‘Ua ‘outou fa‘alogo, na fai mai ē anamua, ‘‘Aua ‘e te fasioti tagata’; ‘‘ai sē fasioti tagata, e nofo sala o ia i le fa‘amasinoga.’#Eso 20.13; Teu 5.17 22A o a‘u, ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘ai sē ita i lona uso, e nofo sala o ia i le fa‘amasinoga; ‘ai sē fai atu fo‘i i lona uso, Raka,#5.22 Raka: po o vale. e nofo sala o ia i le fono; ‘ai sē fai atu fo‘i, ‘Le vale e,’ e nofo sala o ia i le afi o Kēna. 23Pe ‘āfai fo‘i ‘e te avatu lau taulaga i le fatafaitaulaga, ‘ona e manatua ai lea ‘ua i lou uso se mea e tigā ai o ia ‘iā te oe, 24‘inā tu‘u ia i lea mea o lau taulaga i luma o le fatafaitaulaga ‘ae alu oe ‘ia mua‘i fa‘alelei i lou uso, i le e sau ma avatu lau taulaga. 25‘Ia vave ‘ona ‘oulua lelei ma lē tagi i ana mea ‘ua ‘iā te oe, manū o i le ala ‘oulua ma ia; ‘ina ne‘i tu‘uina atu oe i le fa‘amasino e lē ‘ua tagi i ana mea, e tu‘uina atu fo‘i oe e le fa‘amasino i le ‘au‘auna, ‘ona tu‘uina atu lea o oe i le fale puipui. 26E moni, ‘ou te fai atu ‘iā te oe, ‘e te lē toe ulufafo ai lava, se‘ia e avatu tupe uma lava.
O A‘oa‘oga e Fa‘atatau i le Mulilua
27“‘Ua ‘outou fa‘alogo, na fai mai i ē anamua, ‘‘Aua ‘e te mulilua.’#Eso 20.14; Teu 5.18 28‘Ae ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘ai sē va‘ai atu i le fafine ‘ina ‘ia mana‘o i ai, ‘ua uma ‘ona mulilua ma ia i lona loto. 29‘Āfai fo‘i ‘e te tausuai i lou mata taumatau, ‘inā sali ‘ese ia ma e lafoa‘i; auā e lelei ‘ina fano se tasi ou fāsi tino, ‘ae leaga pe a lafoina lou tino uma i Kēna.#Mata 18.9; Mare 9.47 30‘Āfai fo‘i ‘e te tausuai i lou lima taumatau, ‘inā tutū ‘ese ia, ma e lafoa‘i; auā e lelei ‘ina fano se tasi ou fāsi tino, ‘ae leaga pe a lafoina lou tino uma i Kēna.#5.30 Kēna: po o Ifeli, o le afi e lē toe pē. #Mata 18.8; Mare 9.43
O A‘oa‘oga i Ulugali‘i Tēte‘a
(Mata 19.9; Mare 10.11-12; Luka 16.18)
31“Sa fai mai fo‘i, ‘‘Ai sē fa‘ate‘a i lana avā, ‘ia avatu ‘iā te ia le tusi alei.’#Teu 24.1-4; Mata 19.7; Mare 10.4 32‘Ae ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘ai sē fa‘ate‘a lana avā, ‘ae le‘i mulilua o ia, ‘ua ia fa‘amulilua ‘iā te ia; ‘ai sē fai māna avā lē ‘ua fa‘ate‘aina, ‘ua mulilua fo‘i o ia.#Mata 19.9; Mare 10.11-12; Luka 16.18; 1 Kori 7.10-11
O A‘oa‘oga e Fa‘atatau i Tautoga
33“‘Ua fa‘alogo fo‘i ‘outou, na fai mai i ē anamua, ‘‘Aua ‘e te tautō pepelo; a ‘ia e avatu i le Ali‘i o mea ‘e te tautō ai.’#Levi 19.12; Nume 30.2; Teu 23.21 34‘Ae ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘aua lava ne‘i tautō; ‘aua le tautō i le lagi, auā o le nofoāli‘i lea o le Atua,#Iako 5.12; Isai 66.1; Mata 23.22 35po o le lalolagi, auā o le mea e tu ai ona ‘a‘ao lea; po o Ierusalema, auā o le ‘a‘ai lea a le Tupu silisili.#Isai 66.1; Sala 48.2 36‘Aua fo‘i ne‘i e tautō i lou ulu, auā ‘e te lē mafaia ‘ona fa‘asinasina, pe fa‘auliuli se lauulu e tasi. 37A ‘ia fa‘apea la ‘outou ‘upu, ‘Ioe, ioe’ ‘E leai, e leai’; auā o le ‘upu e sili i nā ‘upu, mai le leaga lava ia.
O A‘oa‘oga e Fa‘atatau i le Tauimasui
(Luka 6.29-30)
38“‘Ua ‘outou fa‘alogo, na fai mai, ‘E suia le mata i le mata, e suia fo‘i le nifo i le nifo.’#Eso 21.24; Levi 24.20; Teu 19.21 39‘Ae ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘aua ne‘i ‘outou tete‘e atu i le leaga; ‘ai sē na te po mai i lou alafau taumatau, ‘ia e liliu atu ‘iā te ia le isi. 40O lē fia fai se fa‘amasinoga ma oe e ‘ave lou ‘ofu tino, ‘ia e tu‘u atu fo‘i i ai ma lou ‘ofu tele. 41‘Ai sē na te tauānau mai lua te ō ma ia i le maila e tasi, ‘inā ō ia ‘oulua ma ia i maila e lua. 42‘Ia e avatu i lē ‘ua ole mai ‘ia te oe; ‘aua fo‘i ‘e te liliu ‘ese i lē ‘ua fia nonō tupe ‘ia te oe.
Alofa i o ‘Outou Fili
(Luka 6.27-28, 32-36)
43“‘Ua ‘outou fa‘alogo, na fai mai, ‘‘Ia e alofa atu i lē lua te tuā‘oi, a ‘ia ‘ino‘ino i lē ‘ua ita mai ‘iā te oe.’#Levi 19.18 44‘Ae ‘ou te fai atu ‘iā te ‘outou, ‘ia ‘outou alolofa atu i ē ‘ua ita mai ‘iā te ‘outou, ‘ia ‘outou fa‘amanuia atu i ē ‘ua fetu‘u mai ‘iā te ‘outou, ‘ia ‘outou agalelei atu i ē ‘ua ‘ino‘ino mai ‘iā te ‘outou, ‘ia ‘outou tatalo fo‘i mo ē ‘ua tu‘ua‘i fua mai ma fa‘asauā mai ‘iā te ‘outou; 45‘ina ‘ia faia ‘outou ma atali‘i o lo ‘outou Tamā o i le lagi, o lē na te fa‘aoso i lona lā i ē ‘ua amio leaga ‘atoa ma ē ‘ua amio lelei; ‘ua ia fa‘atotō ifo fo‘i le ua#5.45 fa‘atotō ifo le ua: po o le fa‘atotō ifo le timu. i ē ‘ua amiotonu, ‘atoa ma ē ‘ua amioletonu. 46Auā ‘āfai tou te alolofa atu i ē ‘ua alolofa mai ‘iā te ‘outou, se a ‘ea se taui tou te maua ai? E lē faia ‘ea e tagata ao lafoga o lea lava mea? 47Pe ‘āfai tou te fa‘apito lo ‘outou fealofani i o ‘outou uso, se a se mea sili ‘ua ‘outou faia? E lē fa‘apea ‘ea ‘ona faia e tagata fa‘apaupau? 48O lenei, ‘ia ‘ato‘atoa ‘ona lelei o la ‘outou amio, e pei o lo ‘outou Tamā o i le lagi e ‘ato‘atoa ‘ona lelei o ia.#Levi 19.2; Teu 18.13

Currently Selected:

Mataio 5: RSCB

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy