KO 1 TU‘I 2
2
Ko e Tala Tu‘utu‘uni Faka‘osi ‘a Tēvita kia Solomone
1PEA na‘e ‘unu‘unu mai ‘a e taimi ‘o Tēvita ke pekia; pea ne fai tu‘utu‘uni ki hono foha ko Solomone, ‘o pehē, 2Ko ‘eku ‘alu ē ‘i he hala ‘oku fou ai ‘a māmani kātoa; ko ia ke ke lototo‘a, pea ke fai ngali tangata; 3pea ke tauhi ‘a e fatongia ‘o Sihova ko ho ‘Otua, ke fou ‘i hono ngaahi hala, ke tauhi ‘ene ngaahi fekau, ‘a ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo konisitūtone, mo fakamo‘oni, ‘o hangē ko ia kuo tohi ‘i he lao ‘a Mōsese, koe‘uhiā ke ke fai fakapotopoto ‘i he me‘a kotoa te ke fai, mo e potu kotoa te ke hanga ki ai: 4koe‘uhiā ke fakapapau ‘e Sihova ‘ene folofola na‘a ne fai ‘iate au, ‘o pehē, Kapau ‘e tokanga ‘e ho‘o fānau ki honau founga, ke fai ‘i mo‘oni ‘enau fakafeangai kiate au ‘aki ‘a e kotoa ‘o honau loto, mo e kotoa ‘o honau laumālie (pea ne fai atu ‘ene folofola), pea ‘e toki ‘ikai hala hao tangata ‘i he taloni ‘o ‘Isileli.
5Pea ‘oku ke ‘ilo foki ‘a e me‘a na‘e fai kiate au ‘e Sioape, ko e tama ‘a Seluvaia: ‘a e me‘a na‘a ne fai ki he ongo ‘eikitau ‘Isileli, kia ‘Āpina foha ‘o Nā, pea kia ‘Āmasa foha ‘o Sēteli, he‘ene fakapoongi kinaua, ‘o ne fakaai#2.5 fakaai; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: sauni. ‘i he taimi melino, ‘o ne tuku ‘a e toto tau#2.5 toto tau; Ko hono faka-Hepeluú ia, ko ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: toto tonuhia. ‘i he no‘o na‘e ‘i hono#2.5 hono; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē ‘i he hiki fuoloa ‘e taha: hoku. kongaloto, mo e teka na‘e ‘i hono#2.5 hono; Ko hono faka-Hepeluú ia ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: hoku. va‘e.#2.5 Ko hono hiki eni ‘o e veesi 5 ‘o fakatatau ki hono ‘uhinga ‘i he LXX: Na‘á ne tāmate‘i ha kau tangata na‘e ‘ikai ha‘anau kovi. Kuo ‘eke mai kiate au ‘ene me‘a na‘e faí, pea ‘oku hili mai kiate au ‘a hono nunu‘á. 6Ko ia ke ke fai fakapotopoto, ‘o ‘oua ‘e tuku hono hinā ke ‘alu hifo ki fa‘itoka ‘i he melino.
7Ka ke fai ‘ofa ki he hako ‘o e Kiliati ko Pasiliai, pea tuku ke kau ‘i he fa‘ahinga ‘oku keinanga mo koe: he na‘e tatau mo ia ‘enau ‘unu kiate au ‘i he‘eku hola mei he ‘ao ‘o ‘Apisalome ko ho tokoua.#2 Sām 17.27-29
8Pea ko eni, ‘oku ‘iate koe ‘a Simi, foha ‘o e Penisimani ko Kela mei Pahulimi, pea na‘e fai ‘e ia ha kape mamafa kiate au ‘i he ‘aho ‘o ‘eku ‘alu ki Mehanemi: ka na‘a ne ‘alu hifo ki Soatani ke fakafetaulaki kiate au, pea u fuakava kiate ia ‘ia Sihova, ‘o pehē, ‘Ilo ‘e au ‘o kapau te u tāmate‘i koe ‘aki ha heletā.#2 Sām 16.5-13; 19.16-23 9Pea ko eni, ‘oua te ke lau ia ko e ta‘ehalaia, he ko e tangata poto koe; pea te ke ‘ilo ‘a e me‘a ke fai kiate ia, ka te ke ‘ohifo hono hinā ki faitoka ‘i he toto.
Ko e Pekia ‘a Tēvitá
10Pea toka ‘a Tēvita mo ‘ene ngaahi kui, pea na‘e telio ia ‘i Kolo-‘o-Tēvita. 11Pea ko e fuoloa ‘o e Pule ‘a Tēvita ki ‘Isileli ko e fāngofulu‘i ta‘u: na‘e fitu ta‘u ‘ene hau ‘i Hepeloni, pea tolungofulu ta‘u ‘ene hau ‘i Selusalema.#2 Sām 5.4-5; 1 Kal 3.4 12Pea ko Solomone ē ‘oku nofo ‘i he taloni ‘o ‘ene tamai ko Tēvita, pea na‘e kaukaua ‘aupito ‘ene pule.#1 Kal 29.23 Ko e Mālōlō ‘a ‘Atunaisá.
13Pea ha‘u ‘a ‘Atunaisa tama ‘a Hākiti kia Patisepa ko e fa‘ē ‘a Solomone. Pea pehē ‘e he fefine, Ko ho‘o ha‘u melino pē? Pea ne tali, Melino pē.
14Pea ne fai atu ‘ene lea, ‘Oku ai ha‘aku me‘a ke fakahā atu.
Pea pehē ‘e he fefine, Lea pē.
15Pea ne pehē, ‘Oku ke ‘ilo na‘e ‘o‘oku ‘a e pule‘anga, pea na‘e hanga ‘a ‘Isileli kātoa kiate au ke u tu‘i: ka kuo le‘ei ‘a e pule‘anga, pea kuo ‘o hoku tehina: he na‘e tō kiate ia meia Sihova. 16Pea ko eni ‘oku ai ha‘aku fo‘i kole ‘oku ou fai kiate koe, ‘oua te ke fakafisi au.
Pea tali ange ‘e he fefine, Lea pē.
17Pea ne pehē, Ke ke lea mu‘a kia Kingi Solomone (he tala‘ehai te ne fakafisi koe), ke ne tuku mai ‘a ‘Apisaki ko e fefine Sūnemi ke ma nonofo.#1 Tu‘i 1.3-4
18Pea tali ‘e Patisepa, Lelei; te u lea ma‘au ki he tu‘i.
19Ko ia na‘e ‘alu ‘a Patisepa kia Kingi Solomone ke lea kiate ia ma‘a ‘Atunaisa. Pea me‘a ki ‘olunga ‘a e tu‘i ke fakafetaulaki kiate ia, mo fai ‘ene faka‘apa‘apa, ‘o ne nofo ki hono taloni, ‘o ne fekau ke ‘omi ha taloni mo‘o e fa‘ē ‘a e tu‘i; pea ne nofo ‘i hono to‘omata‘u. 20Pea ne pehē ange, ‘Oku ai ha‘aku ki‘i kole ke fai atu; ‘oua te ke fakafisi au.
Pea tali ‘a e tu‘i ki he fefine, Kole pē, ‘alā: he ‘e ‘ikai te u fakafisi koe.
21Pea pehē ‘e he fefine, Ke ke ‘ange ‘a e Sūnemi ko ‘Apisaki ki ho tokoua ko ‘Atunaisa ke na nonofo.
22Pea tali ‘e Kingi Solomone, ‘o ne folofola ki he‘ene fa‘ē, Pea ko e hā ‘oku ke kole ai ma‘a ‘Atunaisa ‘a ‘Apisaki pe ko e Sūnemi? kole foki ‘a e pule‘anga ma‘ana; he ko hoku ta‘okete ia: ‘io, ma‘ana, pea ma‘a ‘Āpaiata taula‘eiki, pea ma‘a Sioape tama ‘a Seluvaia.#2.22 pea ‘oku… Sioape! Ko hono fakalea ia ‘i he faka-Hepeluú, ka ‘oku ‘ikai ke mahino ‘a hono faka-Hepeluú. 23Toki fuakava ‘a Kingi Solomone ‘ia Sihova, ‘o ne pehē, ‘Ilo ‘e au ‘o lahi hake, ‘o kapau ‘e mo‘ui ‘a ‘Atunaisa ‘i he‘ene fai ‘a e lea ko ia. 24Kae tala atu, Tangi mo‘oni ‘a e ‘Eiki, ‘a ia ‘oku ne puke hoku hau, mo fakanofo au ‘i he taloni ‘o ‘eku tamai ko Tēvita, pea kuo ne fakaai hoku fale, ‘o hangē ko ‘ene folofola, ka ko ‘Atunaisa te ne mate he ‘aho ni.
25Pea ‘alu ‘a e fekau ‘a Kingi Solomone ‘ia Penaia foha ‘o Sihoiata, pea ne ‘ohofi ia, ‘o ne pekia ai.
Ko Hono Kapusi ‘o ‘Āpaiata mo e Mālōlō ‘a Sioapé
26Pea ko e me‘a kia ‘Āpaiata ko e taula‘eiki, na‘e folofola ‘a e tu‘i ki ai, ‘Alu ki ‘Anatoti, ki ho ‘api ‘o‘ou; he ‘oku taau ke ke mate: ka ‘e ‘ikai te u tāmate‘i koe ‘i he taimi ni, he na‘a ke fua ‘a e ‘A‘ake ‘o ‘Ātonai Sihova ‘i he ‘ao ‘o ‘eku tamai ko Tēvita, pea koe‘uhi na‘a ke kaungā mamahi ‘i he ngaahi mamahi ‘a ‘eku tamai.#1 Sām 22.20-23; 2 Sām 15.24 27Ko ia, na‘e kapusi ‘e Solomone ‘a ‘Āpaiata mei he‘ene taula‘eiki kia Sihova, ka ne fakamo‘oni ‘a e folofola ‘a e ‘Eiki na‘a ne fai ‘i Sailo, ‘o kau ki he fale ‘o ‘Īlai.#1 Sām 2.27-36
28Pea pavake atu hono ongoongo kia Sioape: he kuo afe ‘a Sioape ke muimui kia ‘Atunaisa, ka na‘e ‘ikai te ne afe ke muimui kia ‘Apisalome. Pea hola ‘a Sioape ki he Tēniti ‘o e ‘Eiki, ‘o ne puke ki he nifo‘i ‘ōlita.#2.28 nifo‘i ‘ōlita; Vakai ki he 1.50. 29Pea na‘e fakapā kia Kingi Solomone, Tokua kuo hola ‘a Sioape ki he Tēniti ‘o e ‘Eiki, pea vakai, ‘oku ne ‘i he tafa‘aki ‘ōlita. Pea fekau ‘e Solomone ‘a Penaia#2.29 Pea… Penaia; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha; Pea fekau ‘e Solomone ha talafekau ke ‘alu kia Sioape ke fehu‘i ange pe ko e hā na‘á ne kumi hūfanga ai he ‘ōlitá. Pea ko e tali ‘a Sioapé ko ‘ene kumi hūfanga ‘ia Sihová ko ‘ene manavahē kia Solomone. Pe a fekau leva ‘e Solomone ‘a Penaia. foha ‘o Sihoiata, ‘o pehē, ‘Alu, ‘o taa‘i ia. 30Pea a‘u ‘a Penaia ki he Tēniti ‘o Sihova, ‘o ne pehē ange, Ko e folofola eni ‘a e tu‘i, Ke ke hū kitu‘a. Pea tali ‘e ia, ‘ikai; ka te u mate heni. Pea foki mai ‘a Penaia ki he tu‘i mo e lea ko ia, he‘ene pehē, Na‘e pehē ‘a e lau ‘a Sioape, ‘o pehē ‘ene tali au.
31Pea folofola ‘a e tu‘i ki ai, Fai hangē ko ‘ene lau, ‘o taa‘i ia mo tanu; ka ke ‘ave ‘a e toto ‘a ia na‘e lilingi tu‘unga‘a pē ‘e Sioape meiate au mo e fale ‘o ‘eku ‘eiki. 32He ‘e fakafoki ‘e Sihova hono toto ki hono tumu‘aki ‘o‘ona; he na‘a ne ‘ohofi ha ongo tangata na‘e mā‘oni‘oni ange mo lelei ‘iate ia, ‘o ne fakapoongi heletaa‘i,#2.32 ‘e fakafoki… heletaa‘i; pe He ‘e tautea ‘e Sihova ‘a Sioape koe‘uhi ko e ngaahi fakapō ko iá, pe ‘e tāmate‘i ‘e Sihova ‘a Sioape, he na‘á ne fai ‘a e ngaahi fakapō ko iá. ka na‘e ‘ikai ‘ilo ki ai ‘eku tamai ko Tēvita, ‘io, ko ‘Āpina foha ‘o Nā, ko e ‘eiki ‘o e hōsitē ‘o ‘Isileli, mo ‘Āmasa foha ‘o Sēteli, ko e ‘eiki ‘o e hōsitē ‘a Siuta. 33Pea ‘e foki hona toto ki he tumu‘aki ‘o Sioape, pea ki he tumu‘aki ‘o hono hako ‘o ta‘engata: ka ko Tēvita mo hono hako, mo hono fale, mo hono taloni, ‘e tō ki ai meia Sihova ‘a e melino ‘o ta‘engata.
34Pea ‘alu hake ‘a Penaia foha ‘o Sehoiata, ‘o ne taa‘i ia mo tāmate‘i; pea na‘e tanu ia ‘i hono fale ‘o‘ona ‘i he toafa. 35Pea na‘e fakanofo ‘e he tu‘i ‘a Penaia foha ‘o Sehoiata ke fetongi ia ‘i he pule ki he tau: pea ko e taula‘eiki ko Sātoki na‘e tuku ‘e Ko e Mālōlō ‘a Simi.
36Pea fekau ‘e he tu‘i ke ui mai ‘a Simi, ‘o ne folofola kiate ia, Langa hao fale ‘i Selusalema, ‘o nofo ai, ‘o ‘oua te ke hū kitu‘a mei ai ki hē pe ki hē. 37He tala atu, ko e ‘aho te ke hū ai kitu‘a, ‘o a‘a ‘i he vai ko Kitiloni, ke ke ‘ilo fakapapau te ke mate ai: ‘e ‘i ho tumu‘aki ‘o‘ou ho toto.
38Pea fakatau folofola ‘a Simi ki he tu‘i, Mālō e tu‘utu‘uni: hangē ko e folofola ‘a e ‘afio ‘a e tu‘i, ‘e pehē ‘a e fai ‘a ho‘o tamaio‘eiki ko au. Pea na‘e nofo ‘a Simi ‘i Selusalema ‘o fuoloa.
39Pea ‘i he faifai pea ‘osi ‘a e ta‘u ‘e tolu, na‘e hola ha ongo tamaio‘eiki ‘a Simi kia ‘Ākisi foha ‘o Mā‘aka ko e Tu‘i Kati. Pea na‘e fakahā kia Simi ‘o pehē, Tokua ‘oku ‘i Kati ho‘o ongo tamaio‘eiki. 40Pea tu‘u ‘a Simi, ‘o ne teu ‘ene ‘asi, ‘o ne ‘alu ki Kati kia ‘Ākisi he kumi ‘ene ongo tamaio‘eiki: pea ‘alu ‘a Simi, ‘o ne ‘omi ‘ene ongo tamaio‘eiki mei Kati. 41Pea na‘e fakapā kia Solomone, ne ‘alu ‘a Simi mei Selusalema ki Kati, pea kuo ne foki mai. 42Pea fekau ‘e he tu‘i ke ui mai ‘a Simi, ‘o ne folofola ange, ‘Ikai na‘a ku fakafuakava koe ‘ia Sihova, ‘o u fakapapau kiate koe, ‘o pehē, Ko e ‘aho te ke hū ai kitu‘a, ‘o ‘alu ki hē, pe ki hē, te ke ‘ilo fakapapau ai te ke mate? pea na‘a ke pehē mai, ‘Oku lelei ‘a e tu‘utu‘uni kuo u fanongo ki ai. 43Pea ko e hā ai kuo ‘ikai te ke tauhi ‘a e fuakava ‘a Sihova, mo e tu‘utu‘uni na‘a ku kouna atu? 44Na‘e folofola foki ‘a e tu‘i kia Simi, ‘Oku ke ‘ilo foki ‘a e fu‘u kovi ‘oku tekefili ‘i ho loto, ‘a ia na‘a ke fai ki he‘eku tamai ko Tēvita: ko ia ‘e fakafoki ‘e Sihova ho‘o kovi ki ho tumu‘aki ‘o‘ou. 45Ka ‘e fai tāpuekina ‘a Kingi Solomone, pea ‘e fakapapau ‘a e taloni ‘o Tēvita ‘i he ‘ao ‘o Sihova ‘o ta‘engata.
46Pea kouna ‘e he tu‘i ‘a Penaia foha ‘o Sihoiata, ‘o ne hū kitu‘a, ‘o ne taa‘i ia ‘o ne pekia. Pea na‘e tu‘u kaukaua ‘a e hau ‘o Solomone.
Currently Selected:
KO 1 TU‘I 2: TMB
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.
KO 1 TU‘I 2
2
Ko e Tala Tu‘utu‘uni Faka‘osi ‘a Tēvita kia Solomone
1PEA na‘e ‘unu‘unu mai ‘a e taimi ‘o Tēvita ke pekia; pea ne fai tu‘utu‘uni ki hono foha ko Solomone, ‘o pehē, 2Ko ‘eku ‘alu ē ‘i he hala ‘oku fou ai ‘a māmani kātoa; ko ia ke ke lototo‘a, pea ke fai ngali tangata; 3pea ke tauhi ‘a e fatongia ‘o Sihova ko ho ‘Otua, ke fou ‘i hono ngaahi hala, ke tauhi ‘ene ngaahi fekau, ‘a ‘ene ngaahi tu‘utu‘uni, mo konisitūtone, mo fakamo‘oni, ‘o hangē ko ia kuo tohi ‘i he lao ‘a Mōsese, koe‘uhiā ke ke fai fakapotopoto ‘i he me‘a kotoa te ke fai, mo e potu kotoa te ke hanga ki ai: 4koe‘uhiā ke fakapapau ‘e Sihova ‘ene folofola na‘a ne fai ‘iate au, ‘o pehē, Kapau ‘e tokanga ‘e ho‘o fānau ki honau founga, ke fai ‘i mo‘oni ‘enau fakafeangai kiate au ‘aki ‘a e kotoa ‘o honau loto, mo e kotoa ‘o honau laumālie (pea ne fai atu ‘ene folofola), pea ‘e toki ‘ikai hala hao tangata ‘i he taloni ‘o ‘Isileli.
5Pea ‘oku ke ‘ilo foki ‘a e me‘a na‘e fai kiate au ‘e Sioape, ko e tama ‘a Seluvaia: ‘a e me‘a na‘a ne fai ki he ongo ‘eikitau ‘Isileli, kia ‘Āpina foha ‘o Nā, pea kia ‘Āmasa foha ‘o Sēteli, he‘ene fakapoongi kinaua, ‘o ne fakaai#2.5 fakaai; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: sauni. ‘i he taimi melino, ‘o ne tuku ‘a e toto tau#2.5 toto tau; Ko hono faka-Hepeluú ia, ko ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: toto tonuhia. ‘i he no‘o na‘e ‘i hono#2.5 hono; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē ‘i he hiki fuoloa ‘e taha: hoku. kongaloto, mo e teka na‘e ‘i hono#2.5 hono; Ko hono faka-Hepeluú ia ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha: hoku. va‘e.#2.5 Ko hono hiki eni ‘o e veesi 5 ‘o fakatatau ki hono ‘uhinga ‘i he LXX: Na‘á ne tāmate‘i ha kau tangata na‘e ‘ikai ha‘anau kovi. Kuo ‘eke mai kiate au ‘ene me‘a na‘e faí, pea ‘oku hili mai kiate au ‘a hono nunu‘á. 6Ko ia ke ke fai fakapotopoto, ‘o ‘oua ‘e tuku hono hinā ke ‘alu hifo ki fa‘itoka ‘i he melino.
7Ka ke fai ‘ofa ki he hako ‘o e Kiliati ko Pasiliai, pea tuku ke kau ‘i he fa‘ahinga ‘oku keinanga mo koe: he na‘e tatau mo ia ‘enau ‘unu kiate au ‘i he‘eku hola mei he ‘ao ‘o ‘Apisalome ko ho tokoua.#2 Sām 17.27-29
8Pea ko eni, ‘oku ‘iate koe ‘a Simi, foha ‘o e Penisimani ko Kela mei Pahulimi, pea na‘e fai ‘e ia ha kape mamafa kiate au ‘i he ‘aho ‘o ‘eku ‘alu ki Mehanemi: ka na‘a ne ‘alu hifo ki Soatani ke fakafetaulaki kiate au, pea u fuakava kiate ia ‘ia Sihova, ‘o pehē, ‘Ilo ‘e au ‘o kapau te u tāmate‘i koe ‘aki ha heletā.#2 Sām 16.5-13; 19.16-23 9Pea ko eni, ‘oua te ke lau ia ko e ta‘ehalaia, he ko e tangata poto koe; pea te ke ‘ilo ‘a e me‘a ke fai kiate ia, ka te ke ‘ohifo hono hinā ki faitoka ‘i he toto.
Ko e Pekia ‘a Tēvitá
10Pea toka ‘a Tēvita mo ‘ene ngaahi kui, pea na‘e telio ia ‘i Kolo-‘o-Tēvita. 11Pea ko e fuoloa ‘o e Pule ‘a Tēvita ki ‘Isileli ko e fāngofulu‘i ta‘u: na‘e fitu ta‘u ‘ene hau ‘i Hepeloni, pea tolungofulu ta‘u ‘ene hau ‘i Selusalema.#2 Sām 5.4-5; 1 Kal 3.4 12Pea ko Solomone ē ‘oku nofo ‘i he taloni ‘o ‘ene tamai ko Tēvita, pea na‘e kaukaua ‘aupito ‘ene pule.#1 Kal 29.23 Ko e Mālōlō ‘a ‘Atunaisá.
13Pea ha‘u ‘a ‘Atunaisa tama ‘a Hākiti kia Patisepa ko e fa‘ē ‘a Solomone. Pea pehē ‘e he fefine, Ko ho‘o ha‘u melino pē? Pea ne tali, Melino pē.
14Pea ne fai atu ‘ene lea, ‘Oku ai ha‘aku me‘a ke fakahā atu.
Pea pehē ‘e he fefine, Lea pē.
15Pea ne pehē, ‘Oku ke ‘ilo na‘e ‘o‘oku ‘a e pule‘anga, pea na‘e hanga ‘a ‘Isileli kātoa kiate au ke u tu‘i: ka kuo le‘ei ‘a e pule‘anga, pea kuo ‘o hoku tehina: he na‘e tō kiate ia meia Sihova. 16Pea ko eni ‘oku ai ha‘aku fo‘i kole ‘oku ou fai kiate koe, ‘oua te ke fakafisi au.
Pea tali ange ‘e he fefine, Lea pē.
17Pea ne pehē, Ke ke lea mu‘a kia Kingi Solomone (he tala‘ehai te ne fakafisi koe), ke ne tuku mai ‘a ‘Apisaki ko e fefine Sūnemi ke ma nonofo.#1 Tu‘i 1.3-4
18Pea tali ‘e Patisepa, Lelei; te u lea ma‘au ki he tu‘i.
19Ko ia na‘e ‘alu ‘a Patisepa kia Kingi Solomone ke lea kiate ia ma‘a ‘Atunaisa. Pea me‘a ki ‘olunga ‘a e tu‘i ke fakafetaulaki kiate ia, mo fai ‘ene faka‘apa‘apa, ‘o ne nofo ki hono taloni, ‘o ne fekau ke ‘omi ha taloni mo‘o e fa‘ē ‘a e tu‘i; pea ne nofo ‘i hono to‘omata‘u. 20Pea ne pehē ange, ‘Oku ai ha‘aku ki‘i kole ke fai atu; ‘oua te ke fakafisi au.
Pea tali ‘a e tu‘i ki he fefine, Kole pē, ‘alā: he ‘e ‘ikai te u fakafisi koe.
21Pea pehē ‘e he fefine, Ke ke ‘ange ‘a e Sūnemi ko ‘Apisaki ki ho tokoua ko ‘Atunaisa ke na nonofo.
22Pea tali ‘e Kingi Solomone, ‘o ne folofola ki he‘ene fa‘ē, Pea ko e hā ‘oku ke kole ai ma‘a ‘Atunaisa ‘a ‘Apisaki pe ko e Sūnemi? kole foki ‘a e pule‘anga ma‘ana; he ko hoku ta‘okete ia: ‘io, ma‘ana, pea ma‘a ‘Āpaiata taula‘eiki, pea ma‘a Sioape tama ‘a Seluvaia.#2.22 pea ‘oku… Sioape! Ko hono fakalea ia ‘i he faka-Hepeluú, ka ‘oku ‘ikai ke mahino ‘a hono faka-Hepeluú. 23Toki fuakava ‘a Kingi Solomone ‘ia Sihova, ‘o ne pehē, ‘Ilo ‘e au ‘o lahi hake, ‘o kapau ‘e mo‘ui ‘a ‘Atunaisa ‘i he‘ene fai ‘a e lea ko ia. 24Kae tala atu, Tangi mo‘oni ‘a e ‘Eiki, ‘a ia ‘oku ne puke hoku hau, mo fakanofo au ‘i he taloni ‘o ‘eku tamai ko Tēvita, pea kuo ne fakaai hoku fale, ‘o hangē ko ‘ene folofola, ka ko ‘Atunaisa te ne mate he ‘aho ni.
25Pea ‘alu ‘a e fekau ‘a Kingi Solomone ‘ia Penaia foha ‘o Sihoiata, pea ne ‘ohofi ia, ‘o ne pekia ai.
Ko Hono Kapusi ‘o ‘Āpaiata mo e Mālōlō ‘a Sioapé
26Pea ko e me‘a kia ‘Āpaiata ko e taula‘eiki, na‘e folofola ‘a e tu‘i ki ai, ‘Alu ki ‘Anatoti, ki ho ‘api ‘o‘ou; he ‘oku taau ke ke mate: ka ‘e ‘ikai te u tāmate‘i koe ‘i he taimi ni, he na‘a ke fua ‘a e ‘A‘ake ‘o ‘Ātonai Sihova ‘i he ‘ao ‘o ‘eku tamai ko Tēvita, pea koe‘uhi na‘a ke kaungā mamahi ‘i he ngaahi mamahi ‘a ‘eku tamai.#1 Sām 22.20-23; 2 Sām 15.24 27Ko ia, na‘e kapusi ‘e Solomone ‘a ‘Āpaiata mei he‘ene taula‘eiki kia Sihova, ka ne fakamo‘oni ‘a e folofola ‘a e ‘Eiki na‘a ne fai ‘i Sailo, ‘o kau ki he fale ‘o ‘Īlai.#1 Sām 2.27-36
28Pea pavake atu hono ongoongo kia Sioape: he kuo afe ‘a Sioape ke muimui kia ‘Atunaisa, ka na‘e ‘ikai te ne afe ke muimui kia ‘Apisalome. Pea hola ‘a Sioape ki he Tēniti ‘o e ‘Eiki, ‘o ne puke ki he nifo‘i ‘ōlita.#2.28 nifo‘i ‘ōlita; Vakai ki he 1.50. 29Pea na‘e fakapā kia Kingi Solomone, Tokua kuo hola ‘a Sioape ki he Tēniti ‘o e ‘Eiki, pea vakai, ‘oku ne ‘i he tafa‘aki ‘ōlita. Pea fekau ‘e Solomone ‘a Penaia#2.29 Pea… Penaia; Ko hono faka-Hepeluú ia, ka ‘oku pehē he hiki fuoloa ‘e taha; Pea fekau ‘e Solomone ha talafekau ke ‘alu kia Sioape ke fehu‘i ange pe ko e hā na‘á ne kumi hūfanga ai he ‘ōlitá. Pea ko e tali ‘a Sioapé ko ‘ene kumi hūfanga ‘ia Sihová ko ‘ene manavahē kia Solomone. Pe a fekau leva ‘e Solomone ‘a Penaia. foha ‘o Sihoiata, ‘o pehē, ‘Alu, ‘o taa‘i ia. 30Pea a‘u ‘a Penaia ki he Tēniti ‘o Sihova, ‘o ne pehē ange, Ko e folofola eni ‘a e tu‘i, Ke ke hū kitu‘a. Pea tali ‘e ia, ‘ikai; ka te u mate heni. Pea foki mai ‘a Penaia ki he tu‘i mo e lea ko ia, he‘ene pehē, Na‘e pehē ‘a e lau ‘a Sioape, ‘o pehē ‘ene tali au.
31Pea folofola ‘a e tu‘i ki ai, Fai hangē ko ‘ene lau, ‘o taa‘i ia mo tanu; ka ke ‘ave ‘a e toto ‘a ia na‘e lilingi tu‘unga‘a pē ‘e Sioape meiate au mo e fale ‘o ‘eku ‘eiki. 32He ‘e fakafoki ‘e Sihova hono toto ki hono tumu‘aki ‘o‘ona; he na‘a ne ‘ohofi ha ongo tangata na‘e mā‘oni‘oni ange mo lelei ‘iate ia, ‘o ne fakapoongi heletaa‘i,#2.32 ‘e fakafoki… heletaa‘i; pe He ‘e tautea ‘e Sihova ‘a Sioape koe‘uhi ko e ngaahi fakapō ko iá, pe ‘e tāmate‘i ‘e Sihova ‘a Sioape, he na‘á ne fai ‘a e ngaahi fakapō ko iá. ka na‘e ‘ikai ‘ilo ki ai ‘eku tamai ko Tēvita, ‘io, ko ‘Āpina foha ‘o Nā, ko e ‘eiki ‘o e hōsitē ‘o ‘Isileli, mo ‘Āmasa foha ‘o Sēteli, ko e ‘eiki ‘o e hōsitē ‘a Siuta. 33Pea ‘e foki hona toto ki he tumu‘aki ‘o Sioape, pea ki he tumu‘aki ‘o hono hako ‘o ta‘engata: ka ko Tēvita mo hono hako, mo hono fale, mo hono taloni, ‘e tō ki ai meia Sihova ‘a e melino ‘o ta‘engata.
34Pea ‘alu hake ‘a Penaia foha ‘o Sehoiata, ‘o ne taa‘i ia mo tāmate‘i; pea na‘e tanu ia ‘i hono fale ‘o‘ona ‘i he toafa. 35Pea na‘e fakanofo ‘e he tu‘i ‘a Penaia foha ‘o Sehoiata ke fetongi ia ‘i he pule ki he tau: pea ko e taula‘eiki ko Sātoki na‘e tuku ‘e Ko e Mālōlō ‘a Simi.
36Pea fekau ‘e he tu‘i ke ui mai ‘a Simi, ‘o ne folofola kiate ia, Langa hao fale ‘i Selusalema, ‘o nofo ai, ‘o ‘oua te ke hū kitu‘a mei ai ki hē pe ki hē. 37He tala atu, ko e ‘aho te ke hū ai kitu‘a, ‘o a‘a ‘i he vai ko Kitiloni, ke ke ‘ilo fakapapau te ke mate ai: ‘e ‘i ho tumu‘aki ‘o‘ou ho toto.
38Pea fakatau folofola ‘a Simi ki he tu‘i, Mālō e tu‘utu‘uni: hangē ko e folofola ‘a e ‘afio ‘a e tu‘i, ‘e pehē ‘a e fai ‘a ho‘o tamaio‘eiki ko au. Pea na‘e nofo ‘a Simi ‘i Selusalema ‘o fuoloa.
39Pea ‘i he faifai pea ‘osi ‘a e ta‘u ‘e tolu, na‘e hola ha ongo tamaio‘eiki ‘a Simi kia ‘Ākisi foha ‘o Mā‘aka ko e Tu‘i Kati. Pea na‘e fakahā kia Simi ‘o pehē, Tokua ‘oku ‘i Kati ho‘o ongo tamaio‘eiki. 40Pea tu‘u ‘a Simi, ‘o ne teu ‘ene ‘asi, ‘o ne ‘alu ki Kati kia ‘Ākisi he kumi ‘ene ongo tamaio‘eiki: pea ‘alu ‘a Simi, ‘o ne ‘omi ‘ene ongo tamaio‘eiki mei Kati. 41Pea na‘e fakapā kia Solomone, ne ‘alu ‘a Simi mei Selusalema ki Kati, pea kuo ne foki mai. 42Pea fekau ‘e he tu‘i ke ui mai ‘a Simi, ‘o ne folofola ange, ‘Ikai na‘a ku fakafuakava koe ‘ia Sihova, ‘o u fakapapau kiate koe, ‘o pehē, Ko e ‘aho te ke hū ai kitu‘a, ‘o ‘alu ki hē, pe ki hē, te ke ‘ilo fakapapau ai te ke mate? pea na‘a ke pehē mai, ‘Oku lelei ‘a e tu‘utu‘uni kuo u fanongo ki ai. 43Pea ko e hā ai kuo ‘ikai te ke tauhi ‘a e fuakava ‘a Sihova, mo e tu‘utu‘uni na‘a ku kouna atu? 44Na‘e folofola foki ‘a e tu‘i kia Simi, ‘Oku ke ‘ilo foki ‘a e fu‘u kovi ‘oku tekefili ‘i ho loto, ‘a ia na‘a ke fai ki he‘eku tamai ko Tēvita: ko ia ‘e fakafoki ‘e Sihova ho‘o kovi ki ho tumu‘aki ‘o‘ou. 45Ka ‘e fai tāpuekina ‘a Kingi Solomone, pea ‘e fakapapau ‘a e taloni ‘o Tēvita ‘i he ‘ao ‘o Sihova ‘o ta‘engata.
46Pea kouna ‘e he tu‘i ‘a Penaia foha ‘o Sihoiata, ‘o ne hū kitu‘a, ‘o ne taa‘i ia ‘o ne pekia. Pea na‘e tu‘u kaukaua ‘a e hau ‘o Solomone.
Currently Selected:
:
Highlight
Copy
Compare
Share
Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in
Tongan Moulton Bible © Bible Society of the South Pacific, 2011.