YouVersion Logo
Search Icon

San Juan 7

7
Ka'p je̱'e̱ Jesús myu̶gue̱'e̱xktu̶jk je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt najty myu̶bu̶jkku̶xyu̶
1Ko adaa du'un tyuunu̶ jyajtu̶, jim najty je̱'e̱ Jesús wyu̶dity Galilea naaxjooty. Ka'p najty jim Judea ñu̶kxa'añ, je̱' ko jim najty je̱'e̱ judío ja'ay y'u̶xtaayu̶gu̶xy yaj'o'oga'añyii ajku̶xy. 2Peru̶ je̱' ko tyimypyaatnu̶py najty je̱'e̱ xu̶u̶, mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ judío ja'ay tyuungu̶xypyu̶ñ je̱'e̱ Enramada xu̶u̶. 3Chi je̱'e̱ Jesús myu̶gue̱'e̱xktu̶jk ñu̶maayu̶ ajku̶xy:
—Tzoon ya, y nu̶kx jim Judea, wan je̱'e̱ jimbu̶ m'u̶xpu̶jkpu̶du̶jk mu̶dyiibu̶ jim nandu'un mmu̶dajtypyu̶ñ ijxku̶xu̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ mduumbyu̶ñ. 4Je̱' ko naty pu̶n ñaygyapxku̶xu̶'u̶ga'añyii ma je̱'e̱ mayjya'ayu̶ñ, ka'p je̱'e̱ tii ayu'uch amechu̶ tuñ. Du'un neby je̱'e̱ mu̶jwinma'añ tu̶ mduñu̶ñ, tun jim nandu'un xu̶u̶jooty mayjya'ayjyooty.
5Y ni je̱'e̱ kyu̶'u̶mmu̶gue̱'e̱xk je̱'e̱ Jesús y'ayuuk tyu̶y'ajt najty kya'amu̶bu̶jkku̶xyu̶ ajku̶xy. 6Chi je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:
—U̶u̶ch ka'anu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ nxu̶u̶ ndiempo paatyñu̶ mu̶naa u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nyajnejwu̶'u̶wu̶chu̶ñ pu̶n u̶u̶chu̶ñ, peru̶ miich ajku̶xy oy mu̶naa mu̶baad Jerusalén xu̶u̶'ajtpu̶ mnú̶kxku̶xy. 7Miich ajku̶xy ka'p je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay xymyu̶dzip'ajtku̶xy; peru̶ u̶u̶ch xymyu̶dzip'ajtku̶xpu̶ch je̱', je̱' ko u̶u̶ch ku̶xyu̶ wa'adzu̶ nnigapxy ko je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tyuungu̶xypyu̶ñ ka'p je̱'e̱ y'óyu̶ch. 8Nú̶kxku̶x miich xu̶u̶'ajtpu̶; peru̶ u̶u̶ch ka'p u̶u̶ch nnu̶kxa'añ,#7.8 U̶u̶ch ka'p u̶u̶ch nnu̶kxa'añ: nije̱' jaaybyu̶du̶jk myu̶naangu̶xy: cham ka'anu̶ u̶u̶ch mu̶baad nnu̶kxy. je̱' ko ka'anu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ nxu̶u̶ ndiempo paadyñu̶ mu̶naa u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nyajnejwu̶'u̶wu̶chu̶ñ pu̶n u̶u̶chu̶ñ.
9Ko du'un myu̶naañ, chi jim Galilea wyu̶'u̶my.
Jesús yajpaady jim Jerusalén Enramada xu̶u̶jóty
10Ko je̱'e̱ Jesús myu̶gue̱'e̱xktu̶jk ñú̶kxku̶xy xu̶u̶'ajtpu̶ jim Jerusalén, chi je̱'e̱ Jesús nandu'un ñu̶kxy, peru̶ amechu̶ je̱'e̱ ñu̶kxy. 11Je̱'e̱ judío ja'ay u̶xtaayu̶gu̶xp je̱'e̱ najty xu̶u̶jooty, y myu̶naangu̶xy:
—¿Ma je̱' da'a je̱'e̱ Jesús?
12Yajnigápxp yajnimu̶dyaakp najty je̱'e̱ Jesús mayjya'ayjyooty. Nije̱' najty myu̶naangu̶xy: “Janch oyjya'ay yu̶'u̶ jiibu̶ ja'ay”; peru̶ nije̱' je̱'e̱ wiingpu̶ najty myu̶naangu̶xy: “Ka'p yu̶'u̶ jiibu̶ ja'ay y'oyjya'ayu̶ch; nigoo ja'ay yu̶'u̶ janch win'u̶u̶ñ.”
13Peru̶ ka'p najty ni pu̶n ijxnu̶ ke̱'e̱xnu̶ kyapxy myu̶dya'agy ko je̱'e̱ Jesús y'oyjya'ayu̶ch, je̱' ko je̱'e̱ judío ja'ay najty tzu̶gu̶u̶ygyu̶xy.
14Kuwa'kxyxyu̶u̶jooty je̱'e̱ Jesús tyu̶gu̶u̶y ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ, y chi jiiby yaj'u̶xpu̶jktu̶gu̶u̶y. 15Chi je̱'e̱ judío ja'ay myu̶naandu̶gu̶u̶ygyu̶xy; cham mu̶k yajnú̶kx yajju̶wu̶u̶ygyu̶xy:
—¿Neby adayaaba ja'ay du'un ku̶xyu̶ tijaty jaty, y ka'p tu̶ y'u̶xpu̶ky?
16Chi je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶ ajku̶xy:
—Adaa u̶xpu̶jku̶ñ ka'p adaa u̶u̶ch nje̱', je̱' adaa jye̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch ya naaxwiiñ tu̶ xykyexyu̶ñ. 17Pu̶nu̶ jii pu̶n, pu̶n je̱'e̱ Dios chojku̶ñ kuydyunaanu̶byu̶ñ, je̱'e̱ju̶tz je̱'e̱ ku̶'u̶m nejwu̶'u̶waamb pu̶nu̶ jim u̶u̶ch je̱'e̱ n'u̶xpu̶jku̶ñ chooñ ma je̱'e̱ Diosu̶ñ o pu̶nu̶ ngu̶'u̶mjoot ngu̶'u̶mwinma'añdyu̶ch adaa du'un mu̶u̶d nyaj'u̶xpú̶ky. 18Pu̶n ku̶'u̶mjoot ku̶'u̶mwinma'añ yaj'u̶xpu̶jkpu̶ñ, paady je̱'e̱ yaj'u̶xpú̶ky wan je̱'e̱ ja'ay du'un kyu'umayu̶u̶ju̶ch; peru̶ pu̶n du'un tzojkp ko je̱'e̱ Dios Teedy yajku'umáyu̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ya naaxwiiñ tu̶ kyexyii, je̱'e̱ju̶tz tu̶y tu'uda'agy mu̶dyaakp y ka'p y'anu̶u̶'áty.
19“¿Nej ka'p je̱'e̱ Moisés miich jaanch xymyooygyu̶x je̱'e̱ tyu̶y'ajt? Peru̶ ka'p miich je̱'e̱ ni tu'ug mguydyuungu̶xy. ¿Y ti u̶u̶ch ko xyaj'o'ogaangu̶xy?
20Chi je̱'e̱ mayjya'ay adzoogu̶xy je̱'e̱ Jesús:
—¡Ka'a'óybyu̶ mu̶u̶d miich da'a! ¿Pu̶n mixyu̶n xyaj'o'ogaamb?
21Mu̶'it je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:
—Nigu̶xyu̶ miich ajku̶xy, je̱' miich du'un myajnú̶kx myajju̶wu̶u̶ygyu̶xypy ko u̶u̶ch je̱'e̱ mu̶jwinma'añ tu'kpajk tu̶ nduñ pokxyxyu̶u̶. 22Moisés je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ du'un xymyooygyu̶x ko je̱'e̱ m'ung m'ana'k mdu̶y'ajtu̶u̶ygyu̶xu̶ch (oy je̱'e̱ du'un je̱' ka'ayajtzondaak, miich mmu̶j'áp mmu̶jteedy je̱'e̱ du'un yajtzondaakku̶x), y miich ajku̶xy mdu̶y'ajtu̶u̶ygyu̶xypy je̱'e̱ m'ung m'ana'k oy naty jya'apokxyxyu̶u̶ju̶ch. 23Miich ajku̶xy mja'akuydyuungu̶xypy je̱'e̱ Moisés tyu̶y'ajt, peru̶ mdu̶y'ajtu̶u̶ygyu̶xypy je̱'e̱ m'ung m'ana'k ajku̶xy oy naty jya'apokxyxyu̶u̶ju̶ch, ¿y ti u̶u̶ch ko xymyu̶jootma'tku̶xy ko u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay je̱'e̱ ñi'kx kyopt tu'ug ku̶xyu̶ tu̶ nyajtzooktaayu̶ pokxyxyu̶u̶? 24Ka'p nigoo pu̶n oynejpy m'u̶x'ijx mba'ijxku̶xy neby naty ni'igú̶xp ku'uduum kyu̶xu̶'u̶gyu̶ñ. Ko naty je̱'e̱ ñu̶u̶ pyoky pu̶n myaj'u̶x'íx myajpa'ixaangu̶xy, yaj'u̶x'ijx yajpa'ijxku̶x, peru̶ mu̶u̶d je̱'e̱ tu'uda'agypyu̶ tu̶y'ajtu̶ñ.
Jesús nigapxy maa chooñu̶ñ
25Nije̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jim Jerusalén tzu̶naaygyu̶xpu̶ñ oy myu̶naandu̶gu̶u̶ygyu̶xy:
—¿Nej ka'p adaa jye̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ y'u̶xtaaygyu̶xypyu̶ñ y yaj'o'ogaangu̶xy? 26Ok'ijxku̶x, chim je̱'e̱ kyapxy myu̶dya'agy ijxnu̶ ke̱'e̱xnu̶, y ka'p ni pu̶n nej ñu̶ma'ayii. ¿Nej myu̶bu̶jkypy je̱'e̱ tuungmu̶u̶dpu̶du̶jk da'a jaanch ajku̶xy ko adayaaba ja'ay jye̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Cristo? 27Peru̶ u̶u̶ch nnejwu̶u̶by ajtu̶m ajku̶xy ma adayaaba ja'ay chooñu̶ñ; y ko naty je̱'e̱ Cristo myiñ, ni pu̶n je̱'e̱ ka'anejwu̶'u̶wa'añ ma naty chooñu̶ñ.
28Ko je̱'e̱ Jesús du'un mu̶dooy, ko najty yaj'u̶xpú̶ky ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ, chi mu̶k myu̶naañ:
—¡Y xy'ixy'ajtu̶mu̶ch miich ajku̶xy y mnejwu̶u̶ybytu̶m ajku̶xy ma u̶u̶ch ndzooñu̶ñ! Peru̶ u̶u̶ch ka'p u̶u̶ch ku̶'u̶mjoot ku̶'u̶mwinma'añ tu̶ nmiñ ya naaxwiiñ, je̱' u̶u̶ch tu̶ xykyexy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶y tu'uda'agy ja'ay'ajtpu̶ñ y je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ miich ka'p m'ixy'ajtku̶xyu̶ñ. 29U̶u̶ch n'ixy'ajtypyu̶ch je̱', je̱' ko u̶u̶ch jim ndzooñ ma je̱'e̱ju̶ñ, y je̱' u̶u̶ch ya naaxwiiñ tu̶ xykyexy.
30Mu̶'it ja'amadzaangu̶xy, peru̶ ka'p ni pu̶n ñi'idoonu̶, je̱' ko ka'anu̶ je̱'e̱ tyiempo najty paatyñu̶ mu̶naa yajmádzu̶chu̶ñ. 31Peru̶ janch mayjya'ay je̱'e̱ Jesús y'ayuuk tyu̶y'ajt myu̶bu̶jkku̶xu̶, y myu̶naangu̶xy najty:
—Ko naty je̱'e̱ Cristo myiñ, ¿nej mu̶jjátypyu̶ ijxpe̱jt mu̶jwinma'añbyu̶ je̱'e̱ da'a ni'igyu̶ tyune̱e̱mby ni'igu̶ ka'p adayaaba ja'ayu̶ñu̶ba?
Je̱'e̱ fariseotu̶jk je̱'e̱ Jesús ja'ay yajmadzaanu̶gu̶xy
32Je̱'e̱ fariseotu̶jk myu̶doogu̶x je̱'e̱ du'un neby najty je̱'e̱ ja'ay je̱'e̱ Jesús nigapx nimu̶dyaakku̶xyu̶ñ; y chi je̱' ajku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ teedy windzu̶ndu̶jk ke̱jxku̶xy je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jk kweentu̶'ajtpu̶ ajku̶xy ko je̱'e̱ Jesús wan nu̶kxy majtzku̶xy. 33Mu̶'it je̱'e̱ Jesús myu̶naañ:
—U̶u̶ch we̱e̱nu̶ u̶u̶ch ya njak'ida'añ mu̶u̶d miich ajku̶xy, y mu̶'it u̶u̶ch jiiby nwimbida'añ ma je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch ya naaxwiiñ tu̶ xykyexyu̶ñ. 34Miich ajku̶xy, xy'u̶xtaaygyu̶xu̶bu̶ch miich, peru̶ ka'p u̶u̶ch xypyaatku̶xu̶ch; je̱' ko ka'p jim mu̶baad mnú̶kxku̶xy ma u̶u̶ch naty n'ida'añu̶ñ.
35Chi je̱'e̱ judío ja'ay ñayyajtu̶u̶du̶gu̶u̶yu̶gu̶xy amíñ u̶xyu̶py:
—¿Ma adayaaba ja'ay da'a ñu̶kxa'añ; nu̶kxy nga'apaattu̶m ajku̶xy? ¿Nej jim je̱'e̱ da'a ñu̶kxa'añ ma je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy mu̶dyiibu̶ jim xii ya tzu̶naaygyu̶xpu̶ñ ma je̱'e̱ griego ja'ay ajku̶xyu̶ñ, y yaj'u̶xpu̶ga'añ je̱'e̱ griego ja'ay jim ajku̶xy? 36¿Ti da'a du'un jya'atije̱e̱mby ko du'un myu̶na'añ: ‘Xy'u̶xtaaygyu̶xu̶bu̶ch miich, peru̶ ka'p u̶u̶ch xypyaatku̶xu̶ch, je̱' ko ka'p jim mu̶baad mnú̶kxku̶xy ma u̶u̶ch naty n'ida'añu̶ñ’?
Je̱'e̱ nu̶u̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶ ye̱jkpu̶ñ
37Ko je̱'e̱ xu̶u̶ najty myayaanu̶, y je̱' najty mu̶jxu̶u̶. Mu̶'it je̱'e̱ Jesús tyu̶naayu̶'ky, chi mu̶k myu̶naañ:
—Pu̶nu̶ jii pu̶n tyu̶dzu̶'u̶yii, wan miñ ma u̶u̶chu̶ñ y wan je̱'e̱ nu̶u̶ miñ u'ugy mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch nmo'owe̱e̱mbyu̶ñ. 38Du'un neby je̱'e̱ Dios ñaky myu̶na'añu̶ñ, je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt xymyu̶bu̶jku̶byu̶ñ, yajwa'kxku̶xu̶py Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt je̱' je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶ ye̱jkpu̶ñ, mu̶dyiibu̶ du'un neby tu'ug nu̶u̶gópt ma je̱'e̱ nu̶u̶ janchkom pyu̶dzu̶myu̶ñ.
39Ko je̱'e̱ Jesús du'un myu̶naañ, je̱' najty je̱'e̱ du'un tyijpy ko pu̶njaty je̱' y'ayuuk naty mu̶bu̶jkku̶xu̶p, je̱' je̱'e̱ Dios y'Espíritu adu̶gu̶'u̶wu̶u̶ joottu̶gu̶'u̶wu̶u̶ju̶p ajku̶xy; je̱' ko ka'anu̶ je̱'e̱ Dios y'Espíritu najty y'adu̶gu̶'u̶y jyoottu̶gu̶'u̶yiiyñu̶ ajku̶xy, je̱' ko ka'anu̶ je̱'e̱ Jesús najty tzajpjooty wyimbityñu̶.
Ja'ay ñaymyu̶dzibu̶u̶yu̶gu̶xy agu̶ je̱'
40Jiiby najty je̱'e̱ ja'ay nije̱' ajku̶xy mayjya'ay'agujk y ko adayaaba ayuuk du'un mu̶doogu̶xy, chi myu̶naangu̶xy:
—Tu̶y'ajtu̶ñ adayaaba ja'ay da'a jye̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶.
