Romanos 1
1
Je̱'e̱ yajpókxu̶ñ
1U̶u̶ch Pablo, je̱'e̱ Jesucristo myu̶duumbu̶, cham adaa naky nyajnijayu̶u̶ygyu̶xy, Dios u̶u̶ch tu̶ xyajni'ipú̶ky y tu̶ xywyin'íxyu̶ch ko u̶u̶ch n'apóstol'ádu̶ch ma je̱'e̱ju̶ñ, neby u̶u̶ch je̱'e̱ ayuuk tu̶y'ajt mu̶baad ngapxwa'kxyu̶ñ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ ye̱jkpu̶ñ.
2Dios tu̶ najty adayaaba ayuuk tu̶y'ajt jékyu̶p ni'inigápxnu̶ ma je̱'e̱ y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk ajku̶xyu̶ñ ko du'un kujaaygyu̶xu̶ch ma je̱'e̱ kunukxypyu̶ ñakyu̶ñ. 3Je̱'e̱ ayuuk tu̶y'ajt mu̶dyiibu̶ nigapxpu̶ñ je̱'e̱ y'Ung Jesucristo, je̱'e̱ nWindzú̶n ajtu̶m ajku̶xy, ko ya naaxwiiñ mya'axung'ajty neby je̱'e̱ naaxwiiñjya'ayu̶ñ, je̱'e̱ mu̶j'ane̱'e̱mbu̶ David je̱'e̱ ok'ung ok'ana'k'ajtu̶, 4peru̶ ko je̱'e̱ jyuugypyu̶jky, mu̶'it yajni'igu̶xu̶'ky ko jim choñ ma je̱'e̱ Diosu̶ñ, ko wya'adzja'ayu̶ch y mu̶'it du'un ñi'igu̶xu̶'ky ko Dios Ungu̶ch y chi je̱'e̱ mu̶k'ajt ku̶xyu̶ myooyu̶.
5Jesucristo kyu̶xpu̶ je̱'e̱ Dios may'ajt tu̶ tuñ ma u̶u̶chu̶ñ ko u̶u̶ch n'apóstol'ádu̶ch, y ngapxwa'kxu̶chu̶ch je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt, wan je̱'e̱ ja'ay myu̶bu̶gu̶u̶ju̶ch ma je̱'e̱ naax kajpt kú̶xyu̶ju̶ñ y kyapxymyu̶dowu̶u̶ju̶ch. 6Y ma je̱' ajku̶xyu̶ñ, miich nandu'un ajku̶xy mu̶dyiibu̶ jim Roma tzu̶naaygyu̶xpu̶ñ. Xchojkku̶xp xyjyu̶wu̶u̶ygyu̶xp je̱'e̱ Dios, y nan tu̶ nandu'un xywyin'ijxku̶xy ko je̱'e̱ Jesucristo xyjya'ay'ajtku̶xu̶ch y myajpaatku̶xu̶ch tu'ugyu̶ ma je̱'e̱ jya'ayu̶ñ. 7Wan je̱'e̱ Dios u̶u̶ch je̱'e̱ nDeedy ajtu̶m y je̱'e̱ Windzú̶n Jesucristo oy'ajt may'ajt tuñ ma miich ajku̶xyu̶ñ, y xyajjootkujk'ajtku̶xu̶ch.
Pablo ku'ijx mu̶gapxpu̶ jya'anu̶kxa'añ jim Roma
8Jayu̶jp u̶u̶ch je̱'e̱ Dioskujuuyu̶p nyeky ma je̱'e̱ Diosu̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ Jesucristo kyu̶xpu̶ y mu̶u̶d miich kyu̶xpu̶ nidu'ug nidu'ug ajku̶xy, je̱' ko xii yaa je̱'e̱ ayuuk du'un wyu̶dity ko je̱'e̱ Jesucristo y'ayuuk tyu̶y'ajt mmu̶bu̶jku̶ ajku̶xy. 9Dios, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch tu'ug'aa tu'ugjoot nmu̶duumbyu̶ñ; ngapxwa'kxu̶ch je̱'e̱ y'Ung Jesucristo y'ayuuk tyu̶y'ajt, je̱' nidu̶y'ajt'ajtp ko je'emy nja'aymye̱jtzku̶xy ko u̶u̶ch je̱'e̱ Dios nmu̶bu̶jktzóy; 10y nmu̶bu̶jktzooybyu̶ch je̱'e̱ Dios je'emy, pu̶nu̶ je̱' naty du'un tzojkp, nu̶kxy miich ngu'ijxku̶xy nmu̶gápxku̶xy. 11Je̱' ko je'emy nja'a'ixaangu̶xy nja'ajakyajwingapxu̶'u̶waangu̶xy je̱'e̱ oybyu̶, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios yejkypyu̶ñ Espíritu Santo kyu̶xpu̶, wan tu'ug'aa tu'ugjoot mmu̶bu̶jkku̶xu̶ch ka'pu̶ je̱'e̱ mmu̶bu̶jku̶ñ myajtu̶gooygyu̶xu̶ch. 12Du'un u̶u̶ch je̱'e̱ du'un ndijy wan du'un amíñ u̶xyu̶py nayjyootmu̶kmu̶gápxu̶mu̶ch ajku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ mu̶bu̶jku̶ñ mu̶dyiibu̶ miich mmu̶dajtku̶xypyu̶ñ y mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch nmu̶dajtypyu̶ñ.
13Peru̶ ndzojkypyu̶ch mnejwu̶u̶ygyu̶xu̶ch, mu̶gu'uktu̶jk ajku̶xy, ko ka'anaag'ook u̶u̶ch du'un tu̶ nja'amu̶na'añ ko tu̶ nja'anu̶kxa'añu̶ch ma miich ajku̶xyu̶ñ; nu̶kxy ngu'ixaangu̶xy nmu̶gapxaangu̶xy, peru̶ ni chamnu̶baadnu̶ch du'un nga'ayajnibadu̶'u̶yñu̶. Du'un u̶u̶ch du'un nja'atzóky nja'ayajwingapxu̶'u̶waangu̶xy miich je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt, wan du'un mnimayu̶u̶ygyu̶xu̶ch neby je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk tu̶ ñimayu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ majátyu̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt tu̶ ngapxwa'kxu̶ju̶ñ ma je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy. 14U̶u̶ch xypyaatpu̶ch ngapxwa'kxu̶chu̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt ma je̱'e̱ ja'ay nigu̶xyu̶ ajku̶xyu̶ñ, ma je̱'e̱ griego ja'ay y ma je̱'e̱ ka'pu̶ griegoja'ayu̶ch ajku̶xyu̶ñ, ma je̱'e̱ u̶xpu̶kyjya'ay y ma je̱'e̱ ka'pu̶ y'u̶xpu̶kyjya'ayu̶ch ajku̶xyu̶ñ, 15paady u̶u̶ch njanchnijoot'áty ngapxwa'kxa'añu̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt nandu'un ma miich ajku̶xyu̶ñ mu̶dyiibu̶ jim Roma tzu̶naaygyu̶xpu̶ñ.
Je̱'e̱ ayuuk tu̶y'ajt myu̶k'ajtu̶ñ
16Ka'p u̶u̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt nmu̶dzo'oydyuunu̶, je̱' ko je̱' je̱'e̱ Dios myu̶k'ajtu̶ñ, wan je̱'e̱ ja'ay ku̶xyu̶ pu̶njaty mu̶bu̶jkku̶xpu̶ñ je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ paatku̶xu̶ch, timyjyayu̶jp je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy y jak'u̶x'aam je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶ch ajku̶xy. 17Adaa Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt xyajnejwu̶u̶yu̶mb neby je̱'e̱ Dios nnu̶u̶ nboky xywyinmé̱kxu̶yu̶ ajtu̶m ajku̶xy; xywyinmé̱kxu̶py je̱'e̱ nnu̶u̶ nboky ajtu̶m ajku̶xy je̱' ko nmu̶bu̶jku̶m ajku̶xy, y je̱'e̱du̶'ajty ko nmu̶bu̶jku̶m ajku̶xy. Du'un je̱'e̱ Dios ñaky myu̶na'añ: “Je̱'e̱ wa'adzja'ay tzu̶na'awu̶p je̱'e̱ wiinu̶u̶xu̶u̶ mu̶u̶d je̱'e̱ mu̶bu̶jku̶ñ mu̶dyiibu̶ myu̶u̶du̶ñ.”
Je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay pyoky kyu̶dyeey ajku̶xy
18Nejwu̶u̶yu̶mby ko jiiby tzajpjooty je̱'e̱ mu̶jtzaachpyu̶ chooñ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios kyejxypyu̶ñ ma je̱'e̱ ja'ay ku̶xyu̶ mu̶dyiibu̶ ju̶bu̶k axu̶u̶g ja'ay'ajtku̶xpu̶ñ y mu̶dyiibu̶ ka'p tyu'uda'agyu̶chu̶ñ ajku̶xy, je̱' ko mu̶u̶d je̱'e̱ ju̶bu̶k axu̶u̶g ja'ay'ajtu̶ñ je̱'e̱ Dios tyu̶y'ajt mu̶u̶d agapxtujku̶ ajku̶xy neby kya'ayajnejwu̶'u̶wu̶chu̶ñ. 19Mu̶dyiibu̶ yajnejwu̶u̶by ma je̱'e̱ Diosu̶ñ, je̱' ñejwu̶u̶ygyu̶xypy je̱'e̱ oy yajxón, je̱' ko je̱'e̱ Dios je̱'e̱ ku̶'u̶m tu̶ yajnejwu̶u̶yu̶gu̶xyu̶. 20Je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p n'ijxu̶m ajku̶xy ma je̱'e̱ Diosu̶ñ mu̶baad je̱'e̱ nnejwu̶u̶yu̶m ajku̶xy, pu̶nu̶ nyajmiin nyajme̱jtzu̶mby je̱'e̱ njoot nwinma'añ ajtu̶m ajku̶xy ko n'ijxu̶m ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ tuñu̶ñ. Mu̶naaba je̱'e̱ Dios naaxwiimbu̶ yajkojyu̶ñ ni'igu̶xu̶'kp je̱'e̱ du'un oy yajxón, ko je̱' Dios y ko je̱'e̱ myu̶k'ajtu̶ñ ka'p nimu̶naaxu̶u̶ kyú̶xu̶ch tyu̶góyu̶ch. Paady je̱'e̱ ju̶bu̶kja'ay axu̶u̶gja'ay ka'p wyinmajtzu̶gu̶xyu̶ yajwinmé̱kxku̶xu̶ch. 21Oy du'un tu̶ ja'anejwu̶u̶ygyu̶xy ko je̱'e̱ Dios jyiiju̶ch, peru̶ ka'p tu̶ yajmu̶j'ajtku̶xy neby je̱'e̱ Diosu̶ñ ni ka'p je̱'e̱ Dioskujuuyu̶p tu̶ mooygyu̶xy. Je̱' je̱'e̱ je'eyu̶ wyinmaay'anajxku̶xypy je̱'e̱ tzuuwinma'añ ka'pu̶ chobaady, y je̱'e̱ xye̱xjoot xye̱xwinma'añ ajku̶xy ju̶bu̶ktuum je̱'e̱ tu̶ kya'anu̶. 22Je̱' du'un je̱'e̱ myu̶naangu̶xy ko kyuwinma'añdyu̶ch ajku̶xy, peru̶ janch tzuu je̱'e̱ ajku̶xy; 23tu̶ je̱'e̱ Dios y'oy'ajtu̶ñ yajtu̶gajtzku̶xnu̶, je̱'e̱ Dios ka'pu̶ y'o'ogy, y yajmu̶jtu̶gu̶u̶ygyu̶xnu̶ je̱'e̱ ja'ay y'awinnax ajku̶xy, je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ o'kp tu̶gooybyu̶ñ, u̶xtu̶ je̱'e̱baad tu̶ yajmu̶jtu̶gu̶u̶ygyu̶xnu̶ je̱'e̱ joon muuxy y'awinnax ajku̶xy, je̱'e̱ no'on ju̶yujk mu̶dyiibu̶ kyu̶'u̶ tyeky mu̶daaxk ajku̶xyu̶ñ y je̱'e̱ tza'añ ju̶yujk ajku̶xy.
24Paady je̱'e̱ Dios tu̶ ñajtz'ixu̶u̶yu̶gu̶xnu̶ mu̶u̶d je̱'e̱ jyu̶bu̶ktzojku̶ñ ajku̶xy mu̶dyiibu̶ myu̶dajtku̶xypyu̶ñ, y du'un du'un amíñ u̶xyu̶py tu̶ ñaymyu̶duundu̶gooyu̶gu̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ oymyu̶dzo'oydyuunu̶ju̶ñ. 25Chi ka'p je̱'e̱ Dios tyu̶y'ajt mu̶jpu̶daaku̶ ajku̶xy, je̱' je̱'e̱ yajmu̶jtu̶gu̶u̶ygyu̶xypy je̱'e̱ ja'ay y'anu̶u̶mu̶dya'aky ajku̶xy, y je̱' tu̶ mu̶jpu̶daakku̶xy y tu̶ windzu̶gu̶u̶ygyu̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios tu̶ yajkojyu̶ñ, y ka'p jye̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Dios je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ yajkoju̶gu̶xyu̶ñ y mu̶dyiibu̶ paattu̶bu̶ñ windzu̶gu̶u̶y o'owu̶dajtku̶xu̶ch wiinu̶u̶xu̶u̶ wiinu̶u̶tiempo. Jaanch adaa du'un.
26Paady je̱'e̱ Dios tu̶ ñajtz'ixu̶u̶yu̶gu̶xnu̶ ma je̱'e̱ oycho'oydyuunu̶ba winma'añdyu̶ñ. U̶xtu̶ je̱'e̱ tyo'oxyu̶jk je̱'e̱ to'oxyu̶jk'adyiibyu̶ tu̶ yajtu̶gajtzku̶xnu̶ y'adu̶u̶tzku̶xnu̶ neby ka'p pyadyiiju̶ñ, 27nandu'un je̱'e̱ ya'aydyu̶jktu̶jk, tu̶ je̱'e̱ ya'aydyu̶jk'adyiibyu̶ yajtu̶gajtzku̶xnu̶ neby jya'apadyiiju̶ñ mu̶dmaagu̶xu̶ch mu̶dpókxku̶xu̶ch je̱'e̱ tyo'oxyu̶jk ajku̶xy, y amíñ u̶xyu̶py je̱'e̱ ñayñijoot'ajtu̶gu̶xyu̶ ñaymyu̶dma'awaan ñaymyu̶dpokxaanu̶gu̶xy. Agu̶ ya'aydyu̶jk je̱'e̱ ñaymyu̶dmaawu̶gu̶xy y y'adu̶u̶tzku̶xy oycho'oydyuunu̶, y du'un je̱'e̱ kyu̶'u̶mni'kx kyu̶'u̶mgópt du'un tzaachpyu̶ mooygyu̶xy ko du'un tyuundu̶gooygyu̶xy.
28Je̱' ko ka'p je̱'e̱ Dios ku'ubu̶gaangu̶xy, paady je̱'e̱ Dios tu̶ ñajtz'ixu̶u̶yu̶gu̶xy ma je̱'e̱ jyu̶bu̶kjoot jyu̶bu̶kwinma'añ ajku̶xyu̶ñ, wan ju̶bu̶k axu̶u̶g y'adu̶u̶tzku̶xu̶ch neby ka'p pyadyiiju̶ñ y'adu̶u̶tzku̶xu̶chu̶ñ. 29Tyuungu̶xypy je̱'e̱ ju̶bu̶kpu̶ axu̶u̶gpu̶ ku̶xyu̶,#1.29 Nije̱' jaaybyu̶du̶jk myu̶naangu̶xy: je̱'e̱ to'oxyu̶jk mu̶dtuundu̶goyu̶u̶. je̱'e̱ ju̶bu̶kja'ay'adyiibyu̶, je̱'e̱ ku̶xyu̶ adzojku̶ñ y je̱'e̱ ju̶bu̶kja'ay'ajtu̶ñ. Ka'p je̱'e̱ myu̶gu'ugtu̶jk tii yajmu̶'oy'ijxku̶xy, ja'ayyaj'o'kku̶xp, janch tzipja'ay ajku̶xy, janch anu̶u̶játy ajku̶xy, ka'p je̱'e̱ myu̶gu'ug ixaangu̶xy y janch agapx ajku̶xy. 30Ñigápxku̶xypy ñimu̶dyaakku̶xypy je̱'e̱ myu̶gu'ugtu̶jk ju̶bu̶kjaty axu̶u̶gjáty, myu̶dzip'ajtku̶xypy je̱'e̱ Dios, myu̶yaax myu̶jojku̶xypy je̱'e̱ myu̶gu'ugtu̶jk, naygyu'umaayu̶gu̶xp ku̶'u̶m y mu̶j ku̶xp ñayjyu̶wu̶u̶yu̶gu̶xy; yajkojku̶xypy je̱'e̱ ju̶bu̶kja'ay'adu̶u̶ y ka'p je̱'e̱ tyaj tyeedy u̶u̶mu̶doogu̶xy kapxymyu̶doogu̶xy, 31ka'p yajmu̶gapxaan yaj'ane̱'e̱maangu̶xy, ka'p je̱'e̱ y'ayuuk kuydyuungu̶xy, ka'p ni pu̶n tzojkku̶xy ju̶wu̶u̶ygyu̶xy, ka'p ni pu̶n mu̶me̱kxtujkku̶xy y ka'p ni pu̶n pa'a''ayoogu̶xy. 32Ñejwu̶u̶ygyu̶xypy oy yajxón ko je̱'e̱ Dios du'un tu̶ yajnigu'udugu̶'u̶y ko pu̶n adaa du'umbu̶ ju̶bu̶kpu̶ axu̶u̶gpu̶ tuungu̶xpu̶ñ, ku'udu̶gooygyu̶xu̶p je̱'e̱ wiinu̶u̶xu̶u̶; peru̶ oy du'un ja'anejwu̶u̶ygyu̶xy, tyuun'adu̶u̶tzku̶xypy je̱'e̱ ju̶bu̶kpu̶ axu̶u̶gpu̶ y u̶xtu̶ xondaakku̶xp ko je̱'e̱ wiingpu̶ myu̶gu'ugtu̶jk du'un nandu'un ijxku̶xy y'adu̶u̶tzku̶xy neby je̱' ajku̶xyu̶ñ.
Currently Selected:
Romanos 1: MIXE
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Nuevo Testamento en Mixe de Mazatlán y Tutla, Oaxaca, México © Sociedad Bíblica de México, A.C. 2005
Romanos 1
1
Je̱'e̱ yajpókxu̶ñ
1U̶u̶ch Pablo, je̱'e̱ Jesucristo myu̶duumbu̶, cham adaa naky nyajnijayu̶u̶ygyu̶xy, Dios u̶u̶ch tu̶ xyajni'ipú̶ky y tu̶ xywyin'íxyu̶ch ko u̶u̶ch n'apóstol'ádu̶ch ma je̱'e̱ju̶ñ, neby u̶u̶ch je̱'e̱ ayuuk tu̶y'ajt mu̶baad ngapxwa'kxyu̶ñ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ ye̱jkpu̶ñ.
2Dios tu̶ najty adayaaba ayuuk tu̶y'ajt jékyu̶p ni'inigápxnu̶ ma je̱'e̱ y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶du̶jk ajku̶xyu̶ñ ko du'un kujaaygyu̶xu̶ch ma je̱'e̱ kunukxypyu̶ ñakyu̶ñ. 3Je̱'e̱ ayuuk tu̶y'ajt mu̶dyiibu̶ nigapxpu̶ñ je̱'e̱ y'Ung Jesucristo, je̱'e̱ nWindzú̶n ajtu̶m ajku̶xy, ko ya naaxwiiñ mya'axung'ajty neby je̱'e̱ naaxwiiñjya'ayu̶ñ, je̱'e̱ mu̶j'ane̱'e̱mbu̶ David je̱'e̱ ok'ung ok'ana'k'ajtu̶, 4peru̶ ko je̱'e̱ jyuugypyu̶jky, mu̶'it yajni'igu̶xu̶'ky ko jim choñ ma je̱'e̱ Diosu̶ñ, ko wya'adzja'ayu̶ch y mu̶'it du'un ñi'igu̶xu̶'ky ko Dios Ungu̶ch y chi je̱'e̱ mu̶k'ajt ku̶xyu̶ myooyu̶.
5Jesucristo kyu̶xpu̶ je̱'e̱ Dios may'ajt tu̶ tuñ ma u̶u̶chu̶ñ ko u̶u̶ch n'apóstol'ádu̶ch, y ngapxwa'kxu̶chu̶ch je̱'e̱ y'ayuuk tyu̶y'ajt, wan je̱'e̱ ja'ay myu̶bu̶gu̶u̶ju̶ch ma je̱'e̱ naax kajpt kú̶xyu̶ju̶ñ y kyapxymyu̶dowu̶u̶ju̶ch. 6Y ma je̱' ajku̶xyu̶ñ, miich nandu'un ajku̶xy mu̶dyiibu̶ jim Roma tzu̶naaygyu̶xpu̶ñ. Xchojkku̶xp xyjyu̶wu̶u̶ygyu̶xp je̱'e̱ Dios, y nan tu̶ nandu'un xywyin'ijxku̶xy ko je̱'e̱ Jesucristo xyjya'ay'ajtku̶xu̶ch y myajpaatku̶xu̶ch tu'ugyu̶ ma je̱'e̱ jya'ayu̶ñ. 7Wan je̱'e̱ Dios u̶u̶ch je̱'e̱ nDeedy ajtu̶m y je̱'e̱ Windzú̶n Jesucristo oy'ajt may'ajt tuñ ma miich ajku̶xyu̶ñ, y xyajjootkujk'ajtku̶xu̶ch.
Pablo ku'ijx mu̶gapxpu̶ jya'anu̶kxa'añ jim Roma
8Jayu̶jp u̶u̶ch je̱'e̱ Dioskujuuyu̶p nyeky ma je̱'e̱ Diosu̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ Jesucristo kyu̶xpu̶ y mu̶u̶d miich kyu̶xpu̶ nidu'ug nidu'ug ajku̶xy, je̱' ko xii yaa je̱'e̱ ayuuk du'un wyu̶dity ko je̱'e̱ Jesucristo y'ayuuk tyu̶y'ajt mmu̶bu̶jku̶ ajku̶xy. 9Dios, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch tu'ug'aa tu'ugjoot nmu̶duumbyu̶ñ; ngapxwa'kxu̶ch je̱'e̱ y'Ung Jesucristo y'ayuuk tyu̶y'ajt, je̱' nidu̶y'ajt'ajtp ko je'emy nja'aymye̱jtzku̶xy ko u̶u̶ch je̱'e̱ Dios nmu̶bu̶jktzóy; 10y nmu̶bu̶jktzooybyu̶ch je̱'e̱ Dios je'emy, pu̶nu̶ je̱' naty du'un tzojkp, nu̶kxy miich ngu'ijxku̶xy nmu̶gápxku̶xy. 11Je̱' ko je'emy nja'a'ixaangu̶xy nja'ajakyajwingapxu̶'u̶waangu̶xy je̱'e̱ oybyu̶, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios yejkypyu̶ñ Espíritu Santo kyu̶xpu̶, wan tu'ug'aa tu'ugjoot mmu̶bu̶jkku̶xu̶ch ka'pu̶ je̱'e̱ mmu̶bu̶jku̶ñ myajtu̶gooygyu̶xu̶ch. 12Du'un u̶u̶ch je̱'e̱ du'un ndijy wan du'un amíñ u̶xyu̶py nayjyootmu̶kmu̶gápxu̶mu̶ch ajku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ mu̶bu̶jku̶ñ mu̶dyiibu̶ miich mmu̶dajtku̶xypyu̶ñ y mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch nmu̶dajtypyu̶ñ.
13Peru̶ ndzojkypyu̶ch mnejwu̶u̶ygyu̶xu̶ch, mu̶gu'uktu̶jk ajku̶xy, ko ka'anaag'ook u̶u̶ch du'un tu̶ nja'amu̶na'añ ko tu̶ nja'anu̶kxa'añu̶ch ma miich ajku̶xyu̶ñ; nu̶kxy ngu'ixaangu̶xy nmu̶gapxaangu̶xy, peru̶ ni chamnu̶baadnu̶ch du'un nga'ayajnibadu̶'u̶yñu̶. Du'un u̶u̶ch du'un nja'atzóky nja'ayajwingapxu̶'u̶waangu̶xy miich je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt, wan du'un mnimayu̶u̶ygyu̶xu̶ch neby je̱'e̱ mu̶bu̶jkpu̶du̶jk tu̶ ñimayu̶u̶ygyu̶xyu̶ñ majátyu̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt tu̶ ngapxwa'kxu̶ju̶ñ ma je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶chu̶ñ ajku̶xy. 14U̶u̶ch xypyaatpu̶ch ngapxwa'kxu̶chu̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt ma je̱'e̱ ja'ay nigu̶xyu̶ ajku̶xyu̶ñ, ma je̱'e̱ griego ja'ay y ma je̱'e̱ ka'pu̶ griegoja'ayu̶ch ajku̶xyu̶ñ, ma je̱'e̱ u̶xpu̶kyjya'ay y ma je̱'e̱ ka'pu̶ y'u̶xpu̶kyjya'ayu̶ch ajku̶xyu̶ñ, 15paady u̶u̶ch njanchnijoot'áty ngapxwa'kxa'añu̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt nandu'un ma miich ajku̶xyu̶ñ mu̶dyiibu̶ jim Roma tzu̶naaygyu̶xpu̶ñ.
Je̱'e̱ ayuuk tu̶y'ajt myu̶k'ajtu̶ñ
16Ka'p u̶u̶ch je̱'e̱ Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt nmu̶dzo'oydyuunu̶, je̱' ko je̱' je̱'e̱ Dios myu̶k'ajtu̶ñ, wan je̱'e̱ ja'ay ku̶xyu̶ pu̶njaty mu̶bu̶jkku̶xpu̶ñ je̱'e̱ aanu̶mu̶ ni'idzooku̶ñ paatku̶xu̶ch, timyjyayu̶jp je̱'e̱ judío ja'ay ajku̶xy y jak'u̶x'aam je̱'e̱ ka'pu̶ jyudíoja'ayu̶ch ajku̶xy. 17Adaa Dios y'ayuuk tyu̶y'ajt xyajnejwu̶u̶yu̶mb neby je̱'e̱ Dios nnu̶u̶ nboky xywyinmé̱kxu̶yu̶ ajtu̶m ajku̶xy; xywyinmé̱kxu̶py je̱'e̱ nnu̶u̶ nboky ajtu̶m ajku̶xy je̱' ko nmu̶bu̶jku̶m ajku̶xy, y je̱'e̱du̶'ajty ko nmu̶bu̶jku̶m ajku̶xy. Du'un je̱'e̱ Dios ñaky myu̶na'añ: “Je̱'e̱ wa'adzja'ay tzu̶na'awu̶p je̱'e̱ wiinu̶u̶xu̶u̶ mu̶u̶d je̱'e̱ mu̶bu̶jku̶ñ mu̶dyiibu̶ myu̶u̶du̶ñ.”
Je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay pyoky kyu̶dyeey ajku̶xy
18Nejwu̶u̶yu̶mby ko jiiby tzajpjooty je̱'e̱ mu̶jtzaachpyu̶ chooñ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios kyejxypyu̶ñ ma je̱'e̱ ja'ay ku̶xyu̶ mu̶dyiibu̶ ju̶bu̶k axu̶u̶g ja'ay'ajtku̶xpu̶ñ y mu̶dyiibu̶ ka'p tyu'uda'agyu̶chu̶ñ ajku̶xy, je̱' ko mu̶u̶d je̱'e̱ ju̶bu̶k axu̶u̶g ja'ay'ajtu̶ñ je̱'e̱ Dios tyu̶y'ajt mu̶u̶d agapxtujku̶ ajku̶xy neby kya'ayajnejwu̶'u̶wu̶chu̶ñ. 19Mu̶dyiibu̶ yajnejwu̶u̶by ma je̱'e̱ Diosu̶ñ, je̱' ñejwu̶u̶ygyu̶xypy je̱'e̱ oy yajxón, je̱' ko je̱'e̱ Dios je̱'e̱ ku̶'u̶m tu̶ yajnejwu̶u̶yu̶gu̶xyu̶. 20Je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ ka'p n'ijxu̶m ajku̶xy ma je̱'e̱ Diosu̶ñ mu̶baad je̱'e̱ nnejwu̶u̶yu̶m ajku̶xy, pu̶nu̶ nyajmiin nyajme̱jtzu̶mby je̱'e̱ njoot nwinma'añ ajtu̶m ajku̶xy ko n'ijxu̶m ajku̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ tuñu̶ñ. Mu̶naaba je̱'e̱ Dios naaxwiimbu̶ yajkojyu̶ñ ni'igu̶xu̶'kp je̱'e̱ du'un oy yajxón, ko je̱' Dios y ko je̱'e̱ myu̶k'ajtu̶ñ ka'p nimu̶naaxu̶u̶ kyú̶xu̶ch tyu̶góyu̶ch. Paady je̱'e̱ ju̶bu̶kja'ay axu̶u̶gja'ay ka'p wyinmajtzu̶gu̶xyu̶ yajwinmé̱kxku̶xu̶ch. 21Oy du'un tu̶ ja'anejwu̶u̶ygyu̶xy ko je̱'e̱ Dios jyiiju̶ch, peru̶ ka'p tu̶ yajmu̶j'ajtku̶xy neby je̱'e̱ Diosu̶ñ ni ka'p je̱'e̱ Dioskujuuyu̶p tu̶ mooygyu̶xy. Je̱' je̱'e̱ je'eyu̶ wyinmaay'anajxku̶xypy je̱'e̱ tzuuwinma'añ ka'pu̶ chobaady, y je̱'e̱ xye̱xjoot xye̱xwinma'añ ajku̶xy ju̶bu̶ktuum je̱'e̱ tu̶ kya'anu̶. 22Je̱' du'un je̱'e̱ myu̶naangu̶xy ko kyuwinma'añdyu̶ch ajku̶xy, peru̶ janch tzuu je̱'e̱ ajku̶xy; 23tu̶ je̱'e̱ Dios y'oy'ajtu̶ñ yajtu̶gajtzku̶xnu̶, je̱'e̱ Dios ka'pu̶ y'o'ogy, y yajmu̶jtu̶gu̶u̶ygyu̶xnu̶ je̱'e̱ ja'ay y'awinnax ajku̶xy, je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ o'kp tu̶gooybyu̶ñ, u̶xtu̶ je̱'e̱baad tu̶ yajmu̶jtu̶gu̶u̶ygyu̶xnu̶ je̱'e̱ joon muuxy y'awinnax ajku̶xy, je̱'e̱ no'on ju̶yujk mu̶dyiibu̶ kyu̶'u̶ tyeky mu̶daaxk ajku̶xyu̶ñ y je̱'e̱ tza'añ ju̶yujk ajku̶xy.
24Paady je̱'e̱ Dios tu̶ ñajtz'ixu̶u̶yu̶gu̶xnu̶ mu̶u̶d je̱'e̱ jyu̶bu̶ktzojku̶ñ ajku̶xy mu̶dyiibu̶ myu̶dajtku̶xypyu̶ñ, y du'un du'un amíñ u̶xyu̶py tu̶ ñaymyu̶duundu̶gooyu̶gu̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ oymyu̶dzo'oydyuunu̶ju̶ñ. 25Chi ka'p je̱'e̱ Dios tyu̶y'ajt mu̶jpu̶daaku̶ ajku̶xy, je̱' je̱'e̱ yajmu̶jtu̶gu̶u̶ygyu̶xypy je̱'e̱ ja'ay y'anu̶u̶mu̶dya'aky ajku̶xy, y je̱' tu̶ mu̶jpu̶daakku̶xy y tu̶ windzu̶gu̶u̶ygyu̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Dios tu̶ yajkojyu̶ñ, y ka'p jye̱'e̱ju̶ch je̱'e̱ Dios je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tu̶ yajkoju̶gu̶xyu̶ñ y mu̶dyiibu̶ paattu̶bu̶ñ windzu̶gu̶u̶y o'owu̶dajtku̶xu̶ch wiinu̶u̶xu̶u̶ wiinu̶u̶tiempo. Jaanch adaa du'un.
26Paady je̱'e̱ Dios tu̶ ñajtz'ixu̶u̶yu̶gu̶xnu̶ ma je̱'e̱ oycho'oydyuunu̶ba winma'añdyu̶ñ. U̶xtu̶ je̱'e̱ tyo'oxyu̶jk je̱'e̱ to'oxyu̶jk'adyiibyu̶ tu̶ yajtu̶gajtzku̶xnu̶ y'adu̶u̶tzku̶xnu̶ neby ka'p pyadyiiju̶ñ, 27nandu'un je̱'e̱ ya'aydyu̶jktu̶jk, tu̶ je̱'e̱ ya'aydyu̶jk'adyiibyu̶ yajtu̶gajtzku̶xnu̶ neby jya'apadyiiju̶ñ mu̶dmaagu̶xu̶ch mu̶dpókxku̶xu̶ch je̱'e̱ tyo'oxyu̶jk ajku̶xy, y amíñ u̶xyu̶py je̱'e̱ ñayñijoot'ajtu̶gu̶xyu̶ ñaymyu̶dma'awaan ñaymyu̶dpokxaanu̶gu̶xy. Agu̶ ya'aydyu̶jk je̱'e̱ ñaymyu̶dmaawu̶gu̶xy y y'adu̶u̶tzku̶xy oycho'oydyuunu̶, y du'un je̱'e̱ kyu̶'u̶mni'kx kyu̶'u̶mgópt du'un tzaachpyu̶ mooygyu̶xy ko du'un tyuundu̶gooygyu̶xy.
28Je̱' ko ka'p je̱'e̱ Dios ku'ubu̶gaangu̶xy, paady je̱'e̱ Dios tu̶ ñajtz'ixu̶u̶yu̶gu̶xy ma je̱'e̱ jyu̶bu̶kjoot jyu̶bu̶kwinma'añ ajku̶xyu̶ñ, wan ju̶bu̶k axu̶u̶g y'adu̶u̶tzku̶xu̶ch neby ka'p pyadyiiju̶ñ y'adu̶u̶tzku̶xu̶chu̶ñ. 29Tyuungu̶xypy je̱'e̱ ju̶bu̶kpu̶ axu̶u̶gpu̶ ku̶xyu̶,#1.29 Nije̱' jaaybyu̶du̶jk myu̶naangu̶xy: je̱'e̱ to'oxyu̶jk mu̶dtuundu̶goyu̶u̶. je̱'e̱ ju̶bu̶kja'ay'adyiibyu̶, je̱'e̱ ku̶xyu̶ adzojku̶ñ y je̱'e̱ ju̶bu̶kja'ay'ajtu̶ñ. Ka'p je̱'e̱ myu̶gu'ugtu̶jk tii yajmu̶'oy'ijxku̶xy, ja'ayyaj'o'kku̶xp, janch tzipja'ay ajku̶xy, janch anu̶u̶játy ajku̶xy, ka'p je̱'e̱ myu̶gu'ug ixaangu̶xy y janch agapx ajku̶xy. 30Ñigápxku̶xypy ñimu̶dyaakku̶xypy je̱'e̱ myu̶gu'ugtu̶jk ju̶bu̶kjaty axu̶u̶gjáty, myu̶dzip'ajtku̶xypy je̱'e̱ Dios, myu̶yaax myu̶jojku̶xypy je̱'e̱ myu̶gu'ugtu̶jk, naygyu'umaayu̶gu̶xp ku̶'u̶m y mu̶j ku̶xp ñayjyu̶wu̶u̶yu̶gu̶xy; yajkojku̶xypy je̱'e̱ ju̶bu̶kja'ay'adu̶u̶ y ka'p je̱'e̱ tyaj tyeedy u̶u̶mu̶doogu̶xy kapxymyu̶doogu̶xy, 31ka'p yajmu̶gapxaan yaj'ane̱'e̱maangu̶xy, ka'p je̱'e̱ y'ayuuk kuydyuungu̶xy, ka'p ni pu̶n tzojkku̶xy ju̶wu̶u̶ygyu̶xy, ka'p ni pu̶n mu̶me̱kxtujkku̶xy y ka'p ni pu̶n pa'a''ayoogu̶xy. 32Ñejwu̶u̶ygyu̶xypy oy yajxón ko je̱'e̱ Dios du'un tu̶ yajnigu'udugu̶'u̶y ko pu̶n adaa du'umbu̶ ju̶bu̶kpu̶ axu̶u̶gpu̶ tuungu̶xpu̶ñ, ku'udu̶gooygyu̶xu̶p je̱'e̱ wiinu̶u̶xu̶u̶; peru̶ oy du'un ja'anejwu̶u̶ygyu̶xy, tyuun'adu̶u̶tzku̶xypy je̱'e̱ ju̶bu̶kpu̶ axu̶u̶gpu̶ y u̶xtu̶ xondaakku̶xp ko je̱'e̱ wiingpu̶ myu̶gu'ugtu̶jk du'un nandu'un ijxku̶xy y'adu̶u̶tzku̶xy neby je̱' ajku̶xyu̶ñ.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Nuevo Testamento en Mixe de Mazatlán y Tutla, Oaxaca, México © Sociedad Bíblica de México, A.C. 2005