Amaköri gha Bhatomu 7
7
Siteebhano ˆaghiitachura ambërë e riibharacha
1Niho Omuchaama Omokoro akamobhoori Siteebhano akabhugha, “Amangʼana ghano bhaghoghusëma n‑gha mahëënë?” 2Siteebhano aghagharokeri akabhugha, “Abhahiiri bhaane na bhataata bhaane, muntëghëërërë! Eryobha re bhokumi obhokoro ꞉ndeemorweriire sookoro wiito Abhurahamu mo‑se e Mesobhotamiya, eriibhagha riyo naare akeere ghusaamera mo‑moghya o Haraani. 3Eryobha rekamobhoorera rekabhugha, ‘Oru mo‑se yaacho ino. Otighe abhahiiri bhaacho, oghi mo‑se ino neghokwërëki.’#7:3 Mööhi Simoka 12:1. 4Niho Abhurahamu aghasaama mo‑se yaache e Bhakaritaayo aghaye akamanya mo‑moghya o Haraani. Ishe achekumara ghoku iyo, Eryobha rekamusaami, rekamurëëta mo‑se ino inyu mumanyiri ibheere.
5“Mo‑se ino, Eryobha retamoheere Abhurahamu aghabho yoyoose, koru haghiro hasuuhu. Koru hangʼu, ꞉ndeemuraghiri komuha ase ino, ibhe e yaache na abhaana bhaache, nangabha eriibhagha riyo Abhurahamu taare no omoona. 6Eryobha rekamobhoorera Abhurahamu, ‘Abhaato bha rwibhoro roocho mbaakubha abhaghëni mo‑se e bhaato abhande. Mo‑se iyo bhaakubha, mbaghuköru abhasësë, kwo meeka amaghana ane, mbaakubha bharanyaakibhu chwee. 7Wiiki abhaato bhayo bhakobhaköra kubha abhasësë, eni nekobharööna. Bharamara, abhaato bha rwibhoro roocho mbaakoru mo‑se iyo e kurë, mbakuucha ghunsëngëra hano.’#7:6–7 Mööhi Simoka 15:13–14; Kohoroka 3:12. 8Rekamara Eryobha reghaköra eriiraghano na Abhurahamu, re ghusaara abhaana bha ghesubhe. Akamara Abhurahamu akiibhora Isaka. Hano Isaka ahikiri chaasiko inyaanye, Abhurahamu akamusaara. Isaka akiibhora Yakobho, na Yakobho akiibhora abhaana bha ghesubhe ikomi na bhabhere, bhayo nibho bhasookoro bhiito.
9“Mbe, Bhasookoro bhiito bhayo, bhakamorigheri eriihari ömööbhö uno are arabherekeru Yusubhu, bhakamoghori abhe omusësë mo‑se e Miisiri. Amare Eryobha reekabha haghirohamu nawe. 10Eryobha rekamotoori mo‑nyaako yaache yoose. Wiiki rekamuha amachömu na amangʼiini ghoose, mbagha Bharaawo omutëmi o Miisiri akamosiigha chwee. Ibheere Bharaawo akamotoora abhe omukangati omokoro mo‑se yaache e Miisiri, na mo‑nyumba yaache e ghitëmi.
11“Mbe, hakarwera aghëëcha ihaari mo‑se iyo yoose e Miisiri, na mo‑se e Kanaani, abhaato bhakanyaaka chwee. Bhasookoro bhiito bhaakabha bhataghöötë ebhiinyakurë bhyobhyose. 12Hano Yakobho oghwire kubha mo‑se e Miisiri mbaanyi na angano, akabhatoma abhaana bhaache, bhasookoro bhiito bhayo, bhaghi iyo. Runo niro roore orughëndö roobho o rumbërë kohika Miisiri. 13Mo‑rughëndö roobho ro kabhere, Yusubhu akiibhoora kwo bhaömööbhö bhayo, na Bharaawo woose akabhamënya. 14Yusubhu aghatomani amangʼana ghwi ishe, na kwo bhahiiri bhaache bhoose kubha, bhaghi Miisiri. Abhaato bhayo mbaare miröngö mohungate na abhataano. 15Mbe, Yakobho aghaye Miisiri, na aghakwera iyo, koru bhasookoro bhiito bhayo bhoose n‑iyo bhakweriire. 16Emebhere gheebho ghekahiru awaabho mo‑moghya o Shekeemu, ghekaryeku mo‑mbeehera ino Abhurahamu are aghoriri iyo gho chambiiri nyarebhe koru mo‑bhabhureni bha Hamoori.
17“Eriibhagha re Ryobha re ghuköra bhuure reere remuraghiri Abhurahamu ndeere ˆreghatingʼi. Omubharo o bhaato bhayo iyo Miisiri noore oriyëngëra chwee. 18Antenero, omutëmi owonde uno ataare amweche Yusubhu aghasëëma ghukangata ase iyo. 19Omutëmi uyo akabhanyaaki bhasookoro bhiito, na akabhakörëra amabhe, akabhahatëka bhate abhaana bhaabho ebhengʼwerere, gho ghiri bhaku.
20“Eriibhagha riyo riyo Musa woose akiibhoru, iwe naare omoona muchömu chwee. Akarëru na abhiibhori bhaache mo‑nyumba kwo myëri etato. 21Eriibhagha rekahika hano abhiibhori bhaache bhataatoriri komobhisa wiiki, bhakamohira aghitaaro komobhisa. Omuukë o mutëmi Bharaawo akamutööra, akamurëra kinya omoona waache. 22Musa uyo bhakamweghi amangʼiini ghoose gha Bhamiisiri, akabha mosubhesubhe gho ghosiikëra, na mo‑maköri ghaache.
23“Hano Musa are ne eghita ke emeeka miröngö ene, akabha na amiigha gha kobharighi abhahiiri bhaache Abhiisiraeri. 24Iyo akamorighi Omwisiraeri umu araröönu no Omomiisiri. Hayo hayo aghaye komotoori, akamwita Omomiisiri uyo akamorehaneri asiire. 25Musa akiihëëbha kubha abhahiiri bhaache bhayo mbakumënya kubha Eryobha ndekobhatoori gho kohetera ghokooche, amare bhataamënyiri.
26“Atabhoori yaache, akabhabhöna Abhiisiraeri bhabhere bhararööna. Aghasaki kobhatëmëërani gho kobhabhoorera, ‘Bhamura, inyu m‑bhahiiri moonyi! Kana ngwake mokurööna?’ 27Ibheere uno are aramunyahaara omughëndi, akamosughuta Musa rubhareka, arabhugha, ‘N‑niwe uno aghotooriri ubhe omukangati wiito, no omoteni o kiina ghate yiito? 28Kana, nokwënda koonyita kinya wiitiri Omomiisiri wuure icho?’#7:27–28 Mööhi Kohoroka 2:14. 29Mbe, hano Musa oghwire amangʼana ghayo, akangʼösëra mo‑se e Mitiyaani. Akamanya iyo kinya omughëni, akiibhora abhaana bhabhere iyo bha ghesubhe.
30“Mbe, iyo Mitiyaani Musa ꞉naamanyiri emeeka miröngö ene. Orosiko rumu, hano are mo‑kibhara haghuhe ne egheghoro ghe Sinaayi, akarweru na marayika umu. Marayika uyo naare mo‑ghisaka kino keere keraaka omororo. 31Hano arooche eghisaka kiyo akaroghoora chwee, aghaghiishukerera, kubha aghisunche bhoheene. Akooghu eriiraka re Omutëmi, reramobhoorera rerabhugha, 32‘Eni n‑Eryobha re bhasookoro bhaacho Abhurahamu, na Isaka, na Yakobho!’#7:32 Mööhi Kohoroka 3:6. Hano Musa oghwire amangʼana ghayo, aghasingisa kwo bhotiini, aghatiina ghokimööhërëri eghisaka kiyo.
33“Ibheere Omutëmi akamobhoorera, ‘Ruusi ebhekwera#7:33 Koruusi ebhekwera. Kwo Bhayahuuti, neere ërëërëki asooko. bheecho, gho kubha hayo wimeeriire n‑ahaghiro ahatööbhiyu. 34Hëënë nerooche kinya abhaato bhaane ˆbhakanyaakibhu mo‑se e Miisiri, nyoghwire ekerero keebho. Ghayo nigho ghaghaghëriri eni niike koru Mwishaaro, kubha nebhatoori abhaato bhaane koru mo‑bhusësë. Ibheere nuuche, neghoghotoma ugharuke iyo Miisiri.’#7:33–34 Mööhi Kohoroka 3:7–10.
Musa ˆakaangu na abhaato bhaache
35“Musa uyo, niwe uno abhaato bhayo ꞉bhaamwangiri bhakamobhoorera, ‘N‑niwe uno aghotooriri ubhe omukangati wiito, no omoteni o kiina ghate yiito?’ Wiiki niwe Eryobha ꞉reemotomiri, kubha abhe omukangati no omotoori waabho, gho kohetera marayika uno amorweriire mo‑ghisaka kiire. 36Musa uyo niwe abhakangatiri Abhiisiraeri kobharuusi mo‑se e Miisiri, gho nchëra e ghuköra ebhyërëkërëri ne ebhiraghe bhyaru mo‑se iyo, na mo‑nyancha e Shaamu, na mwibhara, kwo riibhagha re meeka miröngö ene.
37“Musa uyo niwe are abhabhooriire Abhiisiraeri bhayo, ‘Ghate yaanyu, Eryobha nakobhaahurera omurööti kinya eni.’#7:37 Mööhi Kohiita kwo Meghiro 18:15. 38Musa uyo, naare ariikara haghirohamu na bhasookoro bhiito mwibhara. Niwe uno ꞉asiikiire na marayika mo‑gheghoro ghe Sinaayi. Akahaabhu amangʼana gha bhuhöru, aghaturëëtëra itu.
39“Amare Abhiisiraeri bhayo, bhasookoro bhiito, bhakaanga komosooka Musa, bhataamoteereeriri. Bhaghiighomba mo‑metema gheebho ghugharuka Miisiri. 40Bhakamobhoorera Haruuni, ‘Otukörërë asanaamu, ino eghotukangata mo‑nchëra, gho kubha Musa uno atukangatiri koru Miisiri, toteeche amangʼana ghano ghamobhwine iyo.’#7:40 Mööhi Kohoroka 32:1. 41Chaasiko chiyo bhaghaköra asanaamu ino etuubhiine ne ekimööri ke ngʼömbë. Bhakayeruuseri amaruusi, bhaakabha bharasiigherasiighera egheghiro kino ꞉bhiiköriire kwo mabhökö ghaabho abheene. 42Mbe, Eryobha reghashaamu, rekabhatigha bhasëngërë eryobha rino rekubhara, no omwëri, na chanchöta, kinya bhuure yandëkuru mo‑ghitabhu ke bharööti kubha,
‘Abhiisiraeri, hano mwikeere mwibhara kwo meeka miröngö ene,
moore morangööghëra chaatugho
kubha monduseri amaruusi? Tiyaanyi!
43Ahaghiro hohoose hano moghiire,
moore moraghëgha eriibhuru re musambu waanyu Moreki,
na asanaamu e nchöta e musambu waanyu Rebhaani.
Chasanaamu chino mwiköriire kubha mochisëngërë.
Gho ghayo, nekobhaköra mubhe
ke bhano bhaghööturu mwihë,
mokohiru chaase che kurë chwee,
koru koheta Bhabheeri.’#7:42–43 Mööhi Amoosi 5:25–27.”
Eryobha retaaghwikara Mwisëngërö aheene
44Siteebhano akabhugha, “Iyo mwibhara, bhasookoro bhiito bhayo bhatataaniri ne eriibhuru re bhwibhateri. ꞉Ndiiköruru kinya Eryobha reere remwërëkëriiri Musa koriköra. 45Bhakamara, bhasookoro bhiito eriibhagha Yoshuwa are omukangati waabho, bhakariimoki. Nabho bhakarirëëta mo‑chaase chino ꞉bhaahökiri abhaato bha matöngö aghande, hano Eryobha rebhahëëbhiri abhaato bhayo. Eriibhuru riyo reghasaagha mo‑se yaabho iyo, mbagha eriibhagha re mutëmi Tawuti. 46Tawuti uno ꞉asiighuru ne Eryobha, akarisabha Eryobha re Yakobho remwisherereri koryabhëkëra Erisëngërö. 47Amare Erisëngërö riyo ꞉ndyabhëkuru no omutëmi Seremaani mwërëëti o Tawuti.
48“Koru hangʼu, Eryobha rino reenyi Omokoro o Bhyose, retaaghotora kumanya mo‑nyumba ino yabhëkuru na abhaato. Kinya bhuure omurööti abhughiri,
49‘Omutëmi Waryobha ꞉naabhughiri kubha,
Erishaaro, nikyo eghetumbe keene ke bhutëmi,
na ase, niho ahaghiro ha ghotoora amaghoro ghaane.
N‑anyumba e ngabhu mokonyaabhëkëra?
Ahaghiro haane ha koweerera n‑hayi?
50Bhino bhyose, tigha n‑eni mwene uno nebhebhombiri?’#7:49–50 Mööhi Isaaya 66:1–2.”
Abhakangati nibho ꞉bhaangiri Musa ne Eryobha taanyi Siteebhano
51Siteebhano akëëndërëra kobhugha, “Inyu m‑bha mitu miköngʼu moonyi! Emetema gheenyu na amatu ghaanyu nganga gha bhaato bhano bhataaghokumi. Chaasiko choose mokoyanga Akörö Ahörëëru, kinya bhuure bhasookoro bhaanyu ꞉bhaaköriri! 52Kana, naanyi‑ho omurööti koru umu uno bhasookoro bhaanyu bhataamunyaakiri? Mbaare bharabhiita koru abharööti bhano ꞉bhaare bhararuusi obhurööti ighoro e kuucha kwo wuure Omuhëënë o Ryobha! Uyo niwe uno inyu ꞉moomwigharuriini, mokamwita. 53Mbe! Eryobha ndebharëëtiire emeghiro gheeche gho nchëra e marayika waache, amare motaaghesookiri.”
Siteebhano ˆaghiitu
54Hano abhakoro bhayo bha Bhayahuuti bhooghwire amangʼana ghayo gha Siteebhano, bhaghakarara chwee, bhaghakararaati amiino ghaabho kwo bhororo. 55Eriibhagha riyo, Siteebhano akabha ichoriibhu Akörö Ahörëëru, akamööhi ighoro Mwishaaro, akarighi obhokumi obhokoro bho Ryobha, na Yesu imeeriire eribhaara re kwiro re Ryobha. 56Hayo akabhugha, “Mumööhërëri! Nerooche erishaaro reriighoka, no Omoona o Mooto imeeriire eribhaara re kwiro re Ryobha!”
57Ibheere abhakoro bhayo bha Bhayahuuti bhakaribha amatu ghaabho, bhaghaköra eriireghe. Bhakamara Bhakamwibhurukera bhoose haghirohamu, 58bhakamoruusi anche e moghya, bhakamurasa amabhohe. Hano ꞉bhaare bhakeere komurasa amabhohe, abhiibhateri bhayo bhaghatoora amaghööti ghaabho haghuhe no omobhureni umu uno akobherekeru Sawuri, kubha aghachonge.
59Hano bhaare bharamurasa amabhohe, Siteebhano aghasabha Eryobha, arabhugha, “Oo Omutëmi Yesu, osongʼaane akörö yaane!” 60Akamara akabhuna ebheru, aghakuura kwo riiraka ikoro, “Omutëmi, otabharööna kwo masari ghaabho ghano.” Hano amariri kobhugha ghayo, aghaku.
Currently Selected:
Amaköri gha Bhatomu 7: ntk
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2022 Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved
Amaköri gha Bhatomu 7
7
Siteebhano ˆaghiitachura ambërë e riibharacha
1Niho Omuchaama Omokoro akamobhoori Siteebhano akabhugha, “Amangʼana ghano bhaghoghusëma n‑gha mahëënë?” 2Siteebhano aghagharokeri akabhugha, “Abhahiiri bhaane na bhataata bhaane, muntëghëërërë! Eryobha re bhokumi obhokoro ꞉ndeemorweriire sookoro wiito Abhurahamu mo‑se e Mesobhotamiya, eriibhagha riyo naare akeere ghusaamera mo‑moghya o Haraani. 3Eryobha rekamobhoorera rekabhugha, ‘Oru mo‑se yaacho ino. Otighe abhahiiri bhaacho, oghi mo‑se ino neghokwërëki.’#7:3 Mööhi Simoka 12:1. 4Niho Abhurahamu aghasaama mo‑se yaache e Bhakaritaayo aghaye akamanya mo‑moghya o Haraani. Ishe achekumara ghoku iyo, Eryobha rekamusaami, rekamurëëta mo‑se ino inyu mumanyiri ibheere.
5“Mo‑se ino, Eryobha retamoheere Abhurahamu aghabho yoyoose, koru haghiro hasuuhu. Koru hangʼu, ꞉ndeemuraghiri komuha ase ino, ibhe e yaache na abhaana bhaache, nangabha eriibhagha riyo Abhurahamu taare no omoona. 6Eryobha rekamobhoorera Abhurahamu, ‘Abhaato bha rwibhoro roocho mbaakubha abhaghëni mo‑se e bhaato abhande. Mo‑se iyo bhaakubha, mbaghuköru abhasësë, kwo meeka amaghana ane, mbaakubha bharanyaakibhu chwee. 7Wiiki abhaato bhayo bhakobhaköra kubha abhasësë, eni nekobharööna. Bharamara, abhaato bha rwibhoro roocho mbaakoru mo‑se iyo e kurë, mbakuucha ghunsëngëra hano.’#7:6–7 Mööhi Simoka 15:13–14; Kohoroka 3:12. 8Rekamara Eryobha reghaköra eriiraghano na Abhurahamu, re ghusaara abhaana bha ghesubhe. Akamara Abhurahamu akiibhora Isaka. Hano Isaka ahikiri chaasiko inyaanye, Abhurahamu akamusaara. Isaka akiibhora Yakobho, na Yakobho akiibhora abhaana bha ghesubhe ikomi na bhabhere, bhayo nibho bhasookoro bhiito.
9“Mbe, Bhasookoro bhiito bhayo, bhakamorigheri eriihari ömööbhö uno are arabherekeru Yusubhu, bhakamoghori abhe omusësë mo‑se e Miisiri. Amare Eryobha reekabha haghirohamu nawe. 10Eryobha rekamotoori mo‑nyaako yaache yoose. Wiiki rekamuha amachömu na amangʼiini ghoose, mbagha Bharaawo omutëmi o Miisiri akamosiigha chwee. Ibheere Bharaawo akamotoora abhe omukangati omokoro mo‑se yaache e Miisiri, na mo‑nyumba yaache e ghitëmi.
11“Mbe, hakarwera aghëëcha ihaari mo‑se iyo yoose e Miisiri, na mo‑se e Kanaani, abhaato bhakanyaaka chwee. Bhasookoro bhiito bhaakabha bhataghöötë ebhiinyakurë bhyobhyose. 12Hano Yakobho oghwire kubha mo‑se e Miisiri mbaanyi na angano, akabhatoma abhaana bhaache, bhasookoro bhiito bhayo, bhaghi iyo. Runo niro roore orughëndö roobho o rumbërë kohika Miisiri. 13Mo‑rughëndö roobho ro kabhere, Yusubhu akiibhoora kwo bhaömööbhö bhayo, na Bharaawo woose akabhamënya. 14Yusubhu aghatomani amangʼana ghwi ishe, na kwo bhahiiri bhaache bhoose kubha, bhaghi Miisiri. Abhaato bhayo mbaare miröngö mohungate na abhataano. 15Mbe, Yakobho aghaye Miisiri, na aghakwera iyo, koru bhasookoro bhiito bhayo bhoose n‑iyo bhakweriire. 16Emebhere gheebho ghekahiru awaabho mo‑moghya o Shekeemu, ghekaryeku mo‑mbeehera ino Abhurahamu are aghoriri iyo gho chambiiri nyarebhe koru mo‑bhabhureni bha Hamoori.
17“Eriibhagha re Ryobha re ghuköra bhuure reere remuraghiri Abhurahamu ndeere ˆreghatingʼi. Omubharo o bhaato bhayo iyo Miisiri noore oriyëngëra chwee. 18Antenero, omutëmi owonde uno ataare amweche Yusubhu aghasëëma ghukangata ase iyo. 19Omutëmi uyo akabhanyaaki bhasookoro bhiito, na akabhakörëra amabhe, akabhahatëka bhate abhaana bhaabho ebhengʼwerere, gho ghiri bhaku.
20“Eriibhagha riyo riyo Musa woose akiibhoru, iwe naare omoona muchömu chwee. Akarëru na abhiibhori bhaache mo‑nyumba kwo myëri etato. 21Eriibhagha rekahika hano abhiibhori bhaache bhataatoriri komobhisa wiiki, bhakamohira aghitaaro komobhisa. Omuukë o mutëmi Bharaawo akamutööra, akamurëra kinya omoona waache. 22Musa uyo bhakamweghi amangʼiini ghoose gha Bhamiisiri, akabha mosubhesubhe gho ghosiikëra, na mo‑maköri ghaache.
23“Hano Musa are ne eghita ke emeeka miröngö ene, akabha na amiigha gha kobharighi abhahiiri bhaache Abhiisiraeri. 24Iyo akamorighi Omwisiraeri umu araröönu no Omomiisiri. Hayo hayo aghaye komotoori, akamwita Omomiisiri uyo akamorehaneri asiire. 25Musa akiihëëbha kubha abhahiiri bhaache bhayo mbakumënya kubha Eryobha ndekobhatoori gho kohetera ghokooche, amare bhataamënyiri.
26“Atabhoori yaache, akabhabhöna Abhiisiraeri bhabhere bhararööna. Aghasaki kobhatëmëërani gho kobhabhoorera, ‘Bhamura, inyu m‑bhahiiri moonyi! Kana ngwake mokurööna?’ 27Ibheere uno are aramunyahaara omughëndi, akamosughuta Musa rubhareka, arabhugha, ‘N‑niwe uno aghotooriri ubhe omukangati wiito, no omoteni o kiina ghate yiito? 28Kana, nokwënda koonyita kinya wiitiri Omomiisiri wuure icho?’#7:27–28 Mööhi Kohoroka 2:14. 29Mbe, hano Musa oghwire amangʼana ghayo, akangʼösëra mo‑se e Mitiyaani. Akamanya iyo kinya omughëni, akiibhora abhaana bhabhere iyo bha ghesubhe.
30“Mbe, iyo Mitiyaani Musa ꞉naamanyiri emeeka miröngö ene. Orosiko rumu, hano are mo‑kibhara haghuhe ne egheghoro ghe Sinaayi, akarweru na marayika umu. Marayika uyo naare mo‑ghisaka kino keere keraaka omororo. 31Hano arooche eghisaka kiyo akaroghoora chwee, aghaghiishukerera, kubha aghisunche bhoheene. Akooghu eriiraka re Omutëmi, reramobhoorera rerabhugha, 32‘Eni n‑Eryobha re bhasookoro bhaacho Abhurahamu, na Isaka, na Yakobho!’#7:32 Mööhi Kohoroka 3:6. Hano Musa oghwire amangʼana ghayo, aghasingisa kwo bhotiini, aghatiina ghokimööhërëri eghisaka kiyo.
33“Ibheere Omutëmi akamobhoorera, ‘Ruusi ebhekwera#7:33 Koruusi ebhekwera. Kwo Bhayahuuti, neere ërëërëki asooko. bheecho, gho kubha hayo wimeeriire n‑ahaghiro ahatööbhiyu. 34Hëënë nerooche kinya abhaato bhaane ˆbhakanyaakibhu mo‑se e Miisiri, nyoghwire ekerero keebho. Ghayo nigho ghaghaghëriri eni niike koru Mwishaaro, kubha nebhatoori abhaato bhaane koru mo‑bhusësë. Ibheere nuuche, neghoghotoma ugharuke iyo Miisiri.’#7:33–34 Mööhi Kohoroka 3:7–10.
Musa ˆakaangu na abhaato bhaache
35“Musa uyo, niwe uno abhaato bhayo ꞉bhaamwangiri bhakamobhoorera, ‘N‑niwe uno aghotooriri ubhe omukangati wiito, no omoteni o kiina ghate yiito?’ Wiiki niwe Eryobha ꞉reemotomiri, kubha abhe omukangati no omotoori waabho, gho kohetera marayika uno amorweriire mo‑ghisaka kiire. 36Musa uyo niwe abhakangatiri Abhiisiraeri kobharuusi mo‑se e Miisiri, gho nchëra e ghuköra ebhyërëkërëri ne ebhiraghe bhyaru mo‑se iyo, na mo‑nyancha e Shaamu, na mwibhara, kwo riibhagha re meeka miröngö ene.
37“Musa uyo niwe are abhabhooriire Abhiisiraeri bhayo, ‘Ghate yaanyu, Eryobha nakobhaahurera omurööti kinya eni.’#7:37 Mööhi Kohiita kwo Meghiro 18:15. 38Musa uyo, naare ariikara haghirohamu na bhasookoro bhiito mwibhara. Niwe uno ꞉asiikiire na marayika mo‑gheghoro ghe Sinaayi. Akahaabhu amangʼana gha bhuhöru, aghaturëëtëra itu.
39“Amare Abhiisiraeri bhayo, bhasookoro bhiito, bhakaanga komosooka Musa, bhataamoteereeriri. Bhaghiighomba mo‑metema gheebho ghugharuka Miisiri. 40Bhakamobhoorera Haruuni, ‘Otukörërë asanaamu, ino eghotukangata mo‑nchëra, gho kubha Musa uno atukangatiri koru Miisiri, toteeche amangʼana ghano ghamobhwine iyo.’#7:40 Mööhi Kohoroka 32:1. 41Chaasiko chiyo bhaghaköra asanaamu ino etuubhiine ne ekimööri ke ngʼömbë. Bhakayeruuseri amaruusi, bhaakabha bharasiigherasiighera egheghiro kino ꞉bhiiköriire kwo mabhökö ghaabho abheene. 42Mbe, Eryobha reghashaamu, rekabhatigha bhasëngërë eryobha rino rekubhara, no omwëri, na chanchöta, kinya bhuure yandëkuru mo‑ghitabhu ke bharööti kubha,
‘Abhiisiraeri, hano mwikeere mwibhara kwo meeka miröngö ene,
moore morangööghëra chaatugho
kubha monduseri amaruusi? Tiyaanyi!
43Ahaghiro hohoose hano moghiire,
moore moraghëgha eriibhuru re musambu waanyu Moreki,
na asanaamu e nchöta e musambu waanyu Rebhaani.
Chasanaamu chino mwiköriire kubha mochisëngërë.
Gho ghayo, nekobhaköra mubhe
ke bhano bhaghööturu mwihë,
mokohiru chaase che kurë chwee,
koru koheta Bhabheeri.’#7:42–43 Mööhi Amoosi 5:25–27.”
Eryobha retaaghwikara Mwisëngërö aheene
44Siteebhano akabhugha, “Iyo mwibhara, bhasookoro bhiito bhayo bhatataaniri ne eriibhuru re bhwibhateri. ꞉Ndiiköruru kinya Eryobha reere remwërëkëriiri Musa koriköra. 45Bhakamara, bhasookoro bhiito eriibhagha Yoshuwa are omukangati waabho, bhakariimoki. Nabho bhakarirëëta mo‑chaase chino ꞉bhaahökiri abhaato bha matöngö aghande, hano Eryobha rebhahëëbhiri abhaato bhayo. Eriibhuru riyo reghasaagha mo‑se yaabho iyo, mbagha eriibhagha re mutëmi Tawuti. 46Tawuti uno ꞉asiighuru ne Eryobha, akarisabha Eryobha re Yakobho remwisherereri koryabhëkëra Erisëngërö. 47Amare Erisëngërö riyo ꞉ndyabhëkuru no omutëmi Seremaani mwërëëti o Tawuti.
48“Koru hangʼu, Eryobha rino reenyi Omokoro o Bhyose, retaaghotora kumanya mo‑nyumba ino yabhëkuru na abhaato. Kinya bhuure omurööti abhughiri,
49‘Omutëmi Waryobha ꞉naabhughiri kubha,
Erishaaro, nikyo eghetumbe keene ke bhutëmi,
na ase, niho ahaghiro ha ghotoora amaghoro ghaane.
N‑anyumba e ngabhu mokonyaabhëkëra?
Ahaghiro haane ha koweerera n‑hayi?
50Bhino bhyose, tigha n‑eni mwene uno nebhebhombiri?’#7:49–50 Mööhi Isaaya 66:1–2.”
Abhakangati nibho ꞉bhaangiri Musa ne Eryobha taanyi Siteebhano
51Siteebhano akëëndërëra kobhugha, “Inyu m‑bha mitu miköngʼu moonyi! Emetema gheenyu na amatu ghaanyu nganga gha bhaato bhano bhataaghokumi. Chaasiko choose mokoyanga Akörö Ahörëëru, kinya bhuure bhasookoro bhaanyu ꞉bhaaköriri! 52Kana, naanyi‑ho omurööti koru umu uno bhasookoro bhaanyu bhataamunyaakiri? Mbaare bharabhiita koru abharööti bhano ꞉bhaare bhararuusi obhurööti ighoro e kuucha kwo wuure Omuhëënë o Ryobha! Uyo niwe uno inyu ꞉moomwigharuriini, mokamwita. 53Mbe! Eryobha ndebharëëtiire emeghiro gheeche gho nchëra e marayika waache, amare motaaghesookiri.”
Siteebhano ˆaghiitu
54Hano abhakoro bhayo bha Bhayahuuti bhooghwire amangʼana ghayo gha Siteebhano, bhaghakarara chwee, bhaghakararaati amiino ghaabho kwo bhororo. 55Eriibhagha riyo, Siteebhano akabha ichoriibhu Akörö Ahörëëru, akamööhi ighoro Mwishaaro, akarighi obhokumi obhokoro bho Ryobha, na Yesu imeeriire eribhaara re kwiro re Ryobha. 56Hayo akabhugha, “Mumööhërëri! Nerooche erishaaro reriighoka, no Omoona o Mooto imeeriire eribhaara re kwiro re Ryobha!”
57Ibheere abhakoro bhayo bha Bhayahuuti bhakaribha amatu ghaabho, bhaghaköra eriireghe. Bhakamara Bhakamwibhurukera bhoose haghirohamu, 58bhakamoruusi anche e moghya, bhakamurasa amabhohe. Hano ꞉bhaare bhakeere komurasa amabhohe, abhiibhateri bhayo bhaghatoora amaghööti ghaabho haghuhe no omobhureni umu uno akobherekeru Sawuri, kubha aghachonge.
59Hano bhaare bharamurasa amabhohe, Siteebhano aghasabha Eryobha, arabhugha, “Oo Omutëmi Yesu, osongʼaane akörö yaane!” 60Akamara akabhuna ebheru, aghakuura kwo riiraka ikoro, “Omutëmi, otabharööna kwo masari ghaabho ghano.” Hano amariri kobhugha ghayo, aghaku.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
© 2022 Wycliffe Bible Translators, Inc. All rights reserved