41Nije̱' je̱'e̱ wiingpu̶ myu̶naangu̶xy:
—Adayaaba ja'ay je̱' adaa je̱'e̱ Cristo.
Peru̶ jaknaagu̶ñ myu̶naangu̶xy:
—Ka'p, ka'p je̱'e̱ Cristo jim Galilea chona'añ. 42Je̱' ko du'un je̱'e̱ Dios ñaky myu̶na'añ ko je̱'e̱ Cristo je̱'e̱ David y'ok'ung y'ok'ana'k'ada'añyii, y ko jim Belén chona'añ, je̱'e̱ kajpt ma je̱'e̱ David ijty chooñu̶ñ.
43Y chi je̱'e̱ ja'ay ñaymyu̶dzibu̶u̶yu̶ ajku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ Jesús kyu̶xpu̶. 44Nije̱' najty je̱'e̱ Jesús madzaangu̶xy, peru̶ ka'p ni pu̶n ni'imajtznu̶ba.
Je̱'e̱ tuungmu̶u̶dpu̶du̶jk ka'p najty je̱'e̱ Jesús y'ayuuk tyu̶y'ajt mu̶bu̶jku̶ ajku̶xy
45Je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jk kweentu̶'ajtpu̶ ajku̶xy wimbijttaaygyu̶xnu̶ je̱' ma je̱'e̱ fariseotu̶jk y ma je̱'e̱ teedy windzu̶ndu̶jk najty ajku̶xyu̶ñ, y chi yajtu̶u̶wu̶gu̶xy:
—¿Ti ko tu̶ mga'ayajmiingu̶xy?
46Chi je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jk kweentu̶'ajtpu̶ y'adzoogu̶xy:
—¡Nimu̶naaxu̶u̶ du'un ni pu̶n kya'akápxyñu̶ du'un neby je̱' kyapxyu̶ñ!
47Mu̶'it je̱'e̱ fariseotu̶jk ñu̶maayu̶gu̶xy:
—¿Nan tu̶ miich nandu'un myajwin'u̶u̶ngu̶xyu̶? 48¿Nej nan tu̶ nandu'un nije̱' mu̶bu̶jkku̶xy u̶u̶ch je̱'e̱ nwindzu̶ndu̶jk ajtu̶m ajku̶xy, o je̱'e̱ fariseotu̶jk ajku̶xy? 49Peru̶ adayaaba ja'ay ajku̶xy, mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios kyu'utujku̶ñ ka'p nejwu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ, tzaachtyuunu̶gu̶xu̶p Dios je̱'.
50Jim je̱'e̱ Nicodemo najty, je̱'e̱ fariseo ja'ay mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesús tu'ktiempo koodz ni'ooyu̶ñ, je̱' je̱'e̱ myu̶gu'ugtu̶jk du'un nu̶maaygyu̶x:
51—Du'un je̱'e̱ ngu'utujku̶ñ u̶u̶ch xy'ane̱'e̱mu̶m ajku̶xy, ko je̱'e̱ ja'ay ka'p mu̶baad ndzaachtyuunu̶m ajku̶xy, pu̶nu̶ ka'p naty jayu̶jp tu̶ ngu̶'u̶yo'oy tu̶ ndekyyo'oyu̶m ajku̶xy neby mu̶baad nnejwu̶u̶yu̶mu̶ñ ajku̶xy tii naty tu̶ tuñ tu̶ ixyu̶ñ.
52Chi je̱'e̱ myu̶gu'ugtu̶jk y'adzoowimbijtu̶gu̶xy:
—¿Nan galilea ja'ay miich nandu'unu̶? U̶xpu̶jku̶ je̱'e̱ Dios ñaky y mu̶'it du'un mnejwu̶'u̶wu̶ch ko ka'p je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ jim Galilea chona'añ.
Je̱'e̱ to'oxyu̶jk mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ wiingpu̶ ya'aydyu̶jk ka'anaag mu̶dtuundu̶goobyu̶ñ
53[Chi nidu'ug nidu'ug ñú̶kxku̶xnu̶ ma je̱'e̱ jyu̶u̶n tyu̶jk ajku̶xyu̶ñ.

Currently Selected:

San Juan 7: MIXE

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy