YouVersion Logo
Search Icon

Lucas 24

24
Meje yabara poxonae Jesús equeicha asʉ juina exanatsi petʉpae cuiru coyene weya
(Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Jn 20.1-10)
1Barapowaxi botha cuicuina peseicae matacabitha, Moisés pia peitorobi coyeneya pepaebixae, barapo matacabi yabara.
Poxonae judiomonae pia pentaquei seicae matacabi tatsi yapu caewaba bapoxonae patopa matacabi po matacabi xua copiya ducua cae semanatha. Barapo matacabitha poxonae aena pentha tsina, yabʉxi pona mʉthʉ beya ichaxota Jesús boca. Barapowaxi capona petuxueiwan yawa penasiwanno xua bayatha xaxaintajeba. Barapowaxi cueyabatsi icha yabʉxi. 2Poxonae barapowaxi barapo mʉthʉ beya pata, barapowaxi taerʉcʉpa xua po ibo panawatha yauxatatababota xua pin ibo panawa barapo ibo mʉthʉ bayatha cou yaupataxubabota. 3Barapowaxi jojoniya mʉthiya ichitha barapowaxi jopa taeyo xua Jesús pon Pecanamataxeinaein petʉpaein pebocuaewa. 4Barapowaxi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca. Jopa yaputaeyo xua exana tsipei jopa taeyo xua Jesús petʉpaein boca. Barapowaxi tsita naitʉtatsi nacueyatabe pebinbe ponbe xua asiya uncuabe, xuano xua yawa paparuwa nama xatatabe, po paparuwa bichocono daedaena. 5Barapowaxi bichocono junuwa, pijunuwi irabe necobareca. Barapo pebinbe barapowaxi baraichi, jeibe:
—¿Eta xua metha petʉpae cuiru coyenewatha panecobompame pon equeicha asʉ barapo petʉpae cuiru coyene weya? 6Xote jopa bocaeyo bapon. Bayatha bapon asʉ petʉpae cuiru coyene weya. Payabara jume nanta xeinare xua bayatha bapon paca tsipaeba poxonae cataunxuae Galilea nacuatha popona. 7Paca jeye: ‘Xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, bewa necaenaetsina pomonaetha pomonae abe peexanaewi. Barapo abe peexanaewi naetotha tʉparucua neexanadutsina. Ichitha equeicha po matacabi acoibibetha asʉn juina neexanaena petʉpae cuiru coyene weya’, paca jei Jesús, jei barapo pebinbe xua barapowaxi tsipaebatsi.
8Nexata barapowaxi baxua jume cui yabara nanta xeinarʉcʉpa xua bayatha barapowaxi tsipaebatsi, xua Jesús tsipaeba. 9Poxonae barapowaxi mʉthʉ wenawibiya tomara beya, barapowaxi daxita paeba pocotsiwa tane. Jesús pia peitorobiwi tatsi pomonae xua once poyobe barapomonae tsipaebatsi, ichamonaeno tsipaebatsino, pomonae Jesús jume cowʉntatsi. 10Powaxi yopita, xua powaxi Jesús pia peitorobiwi tsipaebatsi, ichowayo pewʉn María Magdalena powa Magdala tomarapiwayo, irʉ ichowayo Juana, ichowayo María, Santiago pena tatsi, yawanorʉ ichowaxino powaxi saya napona. 11Ichitha Jesús pia peitorobiwi tatsi nanta xeina xua barapowaxi jopa xainyeyo, yawano jopa jume cowʉntsichi barapowaxi.
12Bapoxonae Pedro mʉthʉ becuinaepoinya. Mʉthʉ tututha tane xua meisa paparuwa boca. Bapon pia bo benawiya. Bapon baxua yabara nanta xeina nawita.
Meje yabara poxonae Jesús pebinbe tsita naitʉta namtotha poxonae Emaús tomara beya ponabe
(Mr 16.12-13)
13Barapo matacabitha Jesús pijimonae tatsi jiwanabe namtotha ecaponabe, siwa ponabe tomara, po tomara pewʉn Emaús. Barapo tomara eca once po kilómetrobe xua Jerusalén tomara weya. 14Baraponbe yabara natsipaebecaponabe namtotha xua mexuaetha exana. 15Poxonae cataunxuae yabara natsipaebecaponabe yawa yabara najume matsontsonobecaponabe, bapoxonae Jesús imoxoyo caquita uncuatababe yawa naponano. 16Bequein baraponbe Jesús tainchi, ichitha baponbe jopa ita cui canaʉpaetsibe xua Jesús peyaitaewatsi. 17Nexata Jesús yainyaba, baponbe baraichibe, jeye:
—¿Eta xua namtotha yabara pana natsipaebecaponamebe? jei Jesús.
Baponbe jʉntʉ wecoyeya naruntababe peyabara natsipaebecaponaexaebe xua mexuaetha exana. 18Ponbe penacueyatsixaebe caein pewʉn Cleofas. Bapon Cleofas Jesús jume notatsi, jeye:
—Daxita pomonae jinompa Jerusalén tomaratha, daxita barapomonae yaputane xua exana barapo matacabintha. ¿Meisa xam compam jopa yaputaem xua mexuaetha exana? jei.
19Nexata Jesús baraibe baponbe, jei:
—¿Eta xua exanara barapo tomaratha? jei.
Baraponbe jume notabe, jeibe:
—Apara pana natsipaebecaponanbe xua jiwi exana, pajan: ‘Xua po coyeneya Jesús Nazaret tomarapin cana exanatsi’, pajan. ‘Pon Nacom peitorobi jume papaebin, pon peitʉpanae petsita itʉtsi coyenein exana Nacom pia peayapusʉ itorobi coyeneya tatsi’, pajan. ‘Pon xanepanaya pecueicueijein Nacom peitʉtha tatsi, xuano xua jiwi peitʉtha tatsi’, pajan. 20Sacerdotemonae pata tanecanamataxeinaewi irʉ pata pecanamata caitorobiwi piraichi Jesús cobe waetabatsi pia Pilato peitorobinexa soldadomonae xua Jesús tʉparucua peexanaenexa tsainchi naetotha. 21Bequein pawʉnae ewatan xua Jesús patopa xua peyawenaenexa tsane Israel nacuapiwi xua barapo Israel nacuapiwi panenebiya peexanaenexatsi, ichitha bapon jopa capanenebiyaeyo barapomonae. Yawano acoibi po matacabibe pu caewa poxonae Jesús bexotsi. 22Yabʉxi, powaxi xua paxan jiwana pan, barapowaxi pona mʉthʉ beya poxonae aena pentha tsina. Pona ichaxota Jesús boca. Barapowaxi pana tsipaeba xua tane. Daxua pana nenabenaeca exana bichocono. 23Barapowaxi pinae jopa taeyo Jesús petʉpaein. Bapoxonae pana netsipaeba xua pinae barapowaxi tsita naitʉtatsi matatsunpiwi. Pinae matatsunpiwi namchi: ‘Bayatha Jesús asʉ’, jei pinae. 24Bapoxonae pata jiwimonae, barapomonae jiwana mʉthʉ beya pona. Barapomonae bara tane baxua, xua yabʉxi yopita. Ichitha Jesús petʉpaein jopa taetsi, jeibe xua Jesús tsipaebatsi.
25Nexata Jesús jume nota baraponbe, jeye:
—Paxam pomonae jopa peyaputae jiwi pam, xuano xua bewayo pajume cocowʉntaponame pocotsiwa bayatha Nacom peitorobi jume pepaebiwi paeba. 26Paxam payaputaneme xua Mesías pon Nacom itapeta, copiya bewa peraxa exanaeinchi. Nacom cana exanaena xua bapon patopaena Nacom pia peitorobi nacua beicha xua pexeinaenexa tsane Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi, jei Jesús.
27Nexata Jesús tsipaeba baraponbe xua daxita i dapo diborontha Jesús yabara paebatsi Nacom Pejume Diwesitha. Copiya matha Jesús yaputane exana po diwesin xua Moisés tina xua Jesús yabara paebatsi. Bapoxonae equeicha Jesús yaputane exana xua po diwesi Nacom peitorobi jume pepaebiwi tina, xua Jesús yabara paebatsi.
28Jesús, irʉ barapo pebinbe imoxoyo pata tomaratha, po tomara siwa ponaena. Barapo pebinbe naruntababe, ichitha Jesús mexeya maisa pona namto tomara weya. 29Ichitha baponbe Jesús jume daunweya baraichi, jeye:
—Pana nebarʉ ecare, apara bayatha tabopiya tsanaicha, quirei tsanaicha apara, jeibe.
Daxota Jesús puna joniya ichaxota baraponbe patopabe xua barponbe pebarʉ ecaenexa tsainchibe. 30Nexata poxonae Jesús barʉ eca pexaethopaewatha baponbe, bapoxonae Jesús wecobe pita pan. Paxa barai: “Axa, maisa jʉntʉ coyene weiweinan xua pata tana necatsiwam barapo pan”, jei. Bapoxonae Jesús epa janaxuba pan. Baponbe catatsibe. 31Poxonae Jesús baxua exana, caena bapoxonae baponbe Jesús yaitainchi. Baponbe yaitaebabe. Bapoxonae Jesús yacuinaya jemeicha aichurucuae tsanaya. 32Baponbe natsipaebabe, najeibe:
—Maisa jʉntʉ coyene weiweinatsibe poxonae namtotha naca tsipaebecaponabe. Bapon naca yaputane exanabe xua bapon peyabara paebiwatsi Nacom Pejume Diwesitha, jei baponbe.
33Bapoxonae caena yacuinaya caibe iyabe Jerusalén tomara beya. Baraxotiya Jerusalén tomaratha baponbe caxinabe penacaetutsi jiwi pomonae once poyobe pomonae Jesús pia peitorobiwi tatsi. Irʉrʉ nanacaetuta pomonae cueyaba xua pomonae once poyobe pia pecueyabiwichi. 34Barapo penacaetutsi jiwi namchi baponbetha, jeye:
—Apara xainyei. Bara Jesús pon Pecanamataxeinaein, asʉ. Apara bapon Jesús Simón tsita naitʉtatsi, jei barapo penacaetutsimonae.
35Nexata baponbe daxita yabara paebabe barapo penacaetutsi jiwitha xua baponbe namtotha cuidubecapoinchibe. Mataʉta paebabeno xua baponbe matapainya yaitaebabe xua Jesús yaitaebatsi poxonae Jesús pan epa janaxuba, xuano xua poxonae catatsibeno pan.
Meje yabara poxonae Jesús tsita naitʉta pijimonae Jerusalén tomaratha
(Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23)
36Poxonae cataunxuae tsipaebabe barapo diwesi, bapoxonae Jesús jemeicha tsita naitʉta barapomonae peitabaratha. Jesús jacoba barapomonae, jeye:
—Barabʉ Nacom jʉntema jinompa paca cana exana, jei Jesús barapo penacaetutsimonaetha.
37Barapomonae bichocono nabenaeca, yawa bichocono cuitaya junuwa. Barapomonae nanta xeina xua metha Jesús perowatsi tainchi. 38Ichitha Jesús barai barapo penacaetutsimonae, jeye:
—¿Eta xua metha junuwiya pana nabenaecame? ¿Eta xua metha ainya ʉnthʉton pam? 39Pana necobe taema, yawa pana netaxu taema. Apara bara xan tsocuaein. Pana nejayabare, yawa pana neyaputaema xua xan pepa jiton. Dowatsi bapana jopa wi ducuae, yawa bapana jopa piwa ducuae. Ichitha aunxuae nama yatsicaewa xaniwaicha pana netaneme xua xan pepa jiton icha paxam paichim, jei Jesús.
40Poxonae baxua Jesús najume weta, nacobe wan itʉba, yawa nataxu wan itʉba. 41Ichitha came awiya barapomonae jopa jume cowʉntsiyo poxoru barapo diwesi barapomonae tsita jume xeicatsi yawa barapo diwesi yabara najʉntʉ coyene cabenaeca exanatsi. Jesús jeye:
—¿Paxam xote penabanaewiyo paxeiname? jei Jesús.
42Nexata barapomonae Jesús catatsi duweiyo, poyo seba. 43Jesús wecobe pita, yawa xane barapomonae peitʉtha tatsi. 44Bapoxonae Jesús namchi barapomonaetha:
—Caena bayatha paca tsipaebatsi poxonae cataunxuae paca barʉ ecatsi. Paca jeichiche: ‘Daxita po coyenein neyabara tina, daxita baxuan peneyabara jeixae, bewa necana exanaena. Daxita xua Moisés po diwesintha neyabara tina, bewa necana exanaena. Daxita pocotsiwa Nacom peitorobi jume pepaebiwi neyabara tina, bewa necana exanaena. Daxita xua salmos penaxʉnae weixi diwesintha neyabara tina, bewa necana exanaena’, paca jeichiche, jei Jesús.
45Jesús barapomonae yaputane exana xua Nacom Pejume Diwesi paeba. 46Jesús barai barapomonae, jeye:
—Nacom Pejume Diwesitha neyabara jei: ‘Mesías bewa tʉpaena, yawa equeicha asʉ tsane po matacabi acoibibe petʉpae coyene cuiru weya. 47Yawano bewa barapomonae Mesías pia pejume cowʉnchiwichi bewa tsipaebina daxita nacuantha Nacom Pejume Diwesi tatsi Mesías pia peayapusʉ itorobi coyeneyatha tatsi. Copiya petamropata notsinexa Jerusalén tomara weya. Barapomonae jei tsane jiwitha: Bewa icha jʉntʉ coyene Nacom patsita xeinaem xua bapoxonae Nacom painya nepaca cayabara jʉntemainaewa tsane abe painya neexanae cuiru coyenewa, jei tsane barapomonae’, jei Nacom Pejume Diwesitha, jei Jesús. 48Equeicha Jesús barai pijimonae, jeye:
—Paxam daxita jiwi patsipaebiname daxita xua pataneme. 49Mataʉta pataemano xua pacata itorobicaeinchi Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi xua bayatha Taxa yabara paca tsiwʉnae muxu duta. Barapo Nacom pia Pejumope tʉnaxʉ tatsi yawa patopaena peayapusʉ itorobi coyenewa. Paenare xote Jerusalén tomaratha, beya poxonae barapon yawa pacata patopaena pia peayapusʉ itorobi coyenewa Nacom pia nacua tatsi wetsica, jei Jesús.
Meje yabara poxonae Jesús athabe juinya Nacom pia peitorobi nacua beicha tatsi
(Mr 16.19-20)
50Nexata Jesús pijimonae barʉ pona Jerusalén tomara weya, Betania tomara bebarʉ iya. Jesús namaxʉ yoicha itaboco beicha yawa tsipaeba Nacomtha xua pijimonae tatsi nexa, xua pijimonae petayawenaenexatsi. 51Poxonae cataunxuae Jesús tsipaebuncua Nacom xua pijimonae tatsi nexa, bapoxonae Jesús athabe juinya exanatsi peitaboco beicha, Nacom exana. 52Poxonae Jesús pijimonae tatsi baxua tane, bapoxonae barapomonae Jesús pecoutha tatsi namchi: “Maisa Wanacanamataxeinaein wʉnae”, jei. Barapomonae Jerusalén tomara beya jʉntʉ coyene weiweinaya caibe nawibiya. 53Barapomonae Jesús pia peitorobi jiwi tatsi Nacom pin pia botha, baxota Nacom jopa juniya wʉnae jainteibichi.
Baja Lucas.

Currently Selected:

Lucas 24: cui

Highlight

Share

Copy

None

Want to have your highlights saved across all your devices? Sign up or sign in

YouVersion uses cookies to personalize your experience. By using our website, you accept our use of cookies as described in our Privacy Policy