YouVersion Logo
Search Icon

San Juan 12

12
Tu'ug je̱'e̱ to'oxyu̶jk perfume yajjaaxy je̱'e̱ Jesús
(Mt 26.6-13; Mc 14.3-9)
1Ja'atudujkxu̶u̶ najty je̱'e̱ Pascua xu̶u̶ ka'apaatyñu̶, chi je̱'e̱ Jesús jim Betania ñu̶kxy, jim ma je̱'e̱ Lázaro najty chu̶na'ayu̶ñ, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty tu̶ yajjuugypyú̶ky ja'adu'ook. 2Jim je̱'e̱ adzuu ni'ixu̶u̶ygyu̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ Jesús kyu̶xpu̶; Marta je̱'e̱ ju̶kxy pu̶ky najty yajwa'kxp, y je̱'e̱ Lázaro jim najty je̱'e̱ kyaaygyu̶xy ma je̱'e̱ meesu̶ju̶ñ mu̶u̶d je̱'e̱ Jesús. 3Chi je̱'e̱ María perfume tu'kliibra mu̶miiñ wa'adz nardo ujtz, janch tzoowu̶ najty je̱'e̱ du'umbu̶ perfume ujtz, y chi je̱'e̱ Jesús tyeky yajjáxu̶; mu̶'it po'ttu̶u̶ch mu̶u̶d je̱'e̱ kyu'uwaay. Y chi je̱'e̱ perfume xyuktu̶gu̶u̶y tu'ktu̶goot. 4Mu̶'it je̱'e̱ Judas Iscariote#12.4 Nije̱' wiingpu̶ versión myu̶na'añ: je̱'e̱ Simón y'ung. nidu'ugtu̶ je̱'e̱ discípulotu̶jk je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty je̱'e̱ Jesús ku̶'u̶ye̱gaamb ma je̱'e̱ myu̶dzipu̶ñ, myu̶naañ:
5—¿Ti yu̶'u̶ perfume ko tu̶ kya'ayajtoogy tu̶gu̶u̶gmu̶go'px denario meeñ; neby je̱'e̱ ayoobu̶du̶jk mu̶baad yajpubétyu̶ñ ajku̶xy?
6Peru̶ je̱'e̱ Judas ka'p je̱'e̱ du'un paady myu̶naañ ko je̱'e̱ ayoobu̶du̶jk najty pa'a''ayóy, paady je̱'e̱ du'un myu̶naañ ko najty mye̱e̱tzpu̶ju̶ch, y je̱' ko je̱' najty meeñygyonu̶'kp, y jyanchpugoomby najty je̱'e̱ meeñ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty jya'ayyajni'igu̶daakku̶xypyu̶ñ. 7Chi je̱'e̱ Jesús je̱'e̱ Judas nu̶maay:
—U̶xmatz yu̶'u̶ to'oxyu̶jk, ka'p nej mnu̶ma'ay, pyu̶gu̶'kypy yu̶'u̶ perfume najty, y mu̶'it u̶u̶ch yu̶'u̶ najty xyajjaxa'añ ko u̶u̶ch naty naaxtu̶gu̶'u̶y. 8Je̱'e̱ ayoobu̶du̶jk ajku̶xy ka'p je̱'e̱ nimu̶naaxu̶u̶ tyu̶goy'ádu̶ch ma miich ajku̶xyu̶ñ, peru̶ u̶u̶ch ka'p u̶u̶ch miich ya jeky xymyu̶dajtku̶xu̶ch.
Ñayxiiku̶gu̶xy ñaygyápxu̶gu̶xy ko je̱'e̱ Lázaro yaj'o'ogaangu̶xy
9May je̱'e̱ judío ja'ay du'un nejwu̶u̶ygyu̶xy ko je̱'e̱ Jesús najty jim Betania yajpaady, chi jim ñú̶kxku̶xy, ka'p najty je̱'e̱ Jesús je'eyu̶ y'ixaangu̶xypy, nan je̱'e̱ Lázaro najty nandu'un y'ixaangu̶xypy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesús najty tu̶ yajjuugypyú̶ky ja'adu'ook. 10Mu̶'it je̱'e̱ teedy windzu̶ndu̶jk ñaygyápxu̶gu̶xy ko je̱'e̱ Lázaro najty nandu'un yaj'o'ogaangu̶xy. 11Je̱'e̱ Lázaro kyu̶xpu̶ najty je̱'e̱ judío ja'ay may tu̶ mu̶dnaybyuyo'oydyuuttu̶gu̶xnu̶ je̱'e̱ teedy windzu̶ndu̶jk ajku̶xy, y mu̶bu̶jkku̶xnu̶ najty je̱'e̱ Jesús y'ayuuk tyu̶y'ajt.
Jesús tyu̶gu̶'u̶y Jerusalén
(Mt 21.1-11; Mc 11.1-11; Lc 19.28-40)
12Mayjya'ay najty Jerusalén Pascua xu̶u̶'ajtpu̶ tu̶ ñú̶kxku̶xy. Kujaboom nejwu̶u̶ygyu̶xy ko je̱'e̱ Jesús najty jya'ada'añ kajptjooty. 13Mu̶'it je̱'e̱ aydyuuñ'aay oy pujxku̶xy y oy je̱'e̱ Jesús ju̶jpkubadu̶u̶ygyu̶xy aydyuuñ'aaygyáp; cham mu̶kjaty jyanchmu̶naangu̶xy:
—¡Ku'umáy! ¡Kapxpaady je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ miimb mu̶u̶d je̱'e̱ Windzú̶n Dios kyu̶xpu̶ xyu̶u̶! ¡Kapxpaady je̱'e̱ Israel ja'ay Myu̶j'ane̱'e̱mbu̶ ajku̶xy!
14Chi je̱'e̱ Jesús buurru̶'úng tu'ug paaty y chi yajpejty, neby jiiby kuja'ay myiñ ma je̱'e̱ Dios ñakyu̶ñ:
15“Ka'p miich mdzu̶gu̶u̶ygyu̶xy je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ tzu̶naaygyu̶xpu̶ñ ma je̱'e̱ Sión kajptu̶ñ;#12.15 Jerusalén.
ijxku̶x, chi je̱'e̱ mMu̶j'ane̱'e̱mbu̶ myiingu̶xy y'u̶ña'ay buurru̶'ungkú̶xp.”
16Timyjyawin'ajt, ka'p je̱'e̱ Jesús dyiscípulotu̶jk adayaaba ayuuk winju̶wu̶u̶ygyu̶xy, u̶xtu̶ koonu̶ je̱'e̱ Jesús jyuugypyu̶jky y pya'ttu̶gu̶u̶yñu̶ tzajpjooty. Mu̶'itnu̶ oy ja'aymye̱jtzpaatku̶xy ko ku̶xyu̶ tijaty najty du'un tu̶ tyuñ tu̶ jyadyii, je̱' najty du'un tu̶ yajkuydyúñ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty kuja'ay miimb mu̶u̶d je̱'e̱ Jesús kyu̶xpu̶.
17Je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ najty jim ajku̶xy mu̶u̶d je̱'e̱ Jesús ko Jesús je̱'e̱ Lázaro yaaxpu̶dzu̶u̶my o'kpu̶ jutjooty y yajjuugypyu̶jky ja'adu'ook, janch mu̶dyaakku̶xp je̱'e̱ najty neby najty tu̶ ijxku̶xyu̶ñ. 18Paady je̱'e̱ mayjya'ay chóngu̶xy oy je̱'e̱ Jesús ju̶jpkubadu̶u̶ygyu̶xy, je̱' ko ñejwu̶u̶ygyu̶x je̱'e̱ ijxpe̱jt mu̶jwinma'añbyu̶ je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ je̱'e̱ Jesús najty tu̶ tuñu̶ñ. 19Peru̶ je̱'e̱ fariseotu̶jk du'un najty je̱'e̱ amíñ u̶xyu̶py ñayñu̶maayu̶gu̶xy:
—Tu̶ m'ijxku̶xyu̶, ka'p yu̶'u̶ nineby'eemby nmu̶madaaku̶mu̶ch ajku̶xy. Ok'ijxku̶x, ¡ku̶xyu̶ je̱'e̱ mayjya'ay pyanu̶kxyii!
Griego ja'ay nije̱' u̶xtaaygyu̶xy je̱'e̱ Jesús
20Ma je̱'e̱ mayjya'ay ajku̶xyu̶ñ mu̶dyiibu̶ najty Jerusalén Dios o'owu̶dajtpu̶ xu̶u̶jooty tu̶ ñú̶kxku̶xyu̶ñ, jiiby najty je̱'e̱ griego ja'ay nandu'un nije̱' ajku̶xy. 21Chi je̱'e̱ griego ja'ay je̱'e̱ Felipe nimu̶jwa'kku̶xy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ najty Betsaida kugajptu̶ñ, jim Galilea naaxjooty, y mu̶ju̶u̶ydyaaky mu̶nukxtaaky ajku̶xy, nu̶maaygyu̶xy:
—Windzú̶n, je̱'e̱ Jesús u̶u̶ch nja'a'ixaangu̶xypy.
22Chi je̱'e̱ Felipe ñu̶kxy y oy je̱'e̱ Andrés awaanu̶, y chi je̱'e̱ Felipe mu̶u̶d je̱'e̱ Andrés je̱'e̱ Jesús oy awaandu̶gajtzu̶ ajku̶xy. 23Mu̶'it je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶gu̶xy:
—Tu̶ je̱'e̱ xu̶u̶ tiempo paady mu̶naa u̶u̶ch je̱' je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ tzon tzajpjooty n'o'ogu̶chu̶ñ y njuugypyú̶ku̶chu̶ñ ja'adu'ook, y chi u̶u̶ch jiiby tzajpjooty ja'adu'ook nwinbídu̶ch. 24Janch tu̶y'ajtu̶ñ du'un nnu̶maaygyu̶xy, pu̶nu̶ ka'p je̱'e̱ ja'ay trigo pajk tu'ug ni'iby, y pu̶nu̶ ka'p je̱'e̱ trigo pajk pyu'uch, ka'p je̱'e̱ myayu̶'u̶y, je'emyñu̶ je̱'e̱ du'un tu'ug trigo pajk'áty; peru̶ pu̶nu̶ ñiipy y pu̶nu̶ puutzp je̱'e̱ trigo pajk, mu̶'it je̱'e̱ may'eemby tyu̶u̶m'ajtnu̶. 25Pu̶n je̱'e̱ jyugy'ajtu̶ñ janch tzojkpu̶ñ, yajtu̶goye̱e̱mby jyugy'ajtu̶ñ je̱', peru̶ pu̶n je̱'e̱ jyugy'ajtu̶ñ ka'p tzoky ma adayaaba naaxwiiñu̶ñ, pyade̱e̱mby jyugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶ je̱'. 26Pu̶nu̶ jii u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt pu̶n xymyu̶bu̶gaanu̶, wan u̶u̶ch xypyanu̶kxy, y ma u̶u̶ch naty nyajpaadyu̶ñ, jim je̱'e̱ nandu'un yajpaadu̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt naty xymyu̶bu̶jku̶byu̶ñ. Pu̶nu̶ jii u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt pu̶n xymyu̶bu̶jku̶, ku'umayu̶u̶ju̶bu̶ch nDeedy je̱'.
Jesús nigapxy ko y'o'oga'añ
27“¡Mu̶k u̶u̶ch cham du'un'ajtpu̶ ndajy nmay! ¿Y neby u̶u̶ch n'okmu̶na'anu̶ch? Du'un u̶u̶ch da'a nmu̶na'anu̶ch: ‘Dios Teedy, pu̶jku̶gyu̶ch adaa ayo'on mu̶dyiibu̶ tu̶ myu̶baad'ajtnu̶ju̶ñ.’ ¡Peru̶ u̶u̶ch paady u̶u̶ch ya tu̶ nmiñ ko u̶u̶ch ya n'o'ogu̶ch! 28Dios Teedy, yajku̶xu̶'u̶g je̱'e̱ m'oy'ajt mmu̶k'ajtu̶ñ.
Mu̶'it je̱'e̱ ayuuk tu'ug tzajpjooty yajmu̶dooy, mu̶dyiibu̶ mu̶naanu̶ñ: “Tu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ nyajku̶xu̶'u̶gy, y nyajku̶xu̶'u̶ge̱e̱mbyu̶ch ja'adu'ook.”
29Je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ najty jim amdo'ijtku̶xpu̶ñ, du'un najty je̱'e̱ myu̶naangu̶xpu̶ ko je̱'e̱ ane̱e̱ najty du'un tu̶ ya'axy tu̶ jyoky; peru̶ nije̱' najty mu̶kta'agy myu̶naangu̶xy:
—Je̱'e̱ ángel du'un tu'ug tu̶ myu̶gapxyii.
30Chi je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:
—Ka'p je̱'e̱ ayuuk du'un u̶u̶ch kyu̶xpu̶ tu̶ yajmu̶dóy, tu̶ yajmu̶dóy adaa du'un mu̶u̶d miich kyu̶xpu̶ ajku̶xy. 31Jada'achám tu̶ je̱'e̱ xu̶u̶ tiempo paady mu̶naa je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay yajtu̶ydyúnu̶chu̶ñ, y cham je̱'e̱ mu̶jku'u myu̶k'ajtu̶ñ yajpu̶gaanu̶ mu̶dyiibu̶ ya ane̱'e̱mb ma adayaaba naaxwiiñjya'ay ajku̶xyu̶ñ. 32Peru̶ ko u̶u̶ch naty cruutzkú̶xp tu̶ nyajmu̶jwojppéty, mu̶'it u̶u̶ch je̱'e̱ ja'ay n'ayuuk ndu̶y'ajt nigu̶xyu̶ xymyu̶bu̶gaanu̶ ajku̶xy.
33Ko je̱'e̱ Jesús du'un myu̶naañ, je̱' najty je̱'e̱ du'un tyijpy neby najty y'o'oga'añu̶ñ. 34Chi je̱'e̱ mayjya'ay y'adzoowu̶gu̶xy:
—Ma u̶u̶ch je̱'e̱ ngu'utujku̶ñ ajku̶xyu̶ñ du'un jiiby kuja'ay myiñ ko je̱'e̱ Cristo wiinu̶u̶xu̶u̶ jyugy'ajtu̶wa'añ. ¿Ti miich ko du'un mmu̶na'añ ko tzipku̶xp cruutzkú̶xp yajmu̶jwojppé̱du̶ch je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ tzon tzajpjooty? ¿Pu̶n miich du'un mdijpy je̱'e̱ ja'ay mu̶dyiibu̶ tzon tzajpjooty?
35Mu̶'it je̱'e̱ Jesús ñu̶maayu̶ ajku̶xy:
—U̶u̶ch du'un u̶u̶ch neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ y jak'idaambu̶ch ya mu̶u̶d miich ajku̶xy, peru̶ tzojku̶ je'eyu̶ y ka'p jékyu̶ch. Mu̶bu̶jku̶gyu̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt ajku̶xy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ ma u̶u̶ch yam nyajpaadyñu̶ju̶ñ mu̶u̶d miich ajku̶xy, ka'pu̶ agoodztuum myajpaatku̶xu̶ch; je̱' ko je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ agoodztuum wu̶dijtku̶xpu̶ñ ka'p je̱'e̱ nejwu̶u̶ygyu̶xy ma ñú̶kxku̶xyu̶ñ. 36Mu̶bu̶jku̶gyu̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt ajku̶xy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ du'un neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ ma u̶u̶ch yam nyajpaadyñu̶ju̶ñ ma miich ajku̶xyu̶ñ, wan du'un myajpaatku̶xu̶ch ma u̶u̶chu̶ñ.
Ko je̱'e̱ Jesús du'un myu̶dyaaktaay, chi ñu̶kxnu̶ y winguyu'ch je̱'e̱ mayjya'ay.
Ti gyu̶xpu̶ je̱'e̱ judío ja'ay najty ka'amu̶bu̶jkku̶xy je̱'e̱ Jesús y'ayuuk tyu̶y'ajt
37Oy najty je̱'e̱ Jesús ka'anaag tu̶ ja'atúñ je̱'e̱ mu̶jpu̶ ijxpe̱jt mu̶jwinma'añbyu̶ ma je̱'e̱ ja'ay wyinduuy ajku̶xyu̶ñ, peru̶ ka'p najty je̱'e̱ ja'ay y'ayuuk tyu̶y'ajt myu̶bu̶jkku̶xyu̶; 38paady najty je̱'e̱ ka'amu̶bu̶jkku̶xy je̱' ko je̱' najty du'un yajkuydyuumb neby najty je̱'e̱ Dios y'ayuuknajtzkapxu̶u̶ybyu̶ Isaías tu̶ kuja'ayu̶ñ:
“Windzú̶n Dios, ka'p je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt ni pu̶n tu̶ xymyu̶bu̶jku̶ ajtu̶m.
Ka'p ni pu̶n, pu̶n je̱'e̱ Windzú̶n Dios myu̶k'ajt winju̶wu̶u̶yu̶byu̶ñ.”
39Y ka'p najty mu̶baad mu̶bu̶jkku̶xy, je̱' ko nandu'un je̱'e̱ Isaías kujaay:
40“Tu̶ je̱'e̱ Dios je̱'e̱ wyiin jyoot yaj'adujkku̶xu̶ ajku̶xy
y tu̶ je̱'e̱ jyoot wyinma'añ yajjuunu̶xu̶ ajku̶xy;
ka'pu̶ y'ijxku̶xu̶ch nan ka'pu̶ winju̶wu̶u̶ygyu̶xu̶ch;
ka'pu̶ jyootwimbijtku̶xu̶ch ma u̶u̶chu̶ñ,
y ka'pu̶ u̶u̶ch nyajtzo'ogu̶ch ajku̶xy.”
41Myu̶naañ je̱'e̱ Isaías du'un, je̱' ko tu̶ najty je̱'e̱ Jesús y'oy'ajt ijxu̶, y je̱' najty je̱'e̱ du'un ñigapxypy ñimu̶dyaakypy.
42May je̱'e̱ judío ja'ay mu̶bu̶jky ajku̶xy je̱'e̱ Jesús y'ayuuk tyu̶y'ajt, nan myu̶bu̶jkku̶x je̱'e̱ judío windzu̶ndu̶jk nije̱' ajku̶xy. Peru̶ ka'p najty mayjya'ayjyooty yajni'igu̶xu̶'kku̶xy ko je̱'e̱ Jesús najty tu̶ mu̶bu̶jkku̶xy, je̱' ko je̱'e̱ fariseotu̶jk najty tzu̶gu̶u̶ygyu̶xy ko yajpu̶dzu̶u̶mu̶gu̶xu̶ch ma je̱'e̱ naymyujktaaktu̶ñ. 43Je̱' najty je̱'e̱ ni'igyu̶ chojkku̶xypy ko je̱'e̱ ja'aykyu'umaayu̶gu̶xu̶ch y ka'p ko je̱'e̱ Dios kyu'umaayu̶gu̶xu̶ch.
Je̱'e̱ Jesús y'ayuuk je̱'e̱ ja'ay yajpokykya'awu̶p
44Chi je̱'e̱ Jesús mu̶k myu̶naañ: “Pu̶n u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt xymyu̶bu̶jku̶byu̶ñ, ka'p u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt u̶u̶chtyu̶'ajty je'eyu̶ xymyu̶bu̶jku̶py, nan xymyu̶bu̶jku̶byu̶ch je̱'e̱ nDeedy y'ayuuk tyu̶y'ajt, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch ya naaxwiiñ tu̶ xykyexyu̶ñ. 45Y pu̶n u̶u̶ch xy'ijxpu̶ñ, nan xy'ijxu̶byu̶ch je̱'e̱ nDeedy nandu'un, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch ya naaxwiiñ tu̶ xykyexyu̶ñ. 46U̶u̶ch je̱'e̱ tu̶y'ajt ya naaxwiiñ tu̶ nmu̶míñ, du'un u̶u̶ch neby je̱'e̱ ju̶u̶nu̶ñ, ka'pu̶ agoodztuum wyu̶'u̶mgu̶xu̶ch je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt xymyu̶bu̶jku̶gu̶xpu̶ñ. 47Peru̶ pu̶n u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt xymyu̶doowu̶byu̶ñ y ka'p kuydyuungu̶xy, ka'p je̱'e̱ ñu̶u̶ pyoky u̶u̶ch nyajkumu̶dowaangu̶xypy, je̱' ko ka'p u̶u̶ch ya naaxwiiñ paady tu̶ nmiñ ko u̶u̶ch je̱'e̱ naaxwiiñjya'ay ñu̶u̶ pyoky nyajkumu̶doogu̶xu̶ch, paady u̶u̶ch ya naaxwiiñ tu̶ nmiñ neby u̶u̶ch mu̶baad nbokywyinmé̱kxku̶xyu̶ñ. 48Pu̶n u̶u̶ch xy'u̶xtijpu̶ñ y ka'p u̶u̶ch je̱'e̱ n'ayuuk ndu̶y'ajt xykyu'ubu̶gaanu̶ ajku̶xy, jii je̱' pu̶n yajkumu̶dowaanu̶bu̶ñ ajku̶xy; je̱'e̱ ayuuk mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch tu̶ ngapxyu̶ñ je̱' je̱'e̱ yajkumu̶dowu̶u̶ju̶p ajku̶xy ko naty tu̶ myu̶baad'ajtnu̶ mu̶naa je̱'e̱ naaxwiimbu̶ kyu̶xaan tyu̶goyaanu̶ju̶ñ. 49Je̱' ko ka'p u̶u̶ch du'un ku̶'u̶mjoot ku̶'u̶mwinma'añ nmu̶na'añ; je̱'e̱ Dios Teedy, je̱'e̱ mu̶dyiibu̶ u̶u̶ch ya naaxwiiñ tu̶ xykyexyu̶ñ, je̱' u̶u̶ch du'un tu̶ xy'ane'emy neby u̶u̶ch mu̶baad nmu̶na'añu̶ñ y neby u̶u̶ch mu̶baad nyaj'u̶xpú̶kyu̶ñ. 50Y nejwu̶u̶ybyu̶ch ko mu̶u̶d u̶u̶ch je̱'e̱ nDeedy y'ane̱'e̱mu̶ñ je̱'e̱ jugy'ajtu̶ñ wiinu̶u̶xu̶u̶bu̶ yajpaady. Y paadyu̶tz neby u̶u̶ch nmu̶na'añu̶ñ, du'un u̶u̶ch du'un nmu̶na'añ neby u̶u̶ch je̱'e̱ Dios Teedy tu̶ xy'ane'emyu̶ñ.”

Currently Selected:

San Juan 12: MIXE

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy