YouVersion Logo
Search Icon

San Juan 11

11
Ko je̱'e̱ Lázaro y'o'ky
1Jim Betania najty pa'amja'ay tu'ug chu̶na'ay mu̶dyiibu̶ najty xu̶u̶'ajtpu̶ñ Lázaro, ma je̱'e̱ María y je̱'e̱ pyudo'oxy Marta najty kyugajptu̶chu̶ñ ajku̶xy. 2Je̱'e̱ María najty je̱' je̱'e̱ Lázaro pyudo'oxy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Windzú̶n Jesús perfume oybyu̶ janch xukpu̶ yajtekyyogu̶u̶yu̶ñ, y po'ttu̶u̶tzu̶ je̱'e̱ tyeky mu̶u̶d je̱'e̱ kyu'uwaay. 3Chi je̱'e̱ nime̱tzkpu̶ Lázaro pyudo'oxy je̱'e̱ Jesús kapxyñigue̱jxku̶xy oy yajnu̶maayu̶gu̶xy:
—Windzú̶n, je̱'e̱ mmu̶gu'ug pu̶jku̶p je̱'.
4Ko je̱'e̱ Jesús du'un mu̶dooy, chi myu̶naañ:
—Je̱'e̱ pa'am ka'p je̱'e̱ yaj'o'oga'añyii, paady je̱'e̱ tu̶ pya'ambéty neby je̱'e̱ Dios y'oy'ajt myu̶k'ajt du'un yajni'igu̶xu̶'u̶gu̶chu̶ñ, y nan neby je̱'e̱ Dios y'Ung y'oy'ajt myu̶k'ajt du'un yajni'igu̶xu̶'u̶gu̶chu̶ñ.
5Oy najty je̱'e̱ Jesús mu̶k ja'atzóky je̱'e̱ Marta y je̱'e̱ María y je̱'e̱ Lázaro, 6y ko du'un ñu̶maayu̶ ajku̶xy ko je̱'e̱ Lázaro najty pyu̶gyii, chi jim me̱jtz xu̶u̶ jyakwu̶'u̶mu̶u̶y ma najty yajpaadyu̶ñ. 7Mu̶'it je̱'e̱ Jesús je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk nu̶maaygyu̶xy:
—Tzu̶k Judea ja'adu'ook jaamu̶m ajku̶xy.
8Chi je̱' dyiscípulotu̶jk ñu̶maayu̶gu̶xy:
—Windzú̶n, chaanu̶ je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ jimbu̶ naaxjooty xy'okja'aku'uga'adzaangu̶xpu̶, ¿y mnu̶kxaanu̶bu̶tz jim ja'adu'ooku̶?
9Chi je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:
—¿Nej ka'p jyaanchu̶ch ko je̱'e̱ xu̶u̶ majmé̱tzk hooru̶ mu̶u̶du̶ch? Pu̶n xu̶u̶m wu̶dijtpu̶ñ, ka'p je̱'e̱ kyu'unépy kyu'ugóxy, je̱' ko y'ijxypy je̱'e̱ jajpu̶ mu̶dyiibu̶ ya naaxwiiñu̶ñ, 10peru̶ pu̶n koodz wu̶dijtpu̶ñ, ku'une̱jp ku'ugojxp je̱', je̱' ko ka'p je̱'e̱ jajpu̶ paatyñu̶.
11Mu̶'it je̱'e̱ Jesús jyakmu̶naañ:
—Tu̶ je̱'e̱ nmu̶gu'ug Lázaro myu̶'o'ku̶m ajku̶xy, peru̶ nnu̶kxaambu̶ch je̱'e̱ nyuxa'añ.
12Chi je̱' dyiscípulotu̶jk ñu̶maayu̶gu̶xy:
—Windzú̶n, pu̶nu̶ tu̶ myu̶'o'ogy, mu̶baadu̶'u̶wu̶p je̱'.
13Peru̶ du'un je̱'e̱ Jesús najty du'un jya'anu̶maayu̶gu̶xy ko je̱'e̱ Lázaro najty tu̶ y'o'knu̶, y je̱'e̱ discípulotu̶jk du'un najty je̱'e̱ myu̶naangu̶xpu̶ je̱'e̱ ndijy je̱'e̱ du'un tyijpy je̱'e̱ adu̶yu̶ ma'awu̶u̶. 14Mu̶'it je̱'e̱ Jesús oy wa'adz y'awaanu̶xu̶ ajku̶xy:
—Tu̶ je̱'e̱ Lázaro y'o'ogy. 15Y jootkujku̶ch du'un nayjyu̶wu̶'u̶yii ko u̶u̶ch najty nga'ajímu̶ch, y ni'igu̶ oy du'un ni'igyu̶ mu̶u̶d miich ajku̶xy, wan u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt du'un xymyu̶bu̶jku̶ch ajku̶xy. Peru̶ jam ijxu̶m ajku̶xy.
16Mu̶'it je̱'e̱ Tomás, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty tyijku̶xypyu̶ñ je̱'e̱ Xeeñ'úng, nu̶maaygyu̶xy je̱'e̱ jakjadyiiyu̶bu̶ discípulotu̶jk ajku̶xy:
—Tzu̶k u̶u̶ch nandu'un jaamu̶m ajku̶xy, wan je̱'e̱ Jesús jim kipxy nmu̶d'o'ku̶mu̶ch ajku̶xy.
Jesús je̱' je̱'e̱ ja'ay yajjuugypyu̶jkp y mo'oy je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ
17Ko jim jya'tku̶xy, chi je̱'e̱ Jesús du'un mu̶doy'ajty ko najty tu̶ myu̶daaxkxu̶u̶ju̶u̶yñu̶ maabu̶ je̱'e̱ Lázaro najty tu̶ yajnaaxtu̶gu̶u̶yu̶nu̶ju̶ñ. 18Wingón najty je̱'e̱ Betania kajpt mu̶u̶d je̱'e̱ Jerusalenbu̶ kajpt, jii da'a tu̶gu̶u̶g kilómetro, 19y tu̶ najty je̱'e̱ judío ja'ay nimay ñú̶kxku̶xy ku'ijxpu̶ mu̶gapxpu̶ ma je̱'e̱ Marta y je̱'e̱ Maríyu̶ju̶ñ, pudaj pumayu̶'u̶waangu̶xy najty ko je̱'e̱ pyuya'ay najty tu̶ y'o'kku̶xy. 20Ko je̱'e̱ Marta du'un mu̶dooy ko je̱'e̱ Jesús najty jii wyingoonu̶, chi nidzóñ oy ju̶jpkubadu̶'u̶y; peru̶ je̱'e̱ María jiiby tu̶gooty je̱'e̱ wyu̶'u̶my. 21Chi je̱'e̱ Marta je̱'e̱ Jesús nu̶maay:
—Windzú̶n, ko u̶xyu̶py najty m'ok'yaaju̶ch, ka'p u̶u̶ch u̶xyu̶py je̱'e̱ nbuya'ay tu̶ y'o'ogy. 22Peru̶ u̶u̶ch nnejwu̶u̶byu̶ch ko je̱'e̱ Dios cham xymyo'owaambu̶ch ku̶xyu̶ tijaty naty m'amdoowu̶byu̶ñ.
23Chi je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶:
—Juugypyu̶gaamb je̱'e̱ mbuya'ay ja'adu'ook.
24Chi je̱'e̱ Marta y'adzooy:
—Nnejwu̶u̶ybyu̶ch ko juugypyu̶gaamb je̱'e̱ ja'adu'ook ko naty je̱'e̱ o'ogyjya'ay jyuugypyu̶jkku̶xy, ko naty tu̶ myu̶baad'ajtnu̶ mu̶naa je̱'e̱ naaxwiimbu̶ kyu̶xaan tyu̶goyaanu̶ju̶ñ.
25Mu̶'it je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶:
—U̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay nyajjuugypyu̶jkypy y nmo'oyu̶ch je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ. Pu̶n u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt xymyu̶bu̶jku̶byu̶ñ; oy je̱'e̱ jya'a'o'ogu̶ch, juugy'ádu̶p je̱'; 26y ku̶xyu̶ pu̶njaty jii jugy'ajtnu̶ju̶ñ y xymyu̶bu̶jku̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt, ka'p je̱'e̱ nimu̶naa y'o'kku̶xu̶ch. ¿Nej mmu̶bu̶jkypy adaa du'unu̶?
27Mu̶'it je̱'e̱ Marta y'adzooy:
—Du'un, Windzú̶n, nmu̶bu̶jkypyu̶ch ko miich je̱'e̱ Cristo, je̱'e̱ Dios y'Ung, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty minaamb ma adayaaba naaxwiiñu̶ñ.
Jesús ya'axy ma je̱'e̱ Lázaro ñaaxtu̶gu̶u̶yu̶ñ
28Ko je̱'e̱ Marta du'un myu̶naañ, chi je̱'e̱ pyudo'oxy María oy yaaxu̶ y nu̶maay amechu̶:
—Tu̶ je̱'e̱ Windzú̶n myech y miich je̱'e̱ xyajtu̶u̶b.
29Ko du'un mu̶dooy, mu̶'ityu̶ je̱'e̱ María pyu̶du̶'ky y ninu̶kxy je̱'e̱ Jesús. 30Ka'anu̶ je̱'e̱ Jesús najty kyajptu̶gu̶'u̶yñu̶, jim najty je̱'e̱nu̶ ma je̱'e̱ Marta najty oy tu̶ jyu̶jpkubadu̶'u̶yiiju̶ñ. 31Je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jim ajku̶xy ma je̱'e̱ María tyu̶jku̶ñ; pudaj pumayu̶u̶ygyu̶xy je̱'e̱ María, ko du'un ijxku̶xy ko je̱'e̱ María pyu̶du̶'ky y tyu̶jkpu̶dzu̶u̶my mu̶k'eemby, chi u̶x'aam pabu̶dzu̶u̶mgu̶xy; je̱' du'un najty je̱'e̱ myu̶naangu̶xpu̶ ko jim o'kpu̶ naaxtu̶gu̶u̶ydyaakt ndijy najty je̱'e̱ nu̶kxy jyu̶'u̶y ya'axy.
32Ko je̱'e̱ María jim jya'ty ma najty je̱'e̱ Jesús yajpaadyu̶ñ, chi ñayñajtzkojxtu̶na'awu̶u̶yu̶ ma je̱'e̱ Jesús tyekymyu̶jku̶ñ; y cham myu̶na'añ:
—Windzú̶n, ko u̶xyu̶py najty m'ok'yaaju̶ch, ka'p u̶u̶ch u̶xyu̶py je̱'e̱ nbuya'ay tu̶ y'o'ogy.
33Ko je̱'e̱ Jesús du'un ijxy ya'axy je̱'e̱ María y mu̶u̶d je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jim jaymyu̶dajtu̶gu̶xpu̶ñ, chi mu̶k tyajy myaay y y'amutzpu̶ myiiñ. 34Y chi je̱'e̱ Jesús yajtu̶u̶wu̶ ajku̶xy:
—¿Ma je̱'e̱ tu̶ myajnaaxtu̶gu̶u̶ygyu̶xy?
Chi nnu̶maaygyu̶xy:
—Jam ok'ix, Windzú̶n.
35Y chi je̱'e̱ Jesús yaaxy. 36Mu̶'it je̱'e̱ judío ja'ay myu̶naangu̶xy:
—¡O'k'ijxku̶x jyanchtzojkytyu̶m je̱'e̱ ijty!
37Peru̶ nije̱' najty myu̶naangu̶xy:
—Adayaaba ja'ay mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ wiindzja'ay tu̶ yajwindu̶kxu̶'u̶gyu̶ñ, ¿nej ka'p u̶xyu̶py je̱'e̱ Lázaro da'a tu̶ yajmu̶badu̶'u̶y, ka'pu̶ u̶xyu̶py tu̶ y'o'ogy?
Lázaro jyuugypyu̶jky
38Chi je̱'e̱ Jesús ja'adu'ook tyaj myaayñu̶ba, y myu̶jwa'ky ma je̱'e̱ o'kpu̶júttu̶ñ. Tzaajút najty je̱' ma najty tu̶ ñaaxtu̶gu̶'u̶yu̶ñ, y tzaa najty je̱'e̱ jut'aa mu̶u̶d y'agu̶'u̶yu̶ch. 39Chi je̱'e̱ Jesús myu̶naañ:
—Ju̶gu̶u̶ygyu̶x yu̶'u̶ tzaa.
Y chi je̱'e̱ Marta, je̱'e̱ o'kpu̶ pyudo'oxy ñu̶maayu̶:
—Windzú̶n, xúknu̶py yu̶'u̶ da'a, je̱' ko cham myu̶daaxkxu̶u̶ju̶u̶yñu̶ maabu̶ y'o'ogyu̶ñ.
40Chi je̱'e̱ Marta je̱'e̱ Jesús y'adzoowu̶:
—¿Nej ka'p du'un tu̶ nnu̶ma'ay, pu̶nu̶ xymyu̶bu̶jku̶byu̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt, m'íxu̶py je̱'e̱ Dios y'oy'ajt myu̶k'ajtu̶ñ?
41Chi je̱'e̱ tzaa ju̶gu̶u̶ygyu̶xy, y je̱'e̱ Jesús cham tzajpjooty pya't'íxy, chi myu̶naañ:
—Dios Teedy, cham je̱'e̱ Dioskujuuyu̶p nmo'oy je̱' ko u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk tu̶ xymyu̶doowu̶. 42U̶u̶ch nnejwu̶u̶ybyu̶ch ko u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk je'emy xymyu̶doowu̶, peru̶ mu̶u̶d adayaaba ja'ay y'oy'ajtu̶ñ gyu̶xpu̶ mu̶dyiibu̶ ya cham ajku̶xyu̶ñ yam du'un nnu̶ma'ay, wan du'un mu̶bu̶jkku̶xu̶ch ko u̶u̶ch miich ya naaxwiiñ tu̶ xykyexy.
43Ko du'un myu̶naañ, chi mu̶k yaaxkeeky:
—¡Lázaro, pu̶dzu̶m jiiby!
44Y chi je̱'e̱ o'ogyjya'ay pyu̶dzu̶u̶my, mo'oñ tu'kku̶'u̶yu̶ ma je̱'e̱ kyu̶'u̶ tyekyu̶ñ, y winguye̱'e̱bu̶'u̶y mu̶u̶d je̱'e̱ wit. Chi je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:
—Ni'igue̱jtuutku̶x y u̶xmajtzku̶x wan nu̶kxy.
Ñayxiiku̶gu̶xy ñaygyápxu̶gu̶xy ko je̱'e̱ Jesús madzaangu̶xy
(Mt 26.1-5; Mc 14.1-2; Lc 22.1-2)
45Paady je̱'e̱ judío ja'ay may mu̶bu̶jkku̶xy je̱'e̱ Jesús y'ayuuk tyu̶y'ajt je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ María najty oy tu̶ pudaj pumayu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ, ko najty du'un tu̶ ijxku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesús najty tu̶ tuñu̶ñ. 46Peru̶ nije̱' je̱'e̱ judío ja'ay je̱'e̱ fariseotu̶jk oy ijxku̶xy, y yajmu̶dmu̶dyaakku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesús najty tu̶ tuñu̶ñ. 47Mu̶'it je̱'e̱ fariseotu̶jk y mu̶u̶d je̱'e̱ teedy windzu̶ndu̶jk woomujkku̶xy je̱'e̱ judío ja'ay myu̶jjuntu̶'ajtpu̶ ajku̶xy, y chi myu̶naangu̶xy:
—¿Ti nduunu̶mu̶py ajku̶xy? Adayaaba ja'ay may ijxpe̱jt mu̶jwinma'añbyu̶ yu̶'u̶ janchtúñ. 48Pu̶nu̶ ka'p nej nduunu̶m ajku̶xy, ku̶xyu̶ je̱'e̱ ja'ay y'ayuuk tyu̶y'ajt myu̶bu̶jktaayu̶xu̶ch, y chiiju̶tz je̱'e̱ romano tuungmu̶u̶dpu̶du̶jk myiingu̶xu̶ch y yajwindu̶gooygyu̶xu̶ch je̱'e̱ nmu̶jtzajptu̶jk ajtu̶m ajku̶xy y je̱'e̱ nnaax ngajpt ajtu̶m ajku̶xy.
49Peru̶ nidu'ugtu̶ je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ xu̶u̶'ajtpu̶ñ Caifás, je̱' najty je̱'e̱ teedy windzú̶n nigu'ubajk'ajtp je̱'e̱ mu̶'it jumu̶jtjooty, y je̱' nu̶maayu̶gu̶x:
—Miich ajku̶xy ka'p miich tii mnejwu̶u̶ygyu̶xy, 50ni mga'anejwu̶u̶ygyu̶xy du'un, ko ni'igu̶ oy du'un ni'igyu̶ mu̶u̶d miich kyu̶xpu̶ ajku̶xy ko je̱'e̱ ja'ay tu'ug y'o'ogu̶ch; ni'i'o'ktu'udu̶ch je̱'e̱ naax kajpt, y ni'igu̶ ka'p du'un y'óyu̶ch ko je̱'e̱ naax kajpt ku̶xyu̶ wyindu̶gooydya'awu̶ch.
51Peru̶ je̱'e̱ Caifás ka'p je̱'e̱ du'un ku̶'u̶mjoot ku̶'u̶mwinma'añ myu̶naañ, je̱' ko teedy windzú̶n nigu'ubajk'ajtp najty je̱' je̱'e̱ mu̶'it jumu̶jtjooty, paady je̱'e̱ Dios du'un yajkápxu̶ ko je̱'e̱ Jesús je̱'e̱ judío ja'ay najty ni'i'o'ktu'uda'añ ajku̶xy. 52Y nan ka'p jye̱'e̱du̶'ajtyu̶ch je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy, nan neby je̱'e̱ Dios y'Ung y'ana'k du'un mu̶baad ku̶xyu̶ womujkta'ayu̶ñ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty tu̶ y'ayo'oy y'anaxu̶u̶ygyu̶xnu̶ju̶ñ; 53je̱'e̱ mu̶'it xu̶u̶ je̱'e̱ judío tuungmu̶u̶dpu̶du̶jk du'un niwinmayu̶ydyu̶gu̶u̶ygyu̶xy je̱'e̱ Jesús ko yaj'o'ogaangu̶xy.
54Paady najty je̱'e̱ Jesús ka'p mayjya'ayjyooty y'okwu̶dijtnu̶ ma je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xyu̶ñ. Chi jim tyimychóñ Judea naaxjooty y ñu̶kxy ma je̱'e̱ it lugaaru̶ñ tu'ug mu̶wingón jim adu'ugtuum, ma je̱'e̱ kajpt xyu̶u̶'átyu̶ñ Efraín. Y jim wyu̶'u̶mu̶u̶y mu̶u̶d je̱'e̱ dyiscípulotu̶jk ajku̶xy.
55Wingoonu̶py najty je̱'e̱ Pascua xu̶u̶ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ judío ja'ay xyu̶u̶duungu̶xypyu̶ñ, y janch mayjya'ay najty jim Jerusalén nú̶kxku̶xp xu̶u̶'ajtpu̶ mu̶dyiijáty tzóngu̶xpu̶ñ majaty je̱'e̱ kajpt'úngu̶ñ. Jayu̶jp najty ñu̶kxu̶'kku̶xy ma je̱'e̱ Pascua xu̶u̶ najty ka'p chonda'agyñu̶ju̶ñ ñayyajpokyñi'iwa'adzaanu̶gu̶xy pa'tykyu̶. 56Je̱'e̱ judío ja'ay y'u̶xtaaygyu̶xypy najty je̱'e̱ Jesús, y ñayyajtu̶u̶wu̶gu̶xy najty amíñ u̶xyu̶py ma je̱'e̱ mu̶jtzajptu̶jku̶ñ:
—¿Nej miich m'okmu̶naangu̶xpu̶? ¿Mínu̶p je̱'e̱ Jesús da'a xu̶u̶'ajtpu̶ o ka'p da'aja?
57Je̱'e̱ fariseotu̶jk ajku̶xy y je̱'e̱ teedy windzu̶ndu̶jk tu̶ najty je̱'e̱ ane̱'e̱mu̶ñ ye̱jkku̶xy, pu̶nu̶ jii naty pu̶n nejwu̶'u̶y ma je̱'e̱ Jesús natyu̶ñ; wan nigapxy neby mu̶baad majtzku̶xyu̶ñ.

Currently Selected:

San Juan 11: MIXE

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy